Skip to content

Skip to table of contents

Ako mei he Folofola ʻa e ʻOtuá

Naʻe Hoko ʻa Sīsū ʻo Tuʻí ʻAnefē?

Naʻe Hoko ʻa Sīsū ʻo Tuʻí ʻAnefē?

ʻOku langʻi hake ʻi he kupu ko ení ʻa e ngaahi fehuʻi kuó ke ʻeke nai pea fakahaaʻi ai ʻa e feituʻu ʻe lava ke ke lau ai ʻa e ngaahi talí ʻi hoʻo Tohi Tapú. ʻE fiefia ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke fetalanoaʻaki mo koe ki he ngaahi tali ko ení.

1. Ko e hā ʻa e puleʻanga naʻe talaʻofa ʻe Sīsuú?

Naʻe talaʻofa ʻe he ʻOtuá ko ha hako ʻo Tuʻi Tēvita te ne nofo ʻi Hono taloní ʻo taʻengata. Ko e hako naʻe tomuʻa talá ko Sīsū pea ʻi hēvani ʻokú ne lolotonga pule ko ha Tuʻi ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.—Lau ʻa e Saame 89:4; Luke 1:32, 33.

ʻI he kei tamasiʻi ʻa Tēvitá, naʻe fili ia ʻe he ʻOtuá ke hoko ko e tuʻi ki he kakai ʻa Sihová ʻa ʻIsileli. ʻI he taimi naʻe mate ai ʻa Tēvitá, ko Solomone ʻa ia naʻe fili ʻe Sihová ke nofo ʻi he “taloni ʻo Sihova.” (1 Kalonikali 28:4, 5; 29:23) Hili ʻa e mate ʻa Solomoné, naʻe tokolahi ʻa e ngaahi tuʻi naʻe pule ʻi Selusalema, ka ko e tokolahi ʻo kinautolu naʻe taʻefaitōnunga. Ko e fakaʻosí, naʻe fakaʻatā ʻe Sihova ʻa e kau tau Pāpiloné ke fakaʻauha ʻa Selusalema pea toʻo ʻa e tuʻi ʻoku lolotonga pulé. Naʻe hoko iá ʻi he taʻu 607 K.M. Talu mei he taimi ko iá, naʻe ʻikai ha tuʻi mei he hako ʻo Tēvitá ke pule mei he kolo tonu ko Selusalemá.—Lau ʻa e ʻIsikeli 21:27.

2. Ko e hā hono fuoloa ʻo e ʻikai fakafofongaʻi ʻi māmani ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá?

Taimi nounou mei hono fakaʻauha ʻo Selusalemá, naʻe tala ʻe Sihova ki heʻene palōfita ko Tanielá ʻe fili ʻe he ʻOtuá ha tuʻi ʻa ia te ne pule mei hēvani. ʻE kamata ʻa ʻene pulé ʻafē?—Lau ʻa e Taniela 7:13, 14.

Naʻe fakaʻuhingaʻi ʻe Taniela ha vīsone ʻa ia naʻe tuʻutuʻuni ʻe he ʻOtuá ke tā hifo ha fuʻu ʻakau lahi, hangē pē ko e tuʻutuʻuni ʻa e ʻOtuá ki he puleʻanga ʻi Selusalemá ke tā hifo pea fakaʻauha. Ka ko e aka ʻo e fuʻu ʻakaú ʻe tuku pē ia ʻi he kelekelé koeʻuhi ʻi he hili ha “fituʻi kuonga” ʻe toe tupu mai. ʻOku fakahaaʻi ʻi he Tohi Tapú ko e “foʻi taimi” ʻe tolu mo e konga ʻa ia ʻoku tatau ia ki he ʻaho 1,260 ko ia ai, ko e “foʻi taimi ʻe fitu” ʻoku tatau ia mo e ʻaho ʻe 2,520. (Fakahā 12:6, 14) ʻI he kikite ʻa e Tohi Tapú, ko e ngaahi ʻahó ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e ngaahi taʻú. (Nōmipa 14:34) Ko ia, ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻe ʻikai toe ngāue ia he taʻu ʻe 2,520.—Lau ʻa e Taniela 4:10-17.

3. Naʻe hoko ʻa Sīsū ko e Tuʻí ʻanefē?

Naʻe fakanofo ʻe he ʻOtuá ʻa Sīsū ke Tuʻi ʻi hēvani ʻi he 1914, ko e taʻu tonu ia ʻe 2,520 mei he fakaʻauha ʻo Selusalemá. Ko e ʻuluaki ngāue ʻa Sīsū ko e Tuʻí ko hono tuli hifo ʻa Sētane mo ʻene kau tēmenioó mei hēvani. (Fakahā 12:7-10) Ko e meʻa ko iá naʻe taʻehāmai ki he faʻahinga ʻo e tangatá, ka ʻe iku ʻo hā mai ʻa e ngaahi faingataʻá ki he faʻahinga ʻo e tangatá. (Fakahā 12:12) Ko e ngaahi meʻa naʻe hoko talu mei he 1914 ʻoku fakapapauʻi ai naʻe hoko ʻa Sīsū ʻo Tuʻi ʻi he taʻu ko iá.—Lau ʻa e Mātiu 24:14; Luke 21: 10, 11, 31.

4. Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ʻa e tuʻunga tuʻi ʻo Sīsuú?

Ko hono fakahoko ʻa e ngaahi kikite fekauʻaki mo e tuʻunga tuʻi ʻo Sīsuú ʻoku fakapapauʻi ai ʻe lava ke ke falala ki he Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻOku vavé ni ke ngāueʻaki ʻe Sīsū hono mafai fakatuʻí ke toʻo atu ʻa e faingataʻaʻia kotoa ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá.—Lau ʻa e Saame 72:8, 12, 13; Taniela 2:44.

Ki ha fakamatala lahi ange, sio ki he peesi 215-218 ʻo e tohi ko ení, Ko e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú?, ko e pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.

[Saati ʻi he peesi 27, 28]

(Ki he fakamatala kakato, sio ki he tohí)

ʻOkatopa

607 K.M. ← taʻu ʻe 2,520 → 1914 T.S.

1000 K.M. | 1 K.M. | 1 T.S. | 1000 T.S. | 2000 T.S.

← taʻu ʻe 606.25 →← taʻu ʻe 1,913.75 →

ʻOku fakaʻauha ʻa e puleʻanga ʻi Selusalemá

Ngāueʻaki hoʻo mīsini faifiká: 606.25 + 1,913.75 = 2,520

Naʻe fokotuʻu ʻe he ʻOtuá ʻa Sīsū ko ha Tuʻi mo e mafai ki he ngaahi puleʻangá