Skip to content

Skip to table of contents

KAVEINGA TEFITO | KO E VAKAI ʻA E ʻOTUÁ KI HE IFI TAPAKÁ

Mahaki ʻOku Tō Fakamāmani Lahi

Mahaki ʻOku Tō Fakamāmani Lahi

Ko e tapaká ko ha tokotaha tāmate taʻemālōlō.

  • Kuó ne tāmateʻi ʻa e kakai ʻe 100,000,000 lolotonga ʻa e senituli kuo ʻosí.

  • ʻOkú ne toʻo ʻa e moʻui ʻe 6,000,000 nai ʻi he taʻu taki taha.

  • ʻI he fakaʻavalisí ʻokú ne tāmateʻi ʻa e toko taha ʻi he sekoni ʻe ono kotoa pē.

Pea ʻoku ʻikai pē ke ʻi ai ha fakaʻilonga ia ʻo ha liliu.

ʻOku fakafuofua ʻa e kau maʻu mafaí kapau ʻe kei fakautuutu ai pē ʻa e maʻu tapaká ʻi he taʻau lolotongá ʻo aʻu ki he 2030, ʻe ʻalu hake ai pē ki ʻolunga ʻa e mate ʻi he ifí ʻi he taʻu ʻo laka hake ʻi he toko 8,000,000.

ʻOku ʻikai ko e kau ifi tapaká pē ʻoku maʻukoviá. ʻOku kau ki ai ʻa e ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí, ʻo iku ke nau faingataʻaʻia fakaeongo mo fakapaʻanga pea ʻi he taʻu taki taha ʻoku nau mate mei he mānavaʻaki ʻa e ʻahu ʻo e tapaká. ʻOku mafolalahia eni ʻo uesia ai ʻa e tokotaha kotoa hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he fakautuutu ʻo e ngaahi fakamole ʻi he tokangaekina ʻo e moʻui leleí.

ʻI he ʻikai hangē ko ha mahaki fakamāmani lahi ʻoku feinga ki ai ʻa e kau toketaá ke maʻu hano faitoʻó, ko e mahaki ia ko ení ʻoku lava lelei pē ke faitoʻo; kuo ʻiloʻi ʻa e fakaleleiʻangá. Ko Dr. Margaret Chan, ko e talēkita seniale ʻo e Kautaha Moʻui ʻa Māmaní (WHO) naʻá ne pehē: “Ko e ifi tapaká ko ha mahaki fakamāmani lahi ia ʻoku fakatupunga pē ʻe he tangatá, pea ʻe lava ke feinga fakataha ʻa e ngaahi puleʻangá mo e sōsaieti sivilé ke fakaleleiʻi.”

Kuo taʻehanotatau hono fakafepakiʻi fakavahaʻapuleʻanga ʻo e mahaki fakamāmani lahi ko ení. Hangē ko ia ʻi ʻAokosi 2012, ko e ngaahi fonua nai ʻe 175 naʻa nau loto-taha ke fakangatangata hono ngāueʻaki ʻo e tapaká. a Kae kehe, ko e tākiekina mālohi ʻo hono tuʻuaki ʻo e tapaká ʻoku toe fakautuutu ange ai ʻene mafolalahiá. ʻI he taʻu taki taha, kuo fakamoleki ai ʻe he kautaha tapaká ʻa e paʻanga ʻe laui piliona ʻi he tuʻuakí ke tohoakiʻi ʻaki ha kau kasitomā foʻou, kae tautefito ki he kakai fefine mo e toʻutupu ʻoku nofo ʻi he ngaahi fonua langalanga haké. Ko e natula ʻo e maʻunimā ʻe he tapaká ʻoku meimei ke fakapapauʻi ai ko e faʻahinga maʻukoviá ʻe kei tokolahi ai pē fakataha mo e kau ifi tapaka ʻe taha piliona kuo ʻosi maʻunimaá. Kapau ʻe ʻikai ke tuku ifi ʻa e kau ifi tapaka lolotongá, ko e tokolahi ʻo e kau maté ʻe vave ʻaupito ʻene kaka ki ʻolunga ʻi he taʻu ʻe fāngofulu ka hoko maí.

Ko e tuʻuakí mo e maʻunimā ʻe he tapaká ʻoku ne ʻai ai ʻa e tokolahi ke fihia ʻi he tōʻonga ko iá pea nau loto ke ʻatā mei ai. Naʻe hokosia eni ʻe Naoko. Naʻá ne kamata ifi ʻi heʻene kei taʻu hongofulu tupú. ʻI heʻene faʻifaʻitaki ki he kau tuʻuaki ʻi he mītiá naʻe ʻai ai ia ke ne ongoʻi nonga. Naʻa mo ʻene sio tonu ʻi he mate ʻene ongo mātuʻá ʻi he kanisā ʻo e maʻamaʻá, naʻe hokohoko atu pē ʻene ifi tapaká neongo naʻá ne lolotonga tauhi hake ʻene ongo tamaiki fefiné. “Naʻá ku hohaʻa fekauʻaki mo hano maʻu au ʻe he kanisā ʻo e maʻamaʻá mo e moʻui lelei ʻeku fānaú,” naʻá ne hoko atu, “ka naʻe ʻikai pē lava ke tuku ʻeku ifí. Naʻá ku fakakaukau heʻikai teitei lava ke tuku ʻeku ifi tapaká.”

Kae kehe, naʻe tuku ifi ʻa Naoko. Naʻá ne maʻu ʻa e fakaueʻiloto ke ikuʻi ʻene ifi tapaká mei he maʻuʻanga fakamatala ko ia kuó ne tokoniʻi ʻa e laui miliona ke nau hoko ʻo ʻatā mei he tapaká. Ko e hā ʻa e maʻuʻanga fakamatala ko iá? Kātaki ʻo lau ia ʻi he peesi hokó.

a Ko e ngāue ko ení ʻoku kau ki ai hono akoʻi ʻa e kakaí fekauʻaki mo e fakatuʻutāmaki ʻo e ifi tapaká, ko hono fakangatangata ʻa e fefakatauʻaki ʻo e kautaha tapaká, hiki ʻo e ngaahi tukuhau ki he tapaká, pea fokotuʻu ha ngaahi polokalama ke tokoniʻi ʻa e kakaí ke tuku ʻa e ifí.