Skip to content

Skip to table of contents

Naʻá Ke ʻIloʻi?

Naʻá Ke ʻIloʻi?

Naʻá Ke ʻIloʻi?

Naʻe maʻu mei fē ʻa e ngaahi maka mahuʻinga ʻi he sifa-fatafata ʻo e taulaʻeiki lahi ʻo ʻIsilelí?

Hili ʻa e mavahe ʻa e kau ʻIsilelí mei ʻIsipite pea nau hū ki he toafá, naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá kiate kinautolu ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni ki hono ngaohi ʻo e sifa-fatafata ko ení. (ʻEkisoto 28:15-21) Ko e sifa-fatafatá naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi maka sātio, tōpasi, ʻemalata, kapukeli , sāfaia, pēlili, siasini, ʻāketi, ʻametisi, kalisolaite, maka-ʻōnike mo e siasipa. * Naʻe malava moʻoni ʻe he kau ʻIsilelí ke maʻu ʻa e faʻahinga maka-koloa ko iá?

ʻI he taimi ʻo e Tohi Tapú, naʻe fakamahuʻingaʻi ai ʻe he kakaí ʻa e ngaahi maka mahuʻingá pea fai ʻaki ʻa e fefakatauʻakí. Ko e fakatātaá, ko e kau ʻIsipite ʻo e kuonga muʻá naʻa nau maʻu ʻa e ngaahi maka koloá mei he mamaʻo ʻa ē ʻoku ʻiloa he taimí ni ko ʻIulani, ʻAfikānisitani pea naʻa mo ʻInitia nai. Ko e ngaahi keliʻanga makakoloa ʻi ʻIsipité naʻe ngaohi ai ʻa e ngaahi maka mahuʻinga kehekehe. Ko e haʻa tuʻi ʻIsipité ko kinautolu pē naʻa nau puleʻi ʻa e ngaahi maka koloa naʻe maʻu hake ʻi he ngaahi vahefonua naʻa nau puleʻí. Naʻe fakamatala ʻa e pēteliake ko Siopé ki hono ngāueʻaki ʻe hono toʻumeʻá ʻa e ngaahi ʻa e saafi mo e ngaahi halanga ʻi lalofonua ke kumi ki he ngaahi koloá. ʻOku kau ʻi he ngaahi meʻa naʻe keli hake mei lalo fonuá, ʻa e sāfaia mo e tōpasi ʻa ia ʻoku fakamatalaʻi tonu ʻe Siopé.—Siope 28:1-11, 19.

ʻOku pehē ʻi he fakamatala ʻa e ʻEkisotó ko e kau ʻIsilelí naʻa nau “matuʻaki vete ʻa e kau Isipite” ʻo ʻenau ngaahi meʻa mahuʻingá ʻi he taimi naʻa nau mavahe ai mei he fonuá. (ʻEkisoto 12:35, 36) Ko ia ai, ʻoku malava ke pehē naʻe maʻu ʻe he kau ʻIsilelí mei ʻIsipite ʻa e ngaahi maka naʻe ngāueʻaki ki he sifa-fatafata ʻo e taulaʻeiki lahí.

Ko e hā naʻe ngāueʻaki ai ʻa e uainé ko ha faitoʻo lolotonga ʻa e ngaahi taimi ʻo e Tohi Tapú?

ʻI he taha ʻo ʻene ngaahi pealapelí, naʻe lea ʻa Sīsū fekauʻaki mo ha tangata ʻa ia naʻe tā ʻe he kau kaihaʻa ʻakaú. Naʻe pehē ʻe Sīsū ko e tangatá naʻe tokoniʻi ʻe ha Samēlia ʻaki hono haʻi hono ngaahi laveá pea lilingi ai ʻa e “lolo mo e uaine.” (Luke 10:30-34) ʻI heʻene tohi ki hono kaumeʻa ko Tīmoté, naʻe akonekina ia ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Tuku hoʻo inu pē ʻa e vaí, kae ʻai ha meʻi uaine koeʻuhí ko ho keté pea mo hoʻo faʻa puké.” (1 Tīmote 5:23) Ko e ngāue fakatouʻosi naʻe fakamatalaʻi ʻe Sīsuú mo e akonaki naʻe fai ʻe Paulá naʻe ongo fakafaitoʻo?

Ko e tohi Ancient Wine ʻoku fakamatalaʻi ai ʻa e uainé ko ha “faitoʻo taʻofi langa, tāmate siemu mo fakaleleiʻanga fakalūkufua ʻoku iku ki he meʻa ʻe taha.” ʻI he kuonga muʻá ko e uainé naʻe ʻi ai hono taumuʻa tefito ʻi he faitoʻo moʻui lelei ʻa e kau ʻIsipité, kau Mesopotēmiá mo e kau Sīliá. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he The Oxford Companion to Wine “ko e faitoʻo lelei motuʻa taha ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá.” Hangē ko e akonaki ʻa Paula kia Tīmoté, ʻoku pehē ʻe he tohi The Origins and Ancient History of Wine: “Kuo fakapapauʻi mei hano siviʻi ko e meʻamoʻui ʻoku nau fakatupunga ʻa e taifotí mo e ngaahi siemu fakatuʻutāmaki kehé ʻoku nau mate vave ʻi hono huʻi mo e uainé.” Ko e ngaahi fakatotolo ʻi onopōní ʻokú ne fakapapauʻi ko e niʻihi ʻo e ngaahi meʻa kehekehe ʻe 500 ʻoku maʻu ʻi he uainé ʻoku nau maʻu ia mo e ngaahi meʻa fakafaitoʻo ʻaonga kehe.

[Fakamatala ʻi lalo]

^ pal. 3 ʻOku faingataʻa ke ʻiloʻi kotoa ʻa e ngaahi maka ko ení ʻo fakatatau ki hono ui ʻi onopōní.

[Fakatātā ʻi he peesi 18]

Kau ngāue malamalaki kālepi, mei he faʻitoka nakht, ʻi Thebes, ʻIsipite

[Credit Line]

Gianni Dagli Orti/The Art Archive at Art Resource, NY