Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 46

ʻOku Tokoniʻi Kitautolu ʻe Sihova ke Kātaki ʻi he Fiefia

ʻOku Tokoniʻi Kitautolu ʻe Sihova ke Kātaki ʻi he Fiefia

“ʻOku tatali anga-kātaki ʻa Sihova ke fakahaaʻi atu kiate kimoutolu ʻa e hōifuá, pea te ne tuʻu hake ke fakahaaʻi atu kiate kimoutolu ʻa e mēsí.”​—ʻAI. 30:18.

HIVA 3 Homau Mālohinga, ʻAmanakiʻanga, Falalaʻanga

ʻI HE KUPÚ NI a

1-2. (a) Ko e hā ʻa e ongo fehuʻi te tau lāulea ki aí? (e) Ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi ko Sihova ʻokú ne vēkeveke ke tokoniʻi kitautolú?

 KO Sihova ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke fekuki mo e ngaahi pole ʻi heʻetau moʻuí pea ke maʻu ʻa e fiefia ʻi heʻetau ngāue toputapú. ʻI he ngaahi founga fē ʻokú ne tokoniʻi ai kitautolú? Pea ʻe lava fēfē ke tau maʻu ʻaonga kakato mei he tokoni ʻa Sihová? Ko e ongo fehuʻi ko ení ʻe tali ʻi he kupu ko ení. Kae kehe, ki muʻa ke tau sivisiviʻi ʻa e tali ki aí, tau lāulea angé ki he fehuʻi ko ení: ʻOku loto-lelei moʻoni ʻa Sihova ke ne tokoniʻi kitautolu?

2 Ko ha foʻi lea naʻe ngāueʻaki ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻi heʻene tohi ki he kau Hepeluú te ne tokoniʻi kitautolu ke maʻu ʻa e talí. Naʻe tohi ʻe Paula: “Ko Sihova ʻa hoku tokoní; ʻe ʻikai te u ilifia. Ko e hā ʻe lava ke fai mai ʻe he tangatá kiate au?” (Hep. 13:6) ʻOku pehē ʻi ha maʻuʻanga fakamatala Fakatohitapu ʻe taha ko e foʻi lea ko e “tokoní,” hangē ko hono ngāueʻaki ʻi he veesi ko ení, ʻoku ʻuhinga ia ki ha tokotaha ʻokú ne lele atu ke tokoni ki ha taha ʻoku tangi ki ha tokoni. Sioloto atu kia Sihova ʻokú ne fakavave atu ke fakahaofi ha taha ʻoku faingataʻaʻia. ʻOku pau pē ʻokú ke tui moʻoni ko e fakamatala ko ení ʻokú ne fakamamafaʻi ʻa e loto-lelei ʻa Sihová​—ʻio, ʻene vēkeveke​—ke hoko ko hotau Tokoní. ʻI he ʻi hotau tafaʻakí ʻa Sihová, ʻe lava ke tau kātekina hotau ngaahi ʻahiʻahí ʻi he fiefia.

3. Ko e hā ʻa e founga ʻe tolu ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe Sihova ke kātekina hotau ngaahi ʻahiʻahí ʻi he fiefia?

3 Ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻe niʻihi ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe Sihova ke kātekina hotau ngaahi ʻahiʻahí ʻi he fiefia? Ke tali iá, tau vakai angé ki he tohi ʻa ʻAiseá. Ko e hā hono ʻuhingá? Ko e lahi ʻo e ngaahi kikite fakamānavaʻi naʻe hiki ʻe ʻAiseá ʻoku ngāueʻaki ia ki he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá he ʻaho ní. ʻIkai ko ia pē, ʻoku faʻa fakamatalaʻi ʻe ʻAisea ʻa Sihova ʻaki ʻa e ngaahi kupuʻi lea ʻoku faingofua ke tau mahinoʻi. Tau fakatātā ʻaki angé ʻa e ʻAisea vahe 30. ʻOku ngāueʻaki ai ʻe ʻAisea ʻa e ngaahi lea fakaefakatātā maeʻeeʻa ke fakamatalaʻiʻaki ʻa e founga ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe Sihova ko ʻene kakaí (1) ʻaki ʻa e fanongo tokanga pea tali ʻetau lotú, (2) ʻaki hono tokonaki mai ʻa e tataki, pea (3) ʻaki hono tāpuakiʻi kitautolu he taimí ni pea ʻi he kahaʻú. Tau vakai ofi angé ki he ngaahi founga ʻe tolu ko eni ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe Sihová.

ʻOKU FANONGO MAI ʻA SIHOVA KIATE KITAUTOLU

4. (a) Naʻe anga-fēfē hono fakamatalaʻi ʻe Sihova ʻa e kau Siu ʻi he ʻaho ʻo ʻAiseá, pea ko e hā naʻá Ne fakaʻatā ke hokó? (e) Ko e hā ʻa e ʻamanaki naʻe ʻoange ʻe Sihova ki he faʻahinga faitōnungá? (ʻAisea 30:18, 19)

4 ʻI he ngaahi lea kamata ʻo e ʻAisea vahe 30, ʻoku fakamatalaʻi ʻe Sihova ʻa e kau Siú ko e “ngaahi foha anga-fefeká,” ʻa ia ʻoku nau “tānaki atu ʻa e angahala ki he funga ʻo e angahala.” ʻOkú ne hoko atu ʻo pehē: “Ko ha kakai angatuʻu kinautolu, . . . ʻoku ʻikai te nau loto-lelei ke fanongo ki he lao ʻa Sihová.” (ʻAi. 30:1, 9) Koeʻuhí naʻe fakafisi ʻa e kakaí ke nau fanongo, naʻe tomuʻa tala ʻe ʻAisea ko Sihova te ne fakaʻatā kinautolu ke nau tofanga ʻi he fakatamaki. (ʻAi. 30:5, 17; Sel. 25:8-11) Pea ko e moʻoni, naʻe taki pōpula kinautolu ʻe he kau Pāpiloné. Kae kehe, naʻe ʻi ai ʻa e faʻahinga faitōnunga ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kau Siú, pea naʻe maʻu ʻe ʻAisea ha pōpoaki ʻo e ʻamanaki maʻanautolu. Naʻá ne tala ange ʻe ʻi ai ʻa e ʻaho te nau toe maʻu ʻa e hōifua ʻa Sihová. (Lau ʻa e ʻAisea 30:18, 19.) Pea ko e meʻa tofu pē ia naʻe hokó. Naʻe fakangata ʻe Sihova ʻenau nofo pōpulá. Neongo ia, ko honau fakahaofí naʻe ʻikai hoko mai ʻi he taimi pē ko iá. Ko e lea “ʻoku tatali anga-kātaki ʻa Sihova ke fakahaaʻi atu kiate kimoutolu ʻa e hōifuá” naʻe fakahaaʻi ai ʻe mahili atu ha vahaʻa taimi ki muʻa ke fakahaofi ʻa e faʻahinga faitōnungá. Ko hono moʻoní, naʻe feʻunga mo e taʻu ʻe 70 hono ʻave fakamālohi ʻa e kau ʻIsilelí ki Pāpiloné ki muʻa pea fakaʻatā ha toenga ke nau foki ki Selusalema. (ʻAi. 10:21; Sel. 29:10) ʻI he foki pē ʻa e kakaí ki honau fonuá, ko e ngaahi loʻimata ʻo e mamahi ʻi heʻenau nofo pōpulá naʻe fetongiʻaki ia ʻa e loʻimata ʻo e fiefia.

5. Ko e hā ʻa e fakapapau ʻoku ʻomai ʻi he ʻAisea 30:19?

5 ʻI he ʻahó ni ʻe lava ke tau maʻu ʻa e fakafiemālie mei he ngaahi lea: “Te ne fakahaaʻi moʻoni atu kiate koe ʻa e hōifuá ʻi he ongo mai ʻa hoʻo tangi ki ha tokoní.” (ʻAi. 30:19) ʻOku fakapapauʻi mai ʻe ʻAisea kiate kitautolu ko Sihova te ne fanongo tokanga mai ʻi heʻetau tangi kiate Iá pea te ne tali vave ʻetau ngaahi hū tōtōakí. ʻOku toe pehē ʻe ʻAisea: “Te ne fai atu ha tali kiate koe ʻi heʻene fanongo pē ki aí.” ʻOku fakamanatu mai ʻe he ngaahi lea fakafiemālie ko ení ko ʻetau Tamaí ʻokú ne loto-lelei​—ʻio, ʻokú ne vēkeveke​—ke tokoni ki he faʻahinga ʻoku nau tangi kiate iá. Ko hono ʻiloʻi ení ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tau kātaki ʻi he fiefia.

6. ʻOku anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe he ngaahi lea ʻa ʻAiseá ʻoku fanongo ʻa Sihova ki he lotu ʻa ʻene sevāniti taki taha?

6 Ko e hā ha toe fakapapauʻiʻanga fekauʻaki mo ʻetau lotú ʻe lava ke tau maʻu mei he veesi ko ení? ʻOku tokanga ʻa Sihova ki he lotu ʻa e tokotaha taki taha ʻo kitautolu. Ko e hā ʻoku tau lea pehē aí? ʻI he ʻuluaki konga ʻo e ʻAisea vahe 30, ʻoku ngāueʻaki ai ʻa e fetonginauna pululá koeʻuhí ʻoku lea ʻa Sihova ki heʻene kakaí ko ha kulupu. Kae kehe, ʻi he veesi 19 ʻoku ngāueʻaki ai ʻa e fetonginauna singulalí; ko e pōpoakí naʻe fakahaaʻi ia ki he faʻahinga tāutahá. ʻOku tohi ʻe ʻAisea: “Heʻikai ʻaupito te ke tangi”; “te ne fakahaaʻi moʻoni atu kiate koe ʻa e hōifuá”; “te ne fai atu ha tali kiate koe.” ʻI he tuʻunga ko ha Tamai ʻofa, ko Sihova ʻoku ʻikai ke ne tala ange ki ha foha pe ʻofefine loto-siʻi, “ʻOku totonu ke ke mālohi ʻo hangē ko ho tokouá pe tuofefiné.” ʻI hono kehé, ʻokú ne vakai mai kiate kitautolu ʻi hotau tuʻunga tāutahá pea fakahanga ʻene tokangá ki heʻetau ngaahi lotú.​—Saame 116:1; ʻAi. 57:15.

Naʻe ʻuhinga ki he hā ʻa ʻAisea ʻi heʻene pehē: “ʻOua ʻe tuku ke . . . mālōlō” ʻa Sihová? (Sio ki he palakalafi 7)

7. ʻOku anga-fēfē hono fakamamafaʻi ʻe ʻAisea mo Sīsū ʻa e fiemaʻu ke kīvoi ʻi he lotú?

7 ʻI heʻetau fakaofiofi ki hotau ʻOtuá fekauʻaki mo ha meʻa ʻoku tau hohaʻa ki ai, ko e fuofua tali nai ki ai ʻa Sihová ko hono ʻomai ʻa e mālohi ke tau fekuki ai mo e tuʻungá. Pea kapau ʻoku ʻikai fakangata vave hotau ʻahiʻahí ʻo hangē ko ʻetau ʻamanakí, ʻe fiemaʻu nai ke tau toutou kole kia Sihova ha mālohi ke kātekina ia. ʻOkú ne fakaafeʻi mai ke tau fai ia. ʻOku fakahaaʻi mai ia ʻi he lea ko eni ʻa ʻAiseá: “ʻOua ʻe tuku ke . . . mālōlō” ʻa Sihova. (ʻAi. 62:7) ʻOku ʻuhinga ia ki he hā? ʻOku totonu ke tau mātuʻaki kīvoi ʻi he lotu kia Sihová ʻo hangē ia ʻoku ʻikai ke tau tuku ʻa Sihova ke mālōloó. ʻOku fakamanatu mai ʻe he lea ʻa ʻAiseá ʻa e talanoa fakatātā ʻa Sīsū fekauʻaki mo e lotú ʻoku hā ʻi he Luke 11:8-10, 13. ʻOku fakalototoʻaʻi mai ai ʻe Sīsū ke tau “vilitaki” ʻi he lotu pea ke “hanganaki kole” ʻa e laumālie māʻoniʻoní. ʻE lava foki ke tau kōlenga kia Sihova ke ne tokonaki mai ʻa e tataki ʻoku tau fiemaʻu koeʻuhí ke fai ʻa e ngaahi fili lelei.

ʻOKU TATAKI KITAUTOLU ʻE SIHOVA

8. ʻI he kuonga muʻá, naʻe anga-fēfē hono fakahoko ʻa e ngaahi lea ʻi he ʻAisea 30:20, 21?

8 Lau ʻa e ʻAisea 30:20, 21. ʻI he taimi naʻe ʻākoloʻi ai ʻe he kau tau ʻa Pāpiloné ʻa Selusalema ʻi ha taʻu ʻe taha mo e kongá, ko e mamahi naʻe hokosia ʻe he kakaí naʻe hoko ia ko ha meʻa anga-maheni ʻo hangē pē ko e maá mo e vaí. Kae fakatatau ki he veesi 20 mo e 21, naʻe talaʻofa ʻe Sihova ki he kau Siú kapau te nau fakatomala pea liliu ʻenau tōʻongá, te ne fakahaofi kinautolu. ʻI he lave kia Sihova ko ʻenau “Faiako Maʻongoʻongá,” naʻe palōmesi ʻe ʻAisea ki he kakaí ʻe akoʻi kinautolu ʻe Sihova ki he founga ke lotu ai kiate Ia ʻi he founga fakahōifuá. Ko e ngaahi lea ko iá naʻe fakahoko ʻi he taimi naʻe tuku ange ai ʻa e kau Siú mei he nofo pōpulá. Naʻe hoko moʻoni ʻa Sihova ko ha Faiako Maʻongoʻonga kiate kinautolu, pea ʻi he malumalu ʻene tatakí, naʻe lavameʻa ʻene kakaí ʻi hono toe fakafoki mai ʻa e lotu maʻá. Ko ha tāpuaki ia ke hoko ʻa Sihova ko ʻetau Faiako Maʻongoʻonga he ʻahó ni.

9. Ko e hā ʻa e founga ʻe taha ʻoku tau maʻu ai he ʻahó ni ʻa e tataki ʻa Sihová?

9 ʻI he hokohoko atu hono ngāueʻaki ʻe ʻAisea ʻa e lea fakaefakatātaá, ʻokú ne fakamatalaʻi kitautolu ko e kau ako ʻa ia ʻoku akoʻi ʻe Sihova ʻi ha founga ʻe ua. ʻUluakí, ʻoku pehē ʻe ʻAisea: “Te ke sio ki hoʻo Faiako Maʻongoʻongá ʻaki ho matá tonu.” ʻI he talanoa fakatātā ko ení, ko e Faiakó ʻoku fakahaaʻi ʻokú ne tuʻu ʻi muʻa ʻi heʻene kau akó. Ko ha monū ia ke tau maʻu ʻaonga mei heʻene fakahinohinó he ʻahó ni. ʻOku anga-fēfē hono fakahinohinoʻi kitautolu ʻe Sihová? ʻOkú ne fai ia fakafou ʻi heʻene kautahá. He fakamālō ē ko kitautolu ki he tataki māʻalaʻala ʻoku tau maʻu mei he matavai ko iá! Ko e fakahinohino ʻoku ʻomai ʻi heʻetau ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá mo e fakataha-lahí pehē foki ʻi heʻetau ʻū tohí, polokalama JW Broadcasting® pea mo e ngaahi founga kehe ʻoku tokoniʻi ai kitautolu lolotonga ʻa e taimi faingataʻá ke kātaki ʻi he fiefia.

10. ʻI he founga fē ʻoku tau fanongo ai “ki ha lea mei mui ʻiate [kitautolu]”?

10 ʻOku hiki ʻe ʻAisea ha founga hono ua ʻoku fakahinohinoʻi ai kitautolu ʻe Sihova, ʻo pehē: “ʻE fanongo ʻa ho telingá tonu ki ha lea mei mui ʻiate koe.” ʻOku fakamatalaʻi heni ʻe he palōfitá ʻa Sihova ko ha faiako tokanga ʻokú ne lue ʻi mui ʻi heʻene kau akó, ʻo tuhu ki he hala ʻi muʻá pea ʻoange kiate kinautolu ha tataki. ʻI he ʻahó ni ʻoku tau fanongo ki he leʻo ʻo e ʻOtuá ʻoku ongo mei mui ʻiate kitautolu. Anga-fēfē? Ko e ngaahi lea fakamānavaʻi ʻa e ʻOtuá naʻe hiki ia ʻi he Tohi Tapú ʻi he kuohilí, ʻi ha taimi fuoloa ki muʻa ʻiate kitautolu. Ko ia ʻi heʻetau lau ʻa e Tohi Tapú, ʻoku hangē ia ʻoku tau fanongo ki he leʻo ʻo e ʻOtuá ʻoku ongo mei mui ʻiate kitautolu.​—ʻAi. 51:4.

11. Ko e hā ʻa e ongo sitepu ʻoku fiemaʻu ke tau fou ai ke kātaki ʻi he fiefiá, pea ko e hā hono ʻuhingá?

11 ʻE lava fēfē ke tau maʻu ʻaonga kakato mei he tataki ʻoku tokonaki mai ʻe Sihova fakafou ʻi heʻene kautahá mo ʻene Folofolá? Fakatokangaʻi ʻoku lave ʻa ʻAisea ki ha meʻa ʻe ua. ʻUluakí, “ko eni ʻa e halá.” Uá, “ʻalu ai.” (ʻAi. 30:21) ʻOku ʻikai feʻunga pē ke ʻiloʻi “ʻa e halá.” ʻOku fiemaʻu foki ke tau “ʻalu ai.” Fakafou ʻi he Folofola ʻa Sihová, hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi mai ʻe heʻene kautahá, ʻoku tau ako ai ki he meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova meiate kitautolú. ʻOku tau toe ako ʻa e founga ke ngāueʻaki ai ʻa e meʻa ʻoku tau akó. ʻOku fiemaʻu ke tau fou ʻi he ongo sitepu ko ení ke tau kātaki ai ʻi he fiefia ʻi heʻetau ngāue kia Sihová. Ko e toki taimi pē ia ʻe lava ke tau fakapapauʻi ai te tau maʻu ʻa e tāpuaki ʻa Sihová.

ʻOKU TĀPUAKIʻI KITAUTOLU ʻE SIHOVA

12. Fakatatau ki he ʻAisea 30:23-26, naʻe anga-fēfē hono tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻene kakaí?

12 Lau ʻa e ʻAisea 30:23-26. Naʻe anga-fēfē hono fakahoko ʻa e kikite ko ení ki he kau Siu naʻa nau toe foki ki ʻIsileli hili ʻenau nofo pōpula ʻi Pāpiloné? Naʻa nau maʻu ʻa e tāpuaki hulu fau​—fakaesino mo fakalaumālie. Naʻe tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻene kakaí ʻaki ha tokonaki feʻunga ʻo e meʻakai fakamatelie. Kae mahuʻinga angé, naʻá ne ʻoange kiate kinautolu ʻa e meʻakai fakalaumālie hulu fau ʻi he fakafoki māmālie mai ʻa e lotu maʻá. Ko e ngaahi tāpuaki fakalaumālie naʻe maʻu ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi ko iá naʻe fakalaka mamaʻo atu ia ʻi ha meʻa pē naʻa nau hokosia ki muʻa. Hangē ko ia naʻe hā ʻi he veesi 26, naʻe mātuʻaki fakalahi ʻe Sihova ʻa e maama fakalaumālié. (ʻAi. 60:2) Ko e ngaahi tāpuaki ʻa Sihová naʻá ne tokoniʻi ʻene kau sevānití ke nau tauhi ai pē kiate ia ʻi he fiefia mo e mālohi ʻi loto “koeʻuhi ko e tuʻunga lelei ʻo honau lotó.”​—ʻAi. 65:14.

13. Kuo anga-fēfē hono fakahoko ʻa e kikite fekauʻaki mo hono toe fakafoki mai ʻa e lotu maʻá he ʻaho ní?

13 ʻOku ngāueʻaki ʻa e kikite fekauʻaki mo hono toe fakafoki mai ʻa e lotu maʻá kiate kitautolu he ʻahó ni? ʻAupito! ʻI he founga fē? Talu mei he 1919 T.S., ko e kakai ʻe laui miliona kuo fakatauʻatāinaʻi mei he pōpula ki Pāpilone ko e Lahí, ʻa e ʻemipaea ʻi māmani ʻo e lotu loí. Kuo tataki kinautolu ki ha feituʻu lelei ange ʻi he Fonua ʻo e Talaʻofa ʻo ʻIsilelí. Kuo tataki kinautolu ki ha palataisi fakalaumālie. (ʻAi. 51:3; 66:8) Ko e hā ʻa e palataisi fakalaumālie ko iá?

14. Ko e hā ʻa e palataisi fakalaumālie, pea ko hai ʻoku nofo ai ʻi he ʻaho ní? (Sio ki he Lea mo Hono ʻUhinga.)

14 Talu mei he 1919 T.S., ko e kau paní kuo nau fiefia ke moʻui ʻi ha palataisi fakalaumālie. b ʻI he faai atu ʻa e taimí, ko e faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e ʻamanaki ke moʻui ʻi he māmaní, ʻa e ‘fanga sipi kehé,’ kuo nau toe nofo foki ʻi he fonua fakalaumālie ko ení pea fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki hulu fau ʻa Sihová.​—Sione 10:16; ʻAi. 25:6; 65:13.

15. ʻOku tuʻu ʻi fē ʻa e palataisi fakalaumālié?

15 ʻOku tuʻu ʻi fē ʻa e fonua pe palataisi fakalaumālié ʻi he ʻahó ni? Ko e kau lotu ʻa Sihová ʻe lava ke maʻu ʻi he tapa kotoa ʻo e māmaní. Ko ia ai, ko e palataisi fakalaumālie ʻoku nau nofo aí ʻoku ʻi he kotoa ʻo e māmaní. Ko ia ʻi he ʻahó ni, tatau ai pē pe ʻoku tau nofo ʻi fē, ʻe lava ke tau hoko ko e konga ʻo e palataisi fakalaumālié ʻo kapau pē ʻoku tau poupou longomoʻui ki he lotu moʻoní.

ʻE lava fēfē kiate kitautolu taki taha ke tokoni ki he fakaʻofoʻofa ʻo e palataisi fakalaumālié? (Sio ki he palakalafi 16-17)

16. ʻE lava fēfē ke hokohoko atu ʻetau sio ki he fakaʻofoʻofa ʻo e palataisi fakalaumālié?

16 Ke nofo maʻu ʻi he palataisi fakalaumālié kuo pau ke tau tauhi maʻu ʻetau houngaʻia loloto ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiane ʻi māmani lahí, fakataha mo e ngaahi meʻa kehe pē. ʻOku lava fēfē ke tau fai iá? ʻAki ʻa e tokangataha ki he fakaʻofoʻofa ʻo e faʻahinga ʻoku nau nofo aí, kae ʻikai ko e ngaahi taʻehaohaoa. (Sione 17:20, 21) Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai iá? Fakakaukau ki he fakahoa ko ení. ʻOku tau ʻamanekina ke sio ki ha ngaahi ʻuluʻakau kehekehe ʻi ha paʻake pe ngoue fakaʻofoʻofa. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko e palataisi fakalaumālie ʻoku ʻi he ngaahi fakatahaʻangá ʻi he ʻaho ní ʻoku fakateungaʻaki ia ha faʻahinga tāutaha kehekehe ʻoku fakahoa kinautolu ki ha ʻuluʻakau. (ʻAi. 44:4; 61:3) ʻOku fiemaʻu ke tau fakapapauʻi ʻoku hokohoko atu ʻetau tokangataha ki he fakaʻofoʻofa ʻo e “vaotaá,” kae ʻikai ko e ngaahi mele ʻo e “ʻuluʻakau” taki taha ʻoku ofi taha mai kiate kitautolú. Heʻikai lava ke tau fakaʻatā ʻetau ngaahi taʻehaohaoá tonu pe ko e taʻehaohaoa ʻa e niʻihi kehe ʻi he fakatahaʻangá ke ne toʻo ʻetau tokangá mei he fakaʻofoʻofa fakalūkufua ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiane fāʻūtaha ʻi māmani lahí.

17. Ko e hā ʻe lava ke fai ʻe he tokotaha taki taha ʻo kitautolú ke tokoni ki he fāʻūtaha ʻa e fakatahaʻangá?

17 ʻOku anga-fēfē ʻetau kaunga fakafoʻituitui ki he fāʻūtaha ko ení? ʻAki ʻa e hoko ko e kau fakamelino. (Māt. 5:9; Loma 12:18) ʻI he taimi taki taha ʻoku tau tamuʻomuʻa ai ke pouaki ʻa e ngaahi vā melino mo e niʻihi kehe ʻi he fakatahaʻangá, ʻoku tau tokoni ai ki he fakaʻofoʻofa ʻo e palataisi fakalaumālié. ʻOku tau manatuʻi kuo tohoakiʻi mai ʻe Sihova ʻa e tokotaha taki taha ʻi he palataisi fakalaumālié ki he lotu maʻá. (Sione 6:44) Sioloto atu ki he fiefia lahi ʻa Sihova ʻi heʻene vakai mai ki heʻetau ngāue mālohi ke fakaivimālohiʻi ʻa e melino mo e fāʻūtaha ʻi he haʻohaʻonga ʻo e faʻahinga ʻokú ne vakai ki ai ʻoku nau mahuʻingá​—ʻa ʻene kau sevānití!​—ʻAi. 26:3; Hāk. 2:7.

18. Ko e hā ʻoku totonu ke tau fakalaulauloto maʻu pē ki aí, pea ko e hā hono ʻuhingá?

18 ʻE lava fēfē ke tau maʻu ʻaonga kakato mei he ngaahi tāpuaki ʻoku tau maʻu ko e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá? ʻE lava ke tau fakakaukau loloto ki he meʻa ʻoku tau ako ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá pea ʻi heʻetau ʻū tohi Fakatohitapú. Ko e ako mo e fakalaulauloto ko iá te ne tokoniʻi kitautolu ke fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻulungaanga faka-Kalisitiane ʻokú ne ueʻi kitautolu ke fakahāhā ʻa e “ʻofa fakatokouá” mo e “femanavaʻofaʻaki loloto” ʻi he fakatahaʻangá. (Loma 12:10) ʻI heʻetau fakakaukauloto ki hotau ngaahi tāpuaki lolotongá, ʻoku tau fakaivimālohiʻi ai hotau vahaʻangatae mo Sihová. Pea ko e fakalaulauloto ki he ngaahi tāpuaki kuo tuku tauhi mai ʻe Sihova maʻatautolú te ne ʻai ke toe moʻoni ange kiate kitautolu ʻa e ʻamanaki ʻo e tauhi kiate ia ʻo taʻengatá. ʻE tokoni kotoa eni ke tau fiefia ʻi he tauhi kia Sihová ʻi he taimí ni.

FAKAPAPAUʻI KE KĀTAKI

19. (a) Fakatatau ki he ʻAisea 30:18, ko e hā ʻoku lava ke tau fakapapauʻí? (e) Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke kātaki ʻi he fiefiá?

19 Ko Sihova “te ne tuʻu hake” maʻa kitautolu ʻi he taimi te ne fakangata ai ʻa e māmani fulikivanu ko ení. (ʻAi. 30:18) ʻOku tau falala pau ko Sihova​—“ko ha ʻOtua ʻo e fakamaau totonu”​—heʻikai te ne fakaʻatā ʻa e māmani ʻo Sētané ke kei tuʻu naʻa mo ha ʻi ha toe ʻaho ʻe taha hili ʻene taimi kotofa ki he fakamaau totonú. (ʻAi. 25:9) ʻOku tau tatali anga-kātaki mo Sihova ki he hoko mai ʻa e ʻaho ko ia ʻo e fakahaofí. ʻI he lolotonga ní, ʻoku tau fakapapauʻi ke hokohoko atu ke koloaʻaki ʻa e monū ʻo e lotú, ako mo ngāueʻaki ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá pea fakalaulauloto ki hotau ngaahi tāpuakí. ʻI heʻetau fai iá, ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ke kātaki ʻi he fiefia ʻi heʻetau lotu kiate iá.

HIVA 142 Piki Maʻu ki Heʻetau ʻAmanakí

a ʻOku lāulea ʻa e kupu ko ení ki he founga ʻe tolu ʻoku tokoniʻi ai ʻe Sihova ʻene kau lotú ke nau kātekina ʻa e ngaahi pole ʻi he moʻuí ʻi he fiefia. Te tau ako fekauʻaki mo e ngaahi founga ko eni ʻo e tokoní ʻaki ʻa e lāulea ki he ʻAisea vahe 30. ʻI heʻetau vakai ki he vahe ko ení, ʻe fakamanatu mai ai ʻa e mahuʻinga ʻo e lotu kia Sihová, ako ʻene Folofolá, pea mo e fakalaulauloto ki he ngaahi tāpuaki ʻoku tau maʻu he taimi ní mo e kahaʻú.

b LEA MO HONO ʻUHINGA: Ko e “palataisi fakalaumālié” ʻoku ʻuhinga ia ki he ʻātakai malu ʻa ia ʻoku tau lotu ai kia Sihova ʻi he fāʻūtahá. ʻI he ʻātakai ko ení, ʻoku tau maʻu ai ʻa e meʻakai fakalaumālie hulu fau ʻoku ʻatā mei he ngaahi loi fakalotú pea ʻoku tau maʻu ʻa e ngāue fakafiemālie lahi ke fai ʻi hono malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻOku tau maʻu ha vahaʻangatae vāofi mo Sihova, pea ʻoku tau nofo melino mo hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine anga-ʻofá, ʻoku nau tokoniʻi kitautolu ke kātekina ʻa e ngaahi pole ʻi he moʻuí ʻi he fiefia. ʻOku tau hū ki he palataisi fakalaumālié ʻi he taimi ʻoku tau kamata lotu ai kia Sihova ʻi he founga totonú pea ʻi heʻetau fai hotau lelei tahá ke faʻifaʻitaki kiate iá.