Skip to content

Skip to table of contents

KAVEINGA TEFITO | KO E VAKAI ʻA E ʻOTUÁ KI HE IFI TAPAKÁ

Ko e Hā ʻa e Vakai ʻa e ʻOtuá ki he Ifi Tapaká?

Ko e Hā ʻa e Vakai ʻa e ʻOtuá ki he Ifi Tapaká?

Ko Naoko naʻe lave ki ai ʻi he kamataʻanga ʻo e kupú, naʻá ne fakamatala fekauʻaki mo ʻene ikuʻi ʻa e ifi tapaká, “Naʻe malava ke liliu ʻeku moʻuí koeʻuhí ko hono ako ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e ngaahi ʻulungaanga ʻo Sihová mo ʻene taumuʻá.” Ko e meʻa ko ia naʻá ne akó ʻoku maʻu ʻi he Tohi Tapú. Neongo ʻoku ʻikai ʻaupito ke lave ʻa e Tohi Tapú ki he tapaká, ka ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke mahinoʻi ʻa e anga ʻo e vakai ʻa e ʻOtuá ki he ifi tapaká. a Ki he tokolahi, ko e ʻilo ko iá ʻokú ne tokonaki mai ai ʻa e fakalototoʻa ʻoku nau fiemaʻú ke talitekeʻi pe taʻofi ʻa e tōʻonga ko iá. (2 Tīmote 3:16, 17) Tau lāulea angé ki he ngaahi nunuʻa fakatupu maumau ʻe tolu ʻoku ʻiloa ʻi he ifi tapaká pea vakai ki he meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo iá.

MAʻUNIMĀ ʻA E IFI TAPAKÁ

ʻOku ʻi loto ʻi he tapaká ʻa e faitoʻo kona fakatupu maʻunimā ʻiloa—ko e nikotini. ʻOkú ne ueʻi ha tokotaha ke ne fai ha meʻa, pehē foki ʻoku toe ngāue ke taʻofi ʻa e loto-mafasiá. Ko e ifí ʻokú ne fetuku hokohoko mo vave ʻa e nikotiní ki he ʻutó. ʻI he foʻi komo taki taha ʻoku ʻi ai ʻa e lahi ʻo e nikotini ʻe taha, ʻoku fakaʻavalisi ki he nikotini ʻe 200 ʻi he puha ʻe taha ʻoku ifi ʻe he tokotaha ifí ʻi he ʻaho, ʻa ia ʻoku māʻolunga ange eni ʻi ha faitoʻo kona kuo ngāueʻaki. Ko e lahi ko ení ʻokú ne ʻai ai ke makehe atu ʻa e maʻunimā ʻo e nikotiní. ʻI hono maʻunimā pē ʻa e tokotaha ifí kuó ne maʻu leva ʻa e ngaahi fakaʻilonga ke tuku ifi ā kapau ʻoku ʻikai fakalato ʻene holi tōtuʻa ki he nikotiní.

“ʻOku mou hoko ai ko e kau pōpula ʻa e tokotaha ʻoku mou talangofua ki aí.”—Loma 6:16

ʻE lava ke ke talangofua moʻoni ki he ʻOtuá kapau ʻokú ke pōpula ki he maʻunimā ʻo e tapaká?

ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he Tohi Tapú ke maʻu ʻa e vakai totonu ki he meʻá ni ʻi heʻene pehē: “ʻIkai ʻoku mou ʻilo kapau ʻoku mou hanganaki ʻoatu kimoutolu ki ha taha ko e kau pōpula talangofua, ʻoku mou hoko ai ko e kau pōpula ʻa e tokotaha ʻoku mou talangofua ki aí?” (Loma 6:16) ʻI he taimi ʻoku puleʻi ai ʻe he holi tōtuʻa ki he tapaká ʻa e fakakaukau mo e tōʻonga ʻa ha taha, ʻokú ne hoko leva ai ko ha pōpula ki he tōʻonga ololalo ko iá. Kae kehe, ko e ʻOtuá ʻa ia ko hono huafá ʻa Sihova, ʻokú ne loto ke tau ʻataʻatā mei he ngaahi tōʻonga ʻokú ne maumauʻi hotau sinó kae pehē ki he meʻa ʻokú ne fakameleʻi hotau laumālié, ʻa ia ko ʻetau hehema fakaefakakaukau tefitó. (Saame 83:18; 2 Kolinitō 7:1) Kae kehe, ʻi he tupulaki ʻa e houngaʻia mo e fakaʻapaʻapa ʻa ha tokotaha kia Sihova, ʻokú ne ʻiloʻi ai ʻoku tuha mo Sihova ʻene lelei tahá pea heʻikai lava ke ne ʻoatu ki he ʻOtuá hono lelei tahá ka ʻi he taimi tatau ʻokú ne kei pōpula pē ki ha tōʻonga fakatupu mate. Ko e ʻilo ko iá ʻokú ne tokoniʻi ai ha taha ke ne maʻu ʻa e malava ke talitekeʻi ʻa e ngaahi holi fakamamahí.

Ko Olaf, ʻoku nofo ʻi Siamane, naʻe maʻunimā ia ʻe he sikaletí feʻunga mo e taʻu ʻe 16, ʻa ia naʻe kamata ifi ʻi hono taʻu 12 ka naʻá ne ikuʻi ia. Naʻá ne pehē, “Ko e ʻuluaki foʻi sikaletí naʻe hā ngali ʻikai hano maumau. Ka ʻi he hili ha ngaahi taʻu, kuo hoko ia ʻo fakatupu maumau lahi. ʻI he taimi ʻe taha naʻe ʻikai kei maʻu ha foʻi sikaleti, naʻá ku fuʻu ongoʻi feifeitamaki ko ia naʻá ku tānaki kotoa ʻa e ngaahi potupotuʻi tapaka mei he tūtūʻanga-efuefú, veteveteki ʻa e toenga tapaká ʻo fakatahatahaʻi pea takai ʻaki ia ha laʻi pepa. ʻI heʻeku sioloto atu ki aí, naʻe fakamā ʻaupito.” Naʻe anga-fēfē ʻene mavahe mai mei he tōʻonga ololalo ʻo e ifi tapaká? Naʻá ne pehē: “Ko e moʻoniʻi meʻa mahuʻingá ko e holi ko ia ke fakahōifuaʻi ʻa Sihová. Ko e ʻofa ʻa Sihova ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá pea mo e ʻamanaki ʻokú ne tokonaki maí naʻe ʻomai ai kiate au ʻa e mālohi ke u mavahe fakaʻaufuli mei he maʻunimā kotoa ko ení.”

MAUMAUʻI ʻO E SINÓ ʻE HE IFI TAPAKÁ

ʻOku pehē ʻe he The Tobacco Atlas, “Kuo ʻosi fakamoʻoniʻi fakasaienisi . . . hono maumauʻi ʻe he ifi sikaletí ʻa e meimei ʻōkani kotoa pē ʻo e sinó pea fakautuutu ange ai ʻa e mahamahakí mo e maté.” ʻOku ʻiloa foki hono fakatupu ʻe he ifi tapaká ʻa e ngaahi mahaki ʻikai pipihí hangē ko e kanisā, mahaki mafu mo e mahakiʻia ʻo e maʻamaʻá. Kae fakatatau ki he Kautaha Moʻui ʻa Māmaní (WHO), ko e ifi tapaká ko e toe tupuʻanga tefito ia ʻo e mate ʻi he ngaahi mahaki pipihi, hangē ko e tīpií.

“Kuo pau ke ke ʻofa kia Sihova ko ho ʻOtuá ʻaki ho lotó kotoa pea ʻaki hoʻo moʻuí kotoa pea ʻaki ho ʻatamaí kotoa.”​—Mātiu 22:37

ʻOkú ke fakahāhā ʻa e ʻofa mo e fakaʻapaʻapa ki he ʻOtuá kapau ʻokú ke ngāuekoviʻaki ʻa e sino kuo foaki atu ʻe he ʻOtuá ʻi hono fakatōliʻa ha ngaahi tōʻonga ʻuli?

Fakafou ʻi heʻene Folofolá ko e Tohi Tapú, ʻoku akoʻi ai kitautolu ʻe Sihova ko e ʻOtuá ke tau maʻu ʻa e vakai totonu ki heʻetau moʻuí, ko hotau sinó mo ʻetau ngaahi malavá. Ko hono ʻAló ʻa Sīsū naʻá ne fakamamafaʻi eni ʻi heʻene pehē: “Kuo pau ke ke ʻofa kia Sihova ko ho ʻOtuá ʻaki ho lotó kotoa pea ʻaki hoʻo moʻuí kotoa pea ʻaki ho ʻatamaí kotoa.” (Mātiu 22:37) ʻOku hā mahino, ʻoku finangalo ʻa e ʻOtuá ke tau ngāueleleiʻaki ʻetau moʻuí mo hotau sinó pea tōʻongafai ki ai ʻi he fakaʻapaʻapa. ʻI heʻetau ako fekauʻaki mo Sihova pea mo ʻene ngaahi talaʻofá, ʻoku tau hoko ai ʻo ʻofa mo fakamahuʻingaʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa kuó ne fai maʻa kitautolú. ʻOku ueʻi heni kitautolu ke tau hanganaki tuʻu ʻatā mei ha meʻa pē te ne ʻuliʻi hotau sinó.

Ko ha toketā fakafaitoʻo ko Jayavanth ʻi ʻInitia, naʻá ne ifi tapaka ʻi ha taʻu ʻe 38. Naʻá ne pehē: “Naʻá ku ako fekauʻaki mo e ngaahi fakatuʻutāmaki ʻo e ifi tapaká fakafou ʻi ha ngaahi tohi fakafaitoʻo. Naʻá ku ʻiloʻi ʻoku hala, pea naʻá ku faleʻi ʻeku kau mahakí ke nau tuku ʻa e tōʻonga ko ení. Ka naʻe ʻikai ke u lava ʻe au ʻo tuku ia, neongo naʻe aʻu nai ʻo tuʻo nima pe tuʻo ono ʻeku feingá.” Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ia ke faifai ange ʻo ne tukú? Naʻá ne pehē: “Naʻe tuku ʻeku ifi tapaká ko e ola ia ʻo ʻeku ako ʻa e Tohi Tapú. Ko e holi ke fakahōifuaʻi ʻa Sihová naʻá ne ueʻi au ke taʻofi leva ʻa e tōʻonga ko ení.”

KO HONO UESIA ʻO E NIʻIHI KEHÉ ʻE HE IFI TAPAKÁ

Ko hono puhi ki tuʻa ʻa e ʻahú fakataha mo e kohu ʻo e tapaká ʻoku kona. Ko hono mānavaʻaki ʻa e ʻahu ʻo tapaká mei he kau ifí ʻe lava ke ne fakatupunga ʻa e kanisā mo e ngaahi mahaki kehe, pea ʻi he taʻu taki taha ʻoku mate ai ʻa e kakai ʻoku ʻikai ifi tapaka ʻe toko 600,000, ko e lahi taha aí ko e kakai fefine mo e fānau. ʻI he līpooti ʻa e WHO ʻoku fakatokanga ai: “ʻOku ʻikai pē ha ola lelei ia ʻe maʻu mei he ngaahi ʻahu ʻoku haʻu mei he tapaká.”

“Kuo pau keke ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko hoʻo ʻofa kiate koé.”—Mātiu 22:39

ʻOkú ke ʻofa moʻoni ki ho kaungāʻapí mo e fāmilí kapau ʻokú ke tuku kinautolu ki he ngaahi fakatuʻutāmaki ʻo e ʻahu mei he tapaká?

Fakatatau kia Sīsū, ko e ʻofa ki he kaungāʻapí—hotau fāmilí, ngaahi kaungāmeʻá pea mo e faʻahinga takatakai ʻiate kitautolú—ko e meʻa ia ʻoku fika ua ʻi he ʻofa ki he ʻOtuá. Naʻá ne pehē: “Kuo pau ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko hoʻo ʻofa kiate koé.” (Mātiu 22:39) Kapau te tau hokohoko fai ha tōʻonga ke ne fakamamahiʻi ʻa e faʻahinga ʻoku tau vāofi mo iá ʻoku ʻikai ai ke tau fakahāhā ʻa e ʻofa ki he kaungāʻapí. Ko e ʻofa moʻoní ʻokú ne ueʻi ai kitautolu ke muimui ki he ekinaki ʻa e Tohi Tapú: “Tuku ki he tokotaha taki taha ke ne hanganaki kumi, ʻo ʻikai ki he lelei pē ʻaʻaná, ka ki he lelei ʻa e tokotaha kehé.”—1 Kolinitō 10:24.

Ko Armen ʻoku nofo ʻi ʻAmīnia, ʻokú ne pehē: “Koeʻuhí ko e uesia hoku fāmilí, naʻa nau kōlenga mai ke tuku ʻeku ifi tapaká. Ka naʻe ʻikai te u loto ke ʻiloʻi ʻoku lava ke uesia kovi kinautolu.” Naʻá ne fakamatala ki he meʻa naʻá ne liliu ʻa e anga ʻo ʻene fakakaukaú: “Ko ʻeku ʻilo ko ia ki he Tohi Tapú mo e ʻofa kia Sihová naʻá ne tokoniʻi au ke tuku ʻeku ifí pea ʻiloʻi ʻoku fakatupu maumau ʻo ʻikai ngata pē ʻiate au kae pehē foki ki he faʻahinga takatakai ʻiate aú.”

TOʻO ʻOSI ʻO E IFI TAPAKÁ!

Ko e ʻilo mei he Tohi Tapú naʻá ne tokoniʻi ʻa Olaf, Jayavanth, pea mo Armen ke ʻatā fakaʻaufuli mei he tōʻonga ololalo ʻa ia naʻá ne fakamamahiʻi kinautolu pea mo e niʻihi kehé. Naʻa nau lavameʻá ʻo ʻikai koeʻuhi pē ko ʻenau ʻiloʻi ʻa e kovi ʻo e ifi tapaká ka koeʻuhí ko ʻenau ʻofa kia Sihova mo e holi ke fakahōifuaʻi iá. Ko e ngafa mātuʻaki mahuʻinga ʻo e ʻofá ʻoku fakamamafaʻi ia ʻi he 1 Sione 5:3, ʻa ia ʻoku pehē ai: “Ko e meʻa ʻeni ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e ʻofa ki he ʻOtuá, ko ʻetau tauhi ʻene ngaahi fekaú; pea ko ʻene ngaahi fekaú ʻoku ʻikai ke fakamafasia.” Ko e moʻoni, ko e muimui ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he Tohi Tapú ʻoku ʻikai ke faingofua maʻu pē, ka ʻi he taimi ʻoku ueʻi ai ha taha ʻe he mālohi ʻo e ʻofa ki he ʻOtuá, ʻe ʻikai ke hoko ai ʻa e talangofuá ʻo fakamafasia.

Fakafou ʻi ha feingangāue fakaeako ʻi māmani lahi, ʻoku tokoniʻi ai heni ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻa e kakai ʻe laui miliona ke nau tauʻatāina pe hanganaki ʻatā mei he hoko ʻo pōpula ki he tapaká. (1 Tīmote 2:3, 4) ʻOku vavé ni, fakafou ʻi hono Puleʻangá—ko ha puleʻanga fakahēvani ʻi he malumalu hono ʻAló, ʻa Sīsū Kalaisi—ʻe toʻo atu ʻe Sihova ʻa e fokotuʻutuʻu fakakomēsiale mānumanú ʻa ia ʻoku nau kaunga ʻi hono fakapōpulaʻi ʻa e laui miliona ki he tapaká. Te ne fakaʻauha ʻosi ʻa e mahaki fakamāmani lahi ʻo e ifi tapaká pea fokotuʻu hake ʻa e faʻahinga talangofua ʻo e tangatá ʻi ha sino mo e fakakaukau haohaoa.—ʻAisea 33:24; Fakahā 19:11, 15.

Kapau ʻokú ke fāinga ke tuku hoʻo ifí, loto-lahi. ʻI he ako ke ʻofa kia Sihova pea houngaʻia ʻi he anga ʻo ʻene vakai ki he ifi tapaká, ʻe lava foki ke ke maʻu ʻa e fakaueʻiloto ʻoku fiemaʻú ke ke hoko ai ʻo lavameʻa. ʻE fiefia ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke ʻoatu kiate koe ha tokoni ʻaonga, ke ne tokoniʻi koe ʻi he tuʻunga tāutahá ke ako mo ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi mei he Tohi Tapú. Fakapapauʻi kapau ʻokú ke loto ke maʻu ʻa e tokoni ʻa Sihová ke ʻatā fakaʻaufuli ai mei he maʻunimā ʻe he tapaká, te ne ʻoatu kiate koe ʻa e mālohi mo e ivi ʻokú ke fiemaʻú.—Filipai 4:13.

a Ko e ifí ʻoku ʻuhinga ia ki hono mānavaʻaki hangatonu ʻa e ʻahu ʻo e tapaká mei he sikaleti, sikā, paipa. Kae kehe, ko e tefitoʻi moʻoni ʻoku fai ki ai ʻa e lāuleá ʻoku ngāueʻaki tatau pē ia ki he fakateka ʻo e tapaká, mihí, sikaleti fakaʻilekitulōnika ʻoku ʻi ai ʻa e nikotiní mo e ngaahi meʻa kehe pē ʻoku fekauʻaki mo e tapaká.