Skip to content

Skip to table of contents

Ko e Hā ke Lotu Ai ʻo Fakafou he Huafa ʻo Sīsuú?

Ko e Hā ke Lotu Ai ʻo Fakafou he Huafa ʻo Sīsuú?

NAʻE faʻa akoʻi ʻe Sīsū ʻa e lotú. ʻI hono taimí, naʻe lotu ai ʻa e kau taki lotu Siú ʻi he “tuliki oe gaahi hala.” Ko e hā hono ʻuhingá? “Koeuhi ke mamata ae kakai kiate kinautolu.” ʻOku hā mahino, naʻa nau loto ke fai ange ha leleiʻia ʻi heʻenau fakangalingalilotú. Naʻe leaʻaki ʻe he tokolahi ʻa e ngaahi lotu lōloa mo toutou leaʻaki ʻa e meʻa tatau, ʻo hangē ko ē naʻe fiemaʻu pau ʻa e “lea lahi” kae toki tali ha lotú. (Mātiu 6:5-8PM) Naʻe fakaeʻa ʻe Sīsū ko e ngaahi tōʻonga lotu ko iá ʻoku taʻeʻaonga, ʻo ne tokoniʻi ai ʻa e faʻahinga loto-totonú ke nau ʻiloʻi ʻa e meʻa ke fakaʻehiʻehi mei ai ʻi he taimi ʻoku nau lotu aí. Kae kehe, naʻá ne akoʻi ʻa e meʻa lahi ange ʻi hono tala mai pē ʻa e founga ke ʻoua ʻe lotu aí.

Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻoku totonu ke fakahaaʻi ʻe heʻetau ngaahi lotú ʻa ʻetau holi ke sio ʻoku fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá, ke hoko mai Hono Puleʻangá, pea mo fakahoko Hono finangaló. Naʻe toe akoʻi ʻe Sīsū ʻoku ala lava ke kole ki he ʻOtuá ke ne tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau ngaahi meʻa fakafoʻituituí. (Mātiu 6:9-13; Luke 11:2-4) ʻI hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi talanoa fakatātaá, naʻe fakahaaʻi ai ʻe Sīsū ʻoku tau fiemaʻu ʻa e kīvoi, tui, mo e anga-fakatōkilalo kapau ʻoku tau loto ke tali ʻetau ngaahi lotú. (Luke 11:5-13; 18:1-14) Pea naʻá ne ʻai ke mālohi ange ʻene faiakó ʻaki ʻene faʻifaʻitakiʻangá tonu.—Mātiu 14:23; Maake 1:35.

ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻe tokoniʻi ʻe he fakahinohino ko ʻení ʻa e kau ākonga ʻa Sīsuú ke nau fakaleleiʻi ai ʻenau lotú. Neongo ia, naʻe tatali ʻa Sīsū kae ʻoua leva ke aʻu ki he pō fakaʻosi ʻo ʻene ʻi he māmaní ke ʻoange ai ki heʻene kau ākongá ʻa e lēsoni mahuʻinga taha ʻi he lotú.

“Ko e Liliuʻanga Mahuʻinga ʻi he Hisitōlia ʻo e Lotú”

Naʻe fakamoleki ʻe Sīsū ʻa e lahi taha ʻo e taimi ʻo e pō fakaʻosi ʻo ʻene moʻuí ʻi hono fakalototoʻaʻi ʻa ʻene kau ʻapositolo faitōnungá. Ko e taimi feʻungamālie ia ke fakaeʻa ai ha meʻa foʻou. “Ko au pe ko e Hala, pea mo e Moʻoni mo e Moʻui,” ko e lea ia ʻa Sīsuú. “ʻOku ʻikai haʻu ha taha ki he Tamai ka ʻi heʻene fou ʻiate au.” Ki mui ai naʻá ne tala ange ha palōmesi fakalototoʻa: “ʻIlonga ha meʻa te mou kole ʻi hoku hingoa, te u fai ia, koeʻuhi ke fakalangilangiʻi ʻa e Tamai ʻi he ʻAlo. Neongo pe ko e hā ha meʻa te mou kole meiate au ʻi hoku hingoa, te u fai ia.” ʻI he ofi ki he ngataʻanga ʻo ʻene fakamatalá, naʻá ne pehē: “Teʻeki te mou kole ha meʻa ʻe taha ʻi hoku hingoa, ʻo aʻu mai ki he taimi ni. ʻE, mou kole, pea te mou maʻu, koeʻuhi ke kakato hoʻomou fiefia.”—Sione 14:6, 13, 14; 16:24.

Naʻe mahuʻinga ʻaupito ʻa e ngaahi lea ko iá. ʻOku fakamatalaʻi ia ʻe ha tikisinale Tohi Tapu ʻe taha “ko e liliuʻanga mahuʻinga ʻi he hisitōlia ʻo e lotú.” Naʻe ʻikai ke ʻuhinga ʻa Sīsū ia ke pehē ʻoku totonu ke liliu ʻa e lotú ʻo fai ange kiate ia kae ʻikai ki he ʻOtuá. ʻI hono kehé, naʻá ne fakaava mai ha founga foʻou ʻo e hū ki he ʻOtua ko Sihová.

Ko e moʻoni, naʻe fanongo maʻu pē ʻa e ʻOtuá ki he lotu ʻa ʻene kau sevāniti faitōnungá. (1 Samiuela 1:9-19; Sāme 65:2) Kae kehe, ʻi he taimi naʻe hoko ai ʻa e kau ʻIsilelí ko e kakai fuakava ʻa e ʻOtuá, ko e faʻahinga naʻa nau loto ke tali ʻenau lotú naʻe pau ke nau ʻiloʻi ko e kakai fili ʻa e ʻOtuá ʻa ʻIsileli. Pea ki mui ai, ʻi he taimi ʻo Solomoné, naʻe pau ke nau ʻiloʻi ko e temipalé ko e feituʻu ia kuo fili ʻe he ʻOtuá ki he feilaulaú. (Teutalonome 9:29; 2 Kalonikali 6:32, 33) Ka, ko e fokotuʻutuʻu ko ʻeni ki he lotú naʻe fakataimi pē. Hangē ko ia naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá, ko e Lao naʻe ʻoange ki he kau ʻIsilelí mo e ngaahi feilaulau naʻe fai ʻi he temipalé naʻe hoko ia ko e “ʻata pe ʻo e ngaahi lelei ka hoko, ʻo ʻikai ko e imisi totonu ʻo e ngaahi meʻa.” (Hepelu 10:1, 2) Naʻe pau ke fetongi ʻa e ʻatá ʻaki ʻa e meʻa moʻoní. (Kolose 2:17) Talu mei he 33 T.S., ʻoku ʻikai kei fakatuʻunga ai ʻa e vahaʻangatae ha tokotaha mo Sihova ʻi he Lao ʻa Mōsesé. ʻI hono kehé, ʻoku fakatuʻunga ia ʻi he talangofua ki he tokotaha ʻa ia naʻe tuhu ki ai ʻa e Laó—ʻa Kalaisi Sīsū.—Sione 15:14-16; Kaletia 3:24, 25.

Hingoa “ʻOku Maʻolunga ʻi he Hingoa Kotoa Pe”

Naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū ʻa e makatuʻunga māʻolunga ke fakaofiofi ai kia Sihova, ʻi hono fakahaaʻi ia ko ha kaumeʻa mālohi, ko e tokotaha ʻokú ne fakaava ʻa e matapaá ke fanongo mai ai pea tali ʻe he ʻOtuá ʻetau ngaahi lotú. Ko e hā ʻokú ne fakamafeia ʻa Sīsū ke ne fai ʻa e meʻá ni maʻatautolú?

Koeʻuhi ko e fanauʻi kotoa kitautolu ʻi he angahalá, ʻe ʻikai lava ʻe ha faʻahinga ngāue pē ʻoku tau fai pe ngaahi feilaulau te tau foaki ke fakamaʻa ai kitautolu mei he ʻuli ko ʻení pe te ne ʻomai ʻa e totonu ke tau maʻu ha vahaʻangatae mo hotau ʻOtua māʻoniʻoní, ʻa Sihova. (Loma 3:20, 24; Hepelu 1:3, 4) Kae kehe, naʻe foaki ʻe Sīsū ʻene moʻui fakaetangata haohaoá pea lava ai ʻo totongi huhuʻi ʻa e angahala ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. (Loma 5:12, 18, 19) Ko e faʻahinga kotoa ʻoku nau loto he taimí ni ki he meʻa ko iá ʻoku nau maʻu ʻa e faingamālie ke aʻusia ha tuʻunga maʻa ʻi he ʻao ʻo Sihová pea maʻu mo e “tauʻatāina ke lea” ki he ʻOtuá—ka ʻe toki lava pē ia kapau te nau ngāueʻi ʻa e tui ki he feilaulau ʻa Sīsuú pea lotu fakafou ʻi hono huafá.—Efeso 3:11, 12.

ʻI he taimi ʻoku tau lotu ai ʻo fakafou ʻi he huafa ʻo Sīsuú, ʻoku tau fakahāhā ai ʻa e tui ki he tafaʻaki ʻe tolu ʻo hono ngafa ʻi he ngāueʻi ʻo e taumuʻa ʻa e ʻOtuá: (1) Ko ia ʻa e “Lami ʻa e ʻOtua,” ʻa ia ʻoku tokonaki mai ʻe heʻene feilaulaú ʻa e makatuʻunga ki he fakamolemole ʻo e angahalá. (2) Naʻe fokotuʻu hake ia ʻe Sihova mei he maté pea ʻokú ne ngāue he taimí ni ko e “taulaʻeiki-lahi” ʻi hono fakahoko ʻa e ngaahi ʻaonga ʻo e huhuʻí. (3) Ko ia tokotaha pē ʻa e “Hala” ke tau fakaofiofi ai kia Sihova ʻi he lotú.—Sione 1:29; 14:6; Hepelu 4:14, 15.

Ko e lotu ʻo fakafou ʻi he huafa ʻo Sīsuú ʻoku fakalāngilangiʻi ai ia. ʻOku feʻungamālie ʻa e fakalāngilangi ko iá, he ko e finangalo ia ʻo Sihová ke “tuulutui ki he huafa o Jisu ae tui oia kotoabe . . . , bea ke fakaha e he elelo kotoabe koe Eiki a Jisu Kalaisi, ke ogoogo lelei ai ae Otua koe Tamai.” (Filipai 2:10, 11PM) Ka, ko e meʻa ʻoku mahuʻinga angé, ko e lotu fakafou ʻi he huafa ʻo Sīsuú ʻoku fakalāngilangiʻi ai ʻa Sihova, ʻa e tokotaha naʻá ne foaki ʻa hono ʻAló ke tau maʻu ʻaonga mei aí.—Sione 3:16.

ʻOku totonu ke tau lotu ʻaki hotau “loto kotoa,” ʻo ʻikai fai fakafatongia pē

Ke tau mahinoʻi ʻa e lahi ʻo e ngafa ʻo Sīsuú, ʻoku ngāueʻaki ʻe he Tohi Tapú ʻa e ngaahi ui fakalakanga mo e ngaahi hingoa lahi ke fakamatalaʻiʻaki ia. ʻOku tokoniʻi ai kitautolu ke tau mahinoʻi ʻa e ngaahi ʻaonga lahi ʻoku tafe mai kiate kitautolu ʻo makatuʻunga ʻi he meʻa kuo fai ʻe Sīsuú, meʻa ʻokú ne lolotonga faí pea mo e meʻa te ne toki fai maʻatautolú. (Sio ki he puha “ Ngafa Mātuʻaki Mahuʻinga ʻo Sīsuú”.) Ko e moʻoni, kuo ʻoange kia Sīsū ʻa e “hingoa ʻoku maʻolunga ʻi he hingoa kotoa pe.” * Ko e mafai kotoa ki langi mo māmaní kuo tuku ia kiate ia.—Filipai 2:9; Mātiu 28:18.

Mahulu Hake ʻi he Anga Pē ki Aí

ʻIo, kuo pau ke tau ʻoatu ʻetau ngaahi lotú fakafou ʻi he huafa ʻo Sīsuú kapau ʻoku tau loto ke fanongo mai ʻa Sihova. (Sione 14:13, 14) Ka ʻoku ʻikai ʻaupito fiemaʻu ke tau toutou leaʻaki ʻa e kupuʻi lea “fakafou ʻi he huafa ʻo Sīsuú” ʻo fai ia koeʻuhi ko ʻetau anga pē ki aí. Ko e hā hono ʻuhingá?

Fakakaukau atu ki ha talanoa fakatātā. ʻI he taimi ʻokú ke maʻu ai ha tohi mei ha tangata pisinisi, ʻoku faʻa fakaʻosi ʻaki ia ʻa e “fakaʻapaʻapa atu.” ʻOkú ke ongoʻi ko ha fakahāhā moʻoni ʻeni ʻo e ngaahi ongoʻi ʻa e tangata pisinisí, pe ko ʻene muimui pē ʻana ki he tuʻunga anga-maheni ʻo e faitohi fakapisinisí? Ko hono moʻoní, ko e ngāueʻaki ʻo e huafa ʻo Sīsuú ʻi heʻetau ngaahi lotú ʻoku fiemaʻu ke mohu ʻuhinga ange ia ʻi hono fai pē ʻo ha fakaʻosinga totonu ʻo ha tohi fakapisinisi. Neongo ʻoku fiemaʻu ke tau “lotu taʻetuku,” ʻoku fiemaʻu ke tau fai ia ʻaki hotau “loto kotoa,” ʻo ʻikai ke fai fakafatongia pē.—1 Tesalonaika 5:17; Sāme 119:145.

ʻE lava fēfē ke ke fakaʻehiʻehi mei hono ngāueʻaki ʻa e kupuʻi lea “fakafou he huafa ʻo Sīsuú” ko ha fakalea tuʻumaʻu pē ʻokú ke anga ki aí? Fēfē ke ke fakalaulauloto ki he ngaahi ʻulungāanga fakalotomāfana ʻo Sīsuú. Fakakaukau fekauʻaki mo e meʻa kuó ne ʻosi fai maʻaú mo e meʻa ʻokú ne loto-lelei ke fai maʻaú. ʻI he lotú, fakamālō kia Sihova pea fakahīkihikiʻi ia koeʻuhi ko e founga fakaofo kuó ne ngāueʻaki ai ʻa hono ʻAló. ʻI hoʻo fai peheé, te ke hoko ʻo falala lahi ange ai ki he talaʻofa ʻa Sīsuú: “Kapau te mou kole ha meʻa mei he Tamai, te ne ʻatu kiate kimoutolu ʻi hoku hingoa.”—Sione 16:23.

^ pal. 14 Fakatatau ki he Expository Dictionary of New Testament Words ʻa Vine, ko e foʻi lea faka-Kalisi naʻe liliu ko e “hingoa” ʻe lava ke ʻuhinga ia ki he “kotoa ʻo e meʻa ʻoku fakahuʻunga ki ai ha hingoa, mafai, ʻulungāanga, lakanga, ngeia, mālohi, [mo ha] tuʻunga lelei ʻaupito.