Skip to content

Skip to table of contents

Ko e Hā ʻOku ʻIkai Ngāueʻaki Ai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e Kolosí ʻi he Lotú?

Ko e Hā ʻOku ʻIkai Ngāueʻaki Ai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e Kolosí ʻi he Lotú?

ʻEke ʻe he Kau Lautohí

Ko e Hā ʻOku ʻIkai Ngāueʻaki Ai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e Kolosí ʻi he Lotú?

ʻOku tui papau ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ko e pekia ʻa Sīsū Kalaisí naʻe tokonaki mai ai ʻa e huhuʻi ʻa ia ʻoku fakaava ai ʻa e matapā ki he moʻui taʻengatá maʻá e faʻahinga ʻoku nau ngāueʻi ʻa e tui kiate iá. (Mātiu 20:28; Sione 3:16) Kae kehe, ʻoku ʻikai te nau tui naʻe pekia ʻa Sīsū ʻi ha kolosi, ʻa ē ʻoku faʻa fakahaaʻi ʻi he ngaahi fakatātā tukufakaholó. ʻOku nau tuí naʻe pekia ʻa Sīsū ʻi ha ʻakau hangatonu ʻo ʻikai ke ʻi ai ha vaʻakau naʻe lele tā kolosi.

Ko e ngāueʻaki ʻo e kolosí ʻe lava ke fakatotoloʻi ʻo maʻu ko e tupu ia mei Mesopotēmia, ʻi he taʻu ʻe ua afe ki muʻa ʻia Kalaisí. Naʻe aʻu ʻo teuteuʻi ʻa e ngaahi maka fakatātā Sikenitinēviá ʻaki ʻa e ngaahi kolosí ʻi he lolotonga ʻa e Kuonga ʻo e Polonisé, ʻa ia ko e ngaahi senituli ia ki muʻa ʻi hono ʻaloʻi ʻa Sīsuú. Ko e faʻahinga ʻikai ko e Kalisitiane ko iá naʻa nau ngāueʻaki ʻa e kolosí “ko ha fakaʻilonga fakafaimana . . . meʻa ʻokú ne ʻomai ʻa e maluʻanga, pea mo e monūʻia,” ko e tohi ia ʻe Sven Tito Achen, ko ha faihisitōlia Tenimaʻake pea ko ha mataotao ia ʻi he meʻa fekauʻaki mo e ngaahi fakaʻilongá, ʻi he tohi ko e Symbols Around Us. Tā neʻineʻi ke fakamatala ʻa e New Catholic Encyclopedia: “ʻOku maʻu fakatouʻosi ʻa e kolosí ʻi he ngaahi tōʻonga fakafonua ki muʻa ʻi he kau Kalisitiané mo e ngaahi tōʻonga fakafonua ʻikai faka-Kalisitiané, ʻa ia naʻe meimei ngāueʻaki ia ko e fakaʻilonga ʻo e ʻunivēsí pe ko e ngaahi meʻa ʻo natulá.” Ko ia, ko e hā leva kuo fili ai ʻe he ngaahi siasí ʻa e kolosí ko ʻenau fakaʻilonga toputapu tahá ia?

ʻOku ʻomai ʻe W. E. Vine ʻa ia ko ha mataotao Pilitānia ia ʻoku tokaʻi lahi, ʻa e ngaahi moʻoni taʻealafakakikihiʻi ko ʻení: “ʻI he senituli hono tolú T.S. . . . naʻe tali ʻa e kau panganí ki he ngaahi siasí . . . pea naʻe fakangofua lahi kinautolu ke nau kei ngāueʻaki pē ʻenau ngaahi fakaʻilonga mo e ngaahi fakatātā fakapanganí. Ko ia ai, naʻe ohi ʻa e fakaʻilonga kolosí ʻe he ngaahi siasí.”—Vine’s Expository Dictionary of Old and New Testament Words.

ʻOku toe fakamatala ʻa Vine ʻo pehē ko e nauna ko e “kolosi” mo e veape ko e “kalusefai” ʻoku ʻuhinga ia ki ha “ʻakau pe fuʻu pou . . . ʻo kehe mei he fakaʻilonga fakasiasi ʻo e ongo vaʻakau ʻoku lele fekolosiʻakí.” ʻI he loto-tatau mo e meʻá ni, ʻoku pehē ʻe he Companion Bible ʻa e ʻUnivēsiti Oxford: “Ko e fakamoʻoní, naʻe fakapoongi ʻa e ʻEikí ʻi ha ʻakau tuʻu hangatonu, ʻo ʻikai ʻi ha ongo konga papa naʻe tuʻu ʻi ha faʻahinga ʻengikale.” ʻOku hā mahino, kuo ohi mai ʻe he ngaahi siasí ʻa e talatukufakaholo ʻoku ʻikai Fakatohitapu.

Ko e faihisitōlia ko Achen ʻa ia naʻe toʻo hangatonu mai ʻene lea ʻi ʻolungá, ʻokú ne fakamatala: “ʻI he ongo senituli hili ʻa e pekia ʻa Sīsuú ʻoku ngalingali naʻe ʻikai ʻaupito ngāueʻaki ʻe he kau Kalisitiané ʻa e fakaʻilonga ʻo e kolosí.” Ki he muʻaki kau Kalisitiané, ʻokú ne tānaki mai, ko e kolosí “kuo pau pē naʻe fakaʻilongaʻi lahi ʻaki ia ʻa e maté mo e koví, ʻo hangē ko e mīsini tuʻusi ʻulú pe sea ʻuhilá ʻi he ngaahi toʻutangata ki mui maí.”

Ko e meʻa mahuʻinga angé, tatau ai pē pe ko e hā ʻa e meʻa naʻe ngāueʻaki ki hono fakamamahiʻi mo hono fakapoongi ʻo Sīsuú, ʻoku ʻikai totonu ke ʻai ha ʻīmisi pe ko ha fakaʻilonga ʻo e kolosí ke hoko ia ko ha meʻa ke tauhi pe lotu ki ai ʻa e kau Kalisitiané. “Mou hola mei he tauhi-aitoli,” ko e fekau ia ʻa e Tohi Tapú. (1 Kolinito 10:14) Naʻe fakahā ʻe Sīsū ʻa e fakaʻilonga moʻoni ʻo hono kau muimui moʻoní. Naʻá ne pehē: “Ko e meʻa kó é ʻe ʻilo ai ʻe he kakai kotoa pē ko e kau ako kimoutolu aʻaku, ʻo kapau ʻe ai haʻamou feʻofaʻaki.”—Sione 13:35.

ʻI he meʻa kotoa pē fekauʻaki mo e lotú, ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, hangē ko e kau Kalisitiane he ʻuluaki senitulí, ʻoku nau feinga ke muimui ʻi he Tohi Tapú kae ʻikai ko e talatukufakaholó. (Loma 3:4; Kolose 2:8) Koeʻuhí ko e meʻá ni, ʻoku ʻikai ke nau ngāueʻaki ai ʻa e kolosí ʻi he lotú.

[Fakatātā ʻi he peesi 23]

Maka tā tongitongi ʻo ha tuʻi ʻAsīlia pangani ʻokú ne tui ha kolosi, ʻi he 800 k.m. nai

[Maʻuanga]

Photograph taken by courtesy of the British Museum