Skip to content

Skip to table of contents

Naʻá Ke ʻIloʻi?

Naʻá Ke ʻIloʻi?

Naʻá Ke ʻIloʻi?

Ko e hā hono mahuʻinga ʻo e ongo sēniti ʻa e uitoú?

ʻI he ʻuluaki senituli T.S., ko e totongi tukuhau temipale fakataʻu ʻa e kau Siú ko e “koini siliva Kalisi ʻe ua,” ʻa ia ko e vāhenga ia ki he ʻaho nai ʻe ua. (Mātiu 17:24NW) ʻI he kehe mei aí, naʻe pehē ʻe Sīsū, ʻoku fakatau atu ha ongo kiʻi misi ʻe ua ki ha “konga seniti pe,” ʻa ia ko e tatau ia ʻo e vāhenga ki he miniti ʻe 45. Ko hono moʻoní, ʻe lava ʻo maʻu ha foʻi misi ʻe nima ʻi he liunga ua ʻo e totongi ko ʻení, pe ko e vāhenga fakafuofua ki he ngāue he miniti ʻe 90.—Mātiu 10:29; Luke 12:6.

Ko e tokoni ki he temipalé naʻe fai ʻe he uitou masiva naʻe mamata ki ai ʻa Sīsuú naʻe fuʻu siʻi fau ia mei ai. Ko e sēniti ʻe ua, pe lepitoni ʻe uá, ko e koini kopa siʻisiʻi taha ia naʻe ngāueʻaki ʻi ʻIsileli ʻi he taimi ko iá. Ko e tatau ia ʻo e vāhenga ki he 1⁄64 pē ʻo e ʻahó, pe siʻi hifo ʻi he vāhenga ki he miniti ʻe 12 kapau ʻoku fakatuʻunga ʻi ha ʻaho ngāue ʻoku fakaʻavalisi ki he houa ʻe 12.

Naʻe fakamahuʻingaʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e meʻaʻofa ʻa e uitoú naʻe lahi ange ia ʻi he meʻaʻofa kotoa ʻa e faʻahinga ko ia naʻa nau tokoni lahi mei heʻenau “paʻanga hulu.” Ko e hā hono ʻuhingá? ʻOku pehē ʻe he fakamatalá naʻá ne maʻu “ha ongo kiʻi paʻanga kapa,” ʻa ia naʻá ne mei lī ʻa e taha kae tauhi ʻa e taha maʻana. Ka, naʻá ne foaki “ʻa e meʻa kotoa naʻa ne maʻu, ʻio, hono kotoa ʻo e meʻa naʻa ne moʻui ʻaki.”—Maake 12:41-44; Luke 21:2-4.

Naʻe ʻiloa ʻanefē a Saula ko Paulá?

Naʻe fanauʻi ʻa e ʻapositolo ko Paulá ko ha Hepelū mo e tangataʻifonua Loma. (Ngāue 22:27, 28; Filipai 3:5) Ko ia ʻoku ngalingali mei heʻene kei siʻí naʻá ne maʻu fakatouʻosi ai ʻa e hingoa Hepelū ko e Saulá mo e hingoa Loma ko e Paulá. Hangē pē ko e ngaahi kāinga ʻo Paulá naʻa nau hingoa faka-Loma mo faka-Kalisi. (Loma 16:7, 21) Tānaki atu ki ai, naʻe ʻikai ko ha meʻa foʻou ki he kau Siu ʻo e taimi ko iá, kae tautefito kia kinautolu ʻoku nofo ʻi tuʻa mei ʻIsilelí, ʻa ʻenau maʻu ʻa e hingoa ʻe ua.—Ngāue 12:12; 13:1.

Laka hake he hongofuluʻi taʻu mei heʻene hoko ko e Kalisitiané, ʻoku hā naʻe ʻiloʻi lahi ʻa e ʻapositolo ko ʻení ʻi hono hingoa Hepelū, ko e Saulá. (Ngāue 13:1, 2) Neongo ia, ʻi heʻene ʻuluaki fononga fakamisinalé, fakafuofua ki he 47/48 T.S., naʻá ne saiʻia ange nai ke ngāueʻaki hono hingoa Loma, ko e Paulá. Naʻe fekauʻi ia ke talaki ʻa e ongoongo leleí ki he faʻahinga ʻikai ko e Siú, pea naʻá ne ongoʻi nai ʻe tali lelei ange ia ʻi hono hingoa faka-Lomá. (Ngāue 9:15; 13:9; Kaletia 2:7, 8) Naʻá ne toe ngāueʻaki pē nai ʻa e hingoa Paulá koeʻuhi ko e puʻaki faka-Kalisi ʻo hono hingoa Hepelū, ko e Saulá, ʻoku meimei tatau ia mo ha lea faka-Kalisi ʻoku ʻikai ke sai. Pe ko e hā pē ʻa e ʻuhinga hono liliú, naʻe fakahā ʻe Paula naʻá ne loto-lelei ke “hoko ko e meʻa kehekehe ki he kakai kehekehe, kehe ke [ne] fakamoʻui hanau niʻihi.”—1 Kolinito 9:22.

[Fakatātā ʻi he peesi 22]

Ko ha lepitoni, hā hono lahi totonú