Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 48

Tauhi Maʻu Hoʻo Fakakaukau Leleí ʻi he ʻAhiʻahiʻi Hoʻo Mateakí

Tauhi Maʻu Hoʻo Fakakaukau Leleí ʻi he ʻAhiʻahiʻi Hoʻo Mateakí

“Tauhi maʻu hoʻo fakakaukau leleí ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē.”​—2 TĪM. 4:5.

HIVA 123 Moʻulaloa Mateaki ki he Maau Fakateokalati

ʻI HE KUPÚ NI a

1. ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e tauhi maʻu ʻetau fakakaukau leleí? (2 Tīmote 4:5)

 ʻI HE taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e faingataʻá, ko ʻetau mateaki kia Sihova mo ʻene kautahá ʻe lava ke ʻahiʻahiʻi. ʻE lava fēfē ke tau ikuʻi ʻa e ngaahi pole ko iá? ʻOku fiemaʻu ke tau tauhi maʻu ʻetau fakakaukau leleí pea nofoʻaki ʻā, ʻo tuʻu maʻu ʻi he tuí. (Lau ʻa e 2 Tīmote 4:5.) ʻOku tau tauhi maʻu ʻetau fakakaukau leleí ʻaki ʻa e hanganaki nonga, fakakaukau fakalelei pea feinga ke vakai ki he ngaahi meʻá mei he vakai ʻa Sihová. ʻI heʻetau fai iá, ko ʻetau ngaahi fakakaukaú heʻikai puleʻi ia ʻe heʻetau ngaahi ongoʻí.

2. Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?

2 ʻI he kupu ki muʻá, naʻa tau lāulea ai ki he pole ʻe tolu ʻoku tau fehangahangai nai mo ia ʻa ia ʻoku haʻu mei tuʻa ʻi he fakatahaʻangá. ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he pole ʻe tolu mei he loto fakatahaʻangá ʻe lava ke ne ʻahiʻahiʻi ʻetau mateaki kia Sihová. Ko e (1) ʻi heʻetau ongoʻi kuo ngaohikovia kitautolu ʻe ha kaungā-Kalisitiane, (2) ʻi heʻetau maʻu ha akonaki, pea (3) ʻi heʻetau fāinga ke feʻunuʻaki ki he ngaahi liliu fakaekautahá. ʻE lava fēfē ke tau tauhi maʻu ʻetau fakakaukau leleí pea pīkitai mateaki kia Sihova mo ʻene kautahá ʻi heʻetau fehangahangai mo e ngaahi pole ko iá?

ʻI HEʻETAU ONGOʻI KUO NGAOHIKOVIA KITAUTOLU ʻE HA KAUNGĀ-KALISITIANE

3. ʻE anga-fēfē nai ʻetau fakafeangai kapau ʻoku tau ongoʻi kuo ngaohikovia kitautolu ʻe ha kaungā-Kalisitiane?

3 Kuo faifai ange peá ke ongoʻi kuo ngaohikovia koe ʻe ha kaungā-Kalisitiane, mahalo ko ha taha fua fatongia? ʻOku ngalingali, naʻe ʻikai fakataumuʻa ʻa e tokouá ke fakalotomamahiʻi koe. (Loma 3:23; Sēm. 3:2) Neongo ia, ko ʻene tōʻongá ʻoku fakalotomamahi nai kiate koe. Kuo ʻikai nai ke ke mamohe ʻi he fakakaukau ki he meʻa ko iá. ʻOku aʻu nai ʻo ke fifili, ‘Kapau ʻoku tōʻonga peheni ha tokoua, ko e kautaha moʻoni eni ʻa e ʻOtuá?’ Ko e founga tofu pē ia ʻoku loto ʻa Sētane ke ke fakafeangai aí. (2 Kol. 2:11) Ko e fakakaukau ʻikai lelei ko iá ʻe lava ke ne fakamavaheʻi kitautolu meia Sihova mo ʻene kautahá. Ko ia kapau ʻoku tau ongoʻi kuo ngaohikovia kitautolu ʻe ha tokoua pe tuofefine, ʻe lava fēfē ke tau tauhi maʻu ʻetau fakakaukau leleí pea fakaʻehiʻehi mei he tō ʻi he fakakaukau fakatupu maumaú?

4. Naʻe anga-fēfē hono tauhi maʻu ʻe Siosifa ʻene fakakaukau leleí ʻi hono ngaohikovia iá, pea ko e hā ʻa e ngaahi lēsoni ʻe lava ke tau ako mei heʻene faʻifaʻitakiʻangá? (Sēnesi 50:19-21)

4 ʻOua ʻe hoko ʻo loto-kona. ʻI he taimi naʻe taʻu hongofulu tupu ai ʻa Siosifá, naʻe ngaohikovia ia ʻe hono fanga tokoua lalahí. Naʻa nau fehiʻa ʻiate ia, pea ko e niʻihi ʻo kinautolu naʻe aʻu ʻo nau loto ke tāmateʻi ia. (Sēn. 37:4, 18-22) Faai atu pē, naʻa nau fakatau atu ia ko ha pōpula. Ko hono olá, naʻe fehangahangai ʻa Siosifa mo e ngaahi ʻahiʻahi kakaha naʻe feʻunga mo e taʻu ʻe 13 nai. Naʻe mei fehuʻia ʻe Siosifa pe naʻe ʻofa moʻoni ʻa Sihova ʻiate ia. Pea naʻá ne mei fifili pe kuo liʻaki ia ʻe Sihova ʻi he taimi naʻá ne fiemaʻu tokoni aí. Ka naʻe ʻikai ke hoko ʻa Siosifa ʻo loto-kona. ʻI hono kehé, naʻá ne tauhi maʻu ʻene fakakaukau leleí ʻaki ʻa e hanganaki nonga. ʻI he taimi naʻá ne maʻu ai ʻa e faingamālie ke fai ha sāuni ki hono fanga tokouá, naʻá ne fakaʻehiʻehi mei he fai peheé pea fakahāhā ʻa e ʻofa kiate kinautolu pea fakamolemoleʻi kinautolu. (Sēn. 45:4, 5) Naʻe fakafeangai peheni ʻa Siosifá koeʻuhí naʻe malava ke ne fakakaukau fakalelei. ʻI he ʻikai tokangataha ki he ngaahi palopalemá, naʻá ne vakai ki he ʻata kakató​—ʻa e taumuʻa ʻa Sihová. (Lau ʻa e Sēnesi 50:19-21.) Ko e hā ʻa e lēsoní? Kapau kuo ngaohikovia koe, ʻoua ʻe hoko ʻo loto-kona ʻia Sihová pe fifili pe kuó ne liʻaki koé. ʻI hono kehé, fakalaulauloto ki he founga ʻokú ne tokoniʻi ai koe ke kātekina ʻa e ʻahiʻahí. ʻIkai ko ia pē, ʻi hono ngaohikovia ʻe he niʻihi kehé, feinga ke ʻufiʻufi ʻenau ngaahi taʻehaohaoá ʻaki ʻa e ʻofá.​—1 Pita 4:8.

5. Naʻe anga-fēfē tauhi maʻu ʻe Miqueas ʻene fakakaukau leleí ʻi heʻene ongoʻi kuo ngaohikovia iá?

5 Fakakaukau ki ha hokosia ʻi onopooni ʻa ha mātuʻa mei ʻAmelika Tonga ko Miqueas. b Naʻá ne manatuʻi ha taimi naʻá ne ongoʻi ai naʻe fakafeangai kakaha ange ʻa e fanga tokoua fua fatongia ʻe niʻihi. Naʻá ne pehē: “Naʻe teʻeki ai ʻaupito ke u hokosia ha loto-mafasia pehē ki muʻa. Naʻá ku ilifia. Naʻe ʻikai lava ke u mohe ʻi he poʻulí, pea naʻá ku tangi-ʻa-loʻimata ʻi he siva ʻa e ʻamanakí.” Neongo ia, naʻe tauhi maʻu ʻe Miqueas ʻene fakakaukau leleí pea ngāue mālohi ke mapuleʻi ʻene ngaahi ongoʻí. Naʻá ne lotu maʻu pē, ʻo kole kia Sihova ke ʻoange kiate ia hono laumālie māʻoniʻoní pea mo e mālohi ke kātaki aí. Naʻá ne toe kumi ki ha fakamatala ʻi heʻetau ʻū tohí ʻe lava ke ne tokoniʻi ia. Ko e hā ʻa e lēsoní? Kapau ʻokú ke ongoʻi kuo ngaohikovia koe ʻe ha tokoua pe tuofefine, hanganaki nonga pea feinga ke mapuleʻi ha faʻahinga ongoʻi ʻikai lelei pē ʻokú ke maʻu nai. ʻOku ʻikai nai ke ke ʻiloʻi pe ko e hā ʻa e tuʻunga naʻá ne ʻai ʻa e tokotahá ke lea pe tōʻonga peheé. Ko ia talanoa kia Sihova ʻi he lotu, pea kole ange ke ne tokoniʻi koe ke ke vakai ki he ngaahi meʻá mei he vakai ʻa e tokotaha ʻe tahá. Ko e fai peheé te ne tokoniʻi koe ke fakakaukau naʻe ʻikai ha taumuʻa pehē ho kaungātuí pea sio fakalaka ʻi he fakatupu ʻitá. (Pal. 19:11) Manatuʻi, ʻoku lāuʻilo ʻa Sihova ki ho tuʻungá pea te ne ʻoatu ʻa e mālohi ʻokú ke fiemaʻu ke kātaki aí.​—2 Kal. 16:9; Tml. 5:8.

ʻI HEʻETAU MAʻU HA AKONAKI

6. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau vakai ki he akonaki ʻa Sihová ko ha fakahāhā ʻo ʻene ʻofá? (Hepelū 12:5, 6, 11)

6 Ko e akonakí ʻe lava ke hoko ʻo fakalotomamahi fakaeongo. Ka ʻo kapau ʻoku tau tokangataha pē ki he mamahí, ʻe kamata nai ke tau fakamaʻamaʻaʻi ʻa e akonakí, ʻo ongoʻi ʻoku taʻetotonu ia pe ʻoku fuʻu anga-fefeka. Ko hono olá, te tau tō ai mei ha meʻa makehe​—ko e vakai ki he akonakí ko ha fakahāhā ia ʻo e ʻofa ʻa Sihova ʻiate kitautolú. (Lau ʻa e Hepelū 12:5, 6, 11.) Pea kapau te tau fakaʻatā ʻetau ngaahi ongoʻí ke ne puleʻi kitautolu, te tau ʻoange ai kia Sētane ha faingamālie ke ne ngāueʻaki ʻetau ngaahi ongoʻí. ʻOkú ne loto ke tau talitekeʻi ʻa e akonakí pea ko e kovi angé, ke tau fakamamaʻo meia Sihova pea mo e fakatahaʻangá. Kapau kuo akonakiʻi koe, ʻe lava fēfē ke ke tauhi maʻu hoʻo fakakaukau leleí?

Naʻe tali anga-fakatōkilalo ʻe Pita ʻa e faleʻí mo e akonakí, ʻo ne hoko ai ʻo ʻaonga ange kia Sihova (Sio ki he palakalafi 7)

7. (a) Hangē ko ia ʻoku hā ʻi he fakatātaá, naʻe anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa Pita hili ʻene tali ʻa e akonakí? (e) Ko e hā ʻokú ke ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Pitá?

7 Tali ʻa e akonakí, pea fai ʻa e feʻunuʻaki ʻoku fiemaʻú. Laka hake ʻi he tuʻo tahá, naʻe fakatonutonu ʻe Sīsū ʻa Pita ʻi he ʻao ʻo e kau ʻapositolo kehé. (Mk. 8:33; Luke 22:31-34) He hokosia fakatōkilalo ē ko ia! Neongo ia, naʻe nofoʻaki mateaki ʻa Pita kia Sīsū. Naʻá ne tali ʻa e akonakí pea ako mei heʻene ngaahi fehālaakí. Ko ia ai, naʻe fakapaleʻi ʻe Sihova ʻa e mateaki ʻa Pitá pea vaheʻi ange kiate ia ʻa e ngaahi fatongia mafatukituki ʻi he fakatahaʻangá. (Sione 21:15-17; Ngā. 10:24-33; 1 Pita 1:1) Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Pitá? ʻOku tau maʻu ʻaonga mo e niʻihi kehé ʻi he taimi ʻoku tau sio fakalaka atu ai ʻi he fakamāʻia koeʻuhi ko e akonakí, tali ʻa e fakatonutonú pea fai ʻa e feʻunuʻaki ʻoku fiemaʻú. ʻI heʻetau fai iá, ʻoku tau hoko ai ʻo ʻaonga lahi ange kia Sihova mo hotau fanga tokouá.

8-9. Hili hono akonakiʻi ʻo Bernardo, naʻe anga-fēfē ʻene ongoʻí ʻi he kamatá, ka ko e hā naʻá ne tokoniʻi ia ke fakatonutonu ʻene fakakaukaú?

8 Fakakaukau ki he meʻa naʻe hoko kia Bernardo, ko ha tokoua ʻi Mosemipiiki. Naʻe fakahifo ia mei hono tuʻunga ko ha mātuʻa. Naʻe anga-fēfē ongoʻi ʻa Bernardo ʻi he kamatá? ʻOkú ne pehē, “Naʻá ku ʻita koeʻuhí naʻe ʻikai ke u saiʻia ʻi he akonaki naʻá ku maʻú.” Naʻá ne hohaʻa fekauʻaki mo e anga ʻo e vakai mai ʻa e niʻihi kehe ʻi he fakatahaʻangá kiate iá. ʻOkú ne pehē, “Naʻe feʻunga mo e ngaahi māhina siʻi ke u maʻu ʻa e vakai totonu ki he tuʻungá pea ke toe falala kia Sihova mo ʻene kautahá.” Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa Bernardo ke maʻu ʻa e vakai totonú?

9 Naʻe fakatonutonu ʻe Bernardo ʻene fakakaukaú. ʻOkú ne fakamatala: “ʻI heʻeku ngāue ko ha mātuʻá, naʻá ku ngāueʻaki ʻa e Hepelū 12:7 ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau maʻu ʻa e vakai totonu ki he akonaki ʻa Sihová. ʻI he taimi ko ení naʻá ku ʻeke hifo, ‘Ko hai ʻoku fiemaʻu ke ne ngāueʻaki ʻa e veesi ko ení?’ Ko e kotoa ʻo e kau sevāniti ʻa Sihová​—ʻo kau ai au.” Naʻe fou leva ʻa Bernardo ʻi ha toe ngaahi sitepu ke langa hake ʻene falala kia Sihova mo ʻEne kautahá. Naʻá ne fakalahi ʻene lau Tohi Tapú mo e fakalaulauloto lolotó. Neongo naʻá ne kei hohaʻa pē fekauʻaki mo e vakai mai ʻa e fanga tokouá kiate iá, naʻá ne ngāue mo kinautolu ʻi he ngāue fakafaifekaú pea kau ʻi he ngaahi fakatahá. ʻI he faai atu ʻa e taimí, naʻe toe fakanofo ʻa Bernardo ko ha mātuʻa. Kapau kuo akonakiʻi koe, ʻo hangē ko Bernardo, feinga ke sio fakalaka atu ʻi he fakamāʻiá, tali ʻa e akonakí, pea fai ʻa e feʻunuʻaki ʻoku fiemaʻú. c (Pal. 8:33; 22:4) Kapau te ke fai ia, ʻe lava ke ke fakapapauʻi ʻe fakapaleʻi koe ʻe Sihova ki hoʻo pīkitai mateaki kiate ia mo ʻene kautahá.

ʻI HEʻETAU FĀINGA KE FEʻUNUʻAKI KI HE NGAAHI LILIU FAKAEKAUTAHÁ

10. Ko e hā ʻa e liliu fakaekautaha naʻá ne ʻahiʻahiʻi nai ʻa e mateaki ʻa e niʻihi ʻo e kau tangata ʻIsilelí?

10 Ko e ngaahi liliu fakaekautahá ʻe lava ke ʻahiʻahiʻi ai ʻetau mateakí. Kapau heʻikai ke tau tokanga, ʻe lava ke tau fakaʻatā ia ke ne fakamavaheʻi kitautolu meia Sihova. Ko e fakatātaá, fakakaukau ki he anga hono uesia ʻe ha liliu fakaekautaha ʻi he malumalu ʻo e Lao ʻa Mōsesé ʻa e niʻihi ʻo e kau ʻIsilelí. Ki muʻa ke fokotuʻu ʻa e Laó, ko e ngaahi ʻuluʻi fāmilí naʻa nau fakahoko ʻa e ngaahi fatongia fakataulaʻeiki. Naʻa nau langa ʻa e ngaahi ʻōlita pea fai ha feilaulau kia Sihova maʻa honau fāmilí. (Sēn. 8:20, 21; 12:7; 26:25; 35:1, 6, 7; Siope 1:5) Ka ʻi he taimi naʻe fokotuʻu ai ʻa e Laó, naʻe pau ke tuku ange ʻe he ngaahi ʻuluʻi fāmilí ʻa e monū ko iá. Naʻe fakanofo ʻe Sihova ʻa e kau taulaʻeiki mei he fāmili ʻo ʻĒloné ke nau fai ʻa e feilaulaú. Hili hono fokotuʻu ʻa e liliu fakaekautaha ko iá, kapau naʻe fai ʻe ha ʻuluʻi fāmili ha ngāue fakataulaʻeiki, ka naʻe ʻikai ko ha hako ia ʻo ʻĒlone, ʻe lava ke tāmateʻi ia. d (Liv. 17:3-6, 8, 9) Ko e liliu ko ení ʻa e taha ʻi he ngaahi ʻuhinga nai naʻe poleʻi ai ʻe Kola, Tētani mo ʻApilami mo e ngaahi ʻeiki ʻe toko 250 ʻa e mafai ʻo Mōsese mo ʻĒloné? (Nōm. 16:1-3) ʻOku ʻikai lava ke tau fakapapauʻi ia. Pe ko e hā pē ʻa e tuʻungá, ko Kola mo ʻene kau tangatá naʻe ʻikai ke nau nofoʻaki mateaki kia Sihova. Kapau ʻoku ʻahiʻahiʻi ʻe he ngaahi liliu fakaekautahá hoʻo mateakí, ko e hā ʻe lava ke ke faí?

ʻI he liliu ʻa e vāhenga-ngāue ʻa e kau Kōhaté, naʻa nau loto-lelei ke ngāue ko e kau hiva, kau leʻo matapā pe ʻi he fale tukuʻanga koloá (Sio ki he palakalafi 11)

11. Ko e hā ʻoku tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e niʻihi ʻo e kau Līvai Kōhaté?

11 Poupou kakato ki he ngaahi liliu fakaekautahá. Lolotonga ʻenau fononga ʻi he toafá, ko e kau Kōhaté naʻa nau fakahoko ha vāhenga-ngāue tuʻu-ki-muʻa. ʻI he taimi taki taha naʻe hiki ai ʻa e ʻapitanga ʻo e kau ʻIsilelí, ko e niʻihi ʻo e kau Kōhaté naʻa nau fua ʻa e ʻaʻake ʻo e fuakavá ʻi muʻa ʻi he kakaí kotoa. (Nōm. 3:29, 31; 10:33; Sios. 3:2-4) He monū ē ko ia! Kae kehe, naʻe liliu ʻa e ngaahi meʻá ʻi he taimi naʻe nofo ai ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he Fonua ʻo e Talaʻofá. Naʻe ʻikai fiemaʻu ke toe ʻave holo ʻa e ʻAʻaké. Ko ia ʻi he taimi naʻe pule ai ʻa Solomone ko e tuʻí, ko e niʻihi ʻo e kau Kōhaté naʻe vaheʻi ke nau ngāue ko e kau hiva, ko e niʻihi naʻa nau leʻo matapā, pea ko e niʻihi naʻa nau tokangaʻi ʻa e ngaahi fale tukuʻanga koloá. (1 Kal. 6:31-33; 26:1, 24) ʻOku ʻikai ha lēkooti naʻe lāunga ʻa e kau Kōhaté pe te nau kounaʻi ha ngafa tuʻu-ki-muʻa ange koeʻuhí ko e ngāue tukufakaholo naʻa nau koloaʻakí. Ko e hā ʻa e lēsoni ʻe lava ke tau akó? Poupou ʻaufuatō ki he ngaahi liliu ʻoku fai ʻe he kautaha ʻa Sihová, ʻo kau ai ha meʻa pē ʻoku kaunga ki ho vāhenga-ngāué. Fiefia ʻi ha vāhenga-ngāue pē ʻoku ʻoatu kiate koe. Manatuʻi ko ho vāhenga-ngāué ʻoku ʻikai ke makatuʻunga ai ho mahuʻingá. ʻOku fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova hoʻo talangofuá ʻo laka mamaʻo ange ia ʻi ha faʻahinga vāhenga-ngāue pē.​—1 Sām. 15:22.

12. Naʻe anga-fēfē ongoʻi ʻa Zaina ʻi he taimi naʻe vaheʻi ai ia ki he malaʻe malangá?

12 Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Zaina, ko ha tuofefine ʻi he Hahake Lotolotó, naʻe liliu hono vāhenga-ngāué pea mole meiate ia ha monū naʻá ne koloaʻaki. Naʻe vaheʻi ia ki he malaʻe malangá hili ʻene ngāue ʻi Pēteli laka hake ʻi he taʻu ʻe 23. ʻOkú ne pehē: “Ko e liliu hoku vāhenga-ngāué naʻe mātuʻaki fakaʻohovale. Naʻá ku ongoʻi taʻeʻaonga peá u toutou ʻeke hifo, ‘Ko e hā ʻeku fehālaaki naʻe faí?’” Ko e meʻa pangó, ko e niʻihi ʻo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻi he fakatahaʻangá naʻa nau toe fakalahi ʻene mamahí ʻaki ʻenau tala ange: “Kapau naʻá ke sai pē koe ia, heʻikai tuku ange koe ʻe he kautahá.” ʻI ha vahaʻa taimi, naʻe ongoʻi mātuʻaki loto-siʻi ʻa Zaina ʻo ne tangi ʻi he pō kotoa. Ka ʻokú ne pehē: “Naʻe ʻikai ʻaupito ke u fakaʻatā au ke veiveiua fekauʻaki mo e kautahá pe ko e ʻofa ʻa Sihová.” Naʻe anga-fēfē malava ʻa Zaina ke tauhi maʻu ʻene fakakaukau leleí?

13. Ko e hā naʻe fai ʻe Zaina ke ikuʻi ai ʻene ngaahi ongoʻi taʻepaú?

13 Naʻe malava ke ikuʻi ʻe Zaina ʻene ngaahi ongoʻi ʻikai leleí. Anga-fēfē? Naʻá ne lau ʻa e ngaahi kupu ʻi heʻetau ʻū tohí naʻe felāveʻi mo e pole naʻá ne fehangahangai mo iá. Ko e kupu “ʻE Lava Ke Ke Fekuki mo e Loto-Siʻí!” ʻi he ʻīsiu ʻo e Taua Leʻo ʻo Fepueli 1, 2001, naʻe tokoni lahi kiate ia. ʻOku fakamatala ʻi he kupu ko iá ki he anga ʻo e fāinga nai ʻa e tokotaha-tohi Tohi Tapu ko Maʻaké mo e ngaahi ongoʻi meimei tatau ʻi he taimi naʻe liliu ai hono vāhenga-ngāué. ʻOku pehē ʻe Zaina, “Ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Maʻaké ʻa e faitoʻo naʻá ku ikuʻi ai ʻa e fakalotosiʻí.” Naʻe toe nofo ofi ʻa Zaina ki hono ngaahi kaumeʻá. Naʻe ʻikai ke ne fakamavaheʻi ia; pe ʻulutukua ki heʻene ngaahi ongoʻi fakaʻofaʻia pē ʻiate iá. Naʻá ne fakamulitukuʻaki ko e laumālie ʻo Sihová ʻoku ngāue ʻi heʻene kautahá pea ko e faʻahinga ʻoku takimuʻá naʻa nau tokanga lahi kiate ia. Ka naʻá ne toe ʻiloʻi ko e kautaha ʻa e ʻOtuá kuo pau ke nau fai ʻa e meʻa ʻoku lelei taha ke fakahoko ʻa e ngāue ʻa Sihová.

14. Ko e hā ʻa e liliu fakaekautaha naʻe fāinga ʻa Vlado ke feʻunuʻaki ki aí, pea ko e hā naʻá ne tokoniʻi iá?

14 Ko Vlado, ko ha mātuʻa taʻu 73 ʻi Solovēnia, naʻá ne fāinga ʻi hono fakatahaʻi ʻenau fakatahaʻangá mo ha fakatahaʻanga ʻe taha pea pehē ki hono tāpuni ʻa e Fale Fakatahaʻanga naʻá ne ʻalu ki aí. ʻOkú ne pehē: “Naʻe ʻikai ke u mahinoʻi ʻa e ʻuhinga naʻe tāpuni ai ha Fale Fakatahaʻanga fakaʻofoʻofa pehē. Naʻá ku loto-mamahi koeʻuhi naʻa mau toki fakaleleiʻi pē ʻa e holó. Ko ha tufunga au, pea naʻá ku ngaohi ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi naunau foʻoú. Pehē foki, ko e fokotuʻutuʻu foʻou ko ení naʻe fiemaʻu ki ai ʻa e ngaahi feʻunuʻaki lahi ʻa ia naʻe ʻikai faingofua kiate kimautolu kau malanga taʻumotuʻá.” Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa Vlado ke poupou ki he fakahinohinó? ʻOkú ne fakamatala: “Ko e feʻunuʻaki ki he ngaahi liliu ʻoku fai ʻe he kautaha ʻa Sihová ʻoku ʻomai maʻu pē ai ʻa e ngaahi tāpuaki. Ko e ngaahi fakalelei ko ení ʻoku teuʻi ai kitautolu ki ha ngaahi liliu lahi ange ʻi he kahaʻú.” ʻOkú ke fāinga mo e ngaahi liliu ʻoku hoko ʻi hono fakatahaʻi ha fakatahaʻanga pe ko ha liliu ʻo e vāhenga-ngāué? Hoko ʻo fakapapauʻi ʻoku mahinoʻi ʻe Sihova hoʻo ngaahi ongoʻí. ʻI hoʻo poupou ki he ngaahi liliu ko iá pea pīkitai mateaki kia Sihova mo e kautaha ʻokú ne ngāueʻakí, ʻe faitāpuekina moʻoni koe.​—Saame 18:25.

TAUHI MAʻU HOʻO FAKAKAUKAU LELEÍ ʻI HE MEʻA KOTOA PĒ

15. ʻE lava fēfē ke tau tauhi maʻu ʻetau fakakaukau leleí ʻi heʻetau fehangahangai mo e ngaahi pole mei he loto fakatahaʻangá?

15 ʻI heʻetau toe ofi ange ki he ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu ko ení, ʻoku tau ʻamanekina ʻe hoko ʻa e ngaahi pole ʻi he loto fakatahaʻangá. Ko e ngaahi pole ko iá ʻe lava ke ʻahiʻahiʻi ai ʻetau mateaki kia Sihová. Ko ia kuo pau ke tau tauhi maʻu ʻetau fakakaukau leleí. Kapau ʻokú ke ongoʻi kuo ngaohikovia koe ʻe ha kaungā-Kalisitiane, ʻoua te ke hoko ai ʻo loto-kona. Kapau ʻokú ke maʻu ha akonaki, sio fakalaka atu ʻi he fakamāʻiá, tali ʻa e akonakí, pea fai ʻa e ngaahi feʻunuʻaki ʻoku fiemaʻú. Pea ʻi he taimi ʻoku fai ai ʻe he kautaha ʻa Sihová ʻa e ngaahi liliu ʻoku kaunga tonu kiate koé, tali ʻaufuatō ia pea talangofua ki he fakahinohinó.

16. ʻE lava fēfē ke ke tauhi maʻu hoʻo falala kia Sihova mo ʻene kautahá?

16 ʻOku lava ke ke tauhi maʻu hoʻo falala kia Sihova mo ʻene kautahá ʻi he taimi ʻoku ʻahiʻahiʻi ai hoʻo mateakí. Ka ke fai iá, ʻoku fiemaʻu ke ke tauhi maʻu hoʻo fakakaukau leleí, ʻa ia, ke hanganaki nonga, fakakaukau fakalelei, pea vakai ki he ngaahi meʻá mei he vakai ʻa Sihová. Fakapapauʻi ke ako fekauʻaki mo e faʻahinga ʻi he Tohi Tapú naʻa nau fekuki lavameʻa mo e ngaahi ʻīsiu meimei tatau pea fakalaulauloto ki heʻenau faʻifaʻitakiʻangá. Lotu kia Sihova ki ha tokoni. Pea ʻoua ʻaupito ʻe fakamavaheʻi koe mei he fakatahaʻangá. Pea tatau ai pē pe ko e hā ʻe hokó, heʻikai malava ʻe Sētane ke ne fakamavaheʻi koe meia Sihova pe ko ʻEne kautahá.​—Sēm. 4:7.

HIVA 126 Nofoʻaki ʻĀ, Tuʻu Maʻu, Mālohi

a Ko ʻetau mateaki kia Sihova mo ʻene kautahá ʻe lava ke ʻahiʻahiʻi, tautefito ʻi heʻetau fehangahangai mo e ngaahi pole mei he loto fakatahaʻangá. ʻE lāulea ʻa e kupu ko ení ki he ngaahi pole ʻe tolu pea mo e meʻa ʻe lava ke tau fai ke nofoʻaki mateaki ai kia Sihova mo ʻene kautahá.

b Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi.

c ʻE lava ke ke toe maʻu ha ngaahi fokotuʻu ʻaonga ʻi he kupu “Naʻá Ke Ngāue ki Muʻa? ʻE Lava Ke Ke Toe Ngāue?” ʻi he ʻīsiu ʻo e Taua Leʻo, ʻo ʻAokosi 15, 2009, p. 30.

d Naʻe fiemaʻu ʻi he Laó ki he ngaahi ʻuluʻi fāmili naʻa nau loto ke tāmateʻi ha manu lalata ke kaí ke ʻave ʻa e manú ki he feituʻu toputapú. Ko e ngaahi ʻuluʻi fāmili pē naʻa nau nofo mamaʻo mei he feituʻu toputapú naʻa nau ʻatā mei he fiemaʻu ko ení.​—Teu. 12:21.