Skip to content

Skip to table of contents

ʻOkú Ke Loto-Mamahi ʻi he ʻOtuá?

ʻOkú Ke Loto-Mamahi ʻi he ʻOtuá?

“KO E HĀ ʻoku hoko ai eni kiate aú? Ko e hā ʻoku fakaʻatā ai ʻe he ʻOtuá ke hoko eni kiate aú?” Ko e fehuʻi ia naʻá ne fakahohaʻasi ʻa e taʻu 24 ko Sidnei mei Pelēsila. Hili ha fakatuʻutāmaki ʻi ha meʻa fakapaheke vai, naʻá ne heka saliote ai pē.

Ko e faingataʻa mei ha fakatuʻutāmaki, puke, mate ʻa ha taha ʻofaʻanga, fakatamaki fakanatula pe ko e taú ʻe lavangofua ke ne ʻai ke loto-mamahi ʻa e kakaí ʻi he ʻOtuá. ʻOku ʻikai ko ha meʻa foʻou eni. Ko e pēteliake ko Siope ʻo e kuonga muʻá naʻá ne tofanga ʻi ha fakatamaki hokohoko. Naʻá ne maʻuhala ʻo tukuakiʻi ʻa e ʻOtuá, ʻo pehē: “ʻOku ou tautapa atu, ka ʻoku ʻikai te ke tali au: ʻOku ou moʻu tuʻua pe, ka ke fakasio mai pe. Kuo ke liliu, ʻo hoko ko e taha ke fakamamahi kiate au: ʻOku ke ngaue ʻaki ʻa e ngu ʻo ho nima ke fakatangaʻi au.”—Siope 30:20, 21.

Naʻe ʻikai ke ʻilo ʻe Siope ʻa e tupuʻanga ʻene faingataʻaʻiá pe ko e ʻuhinga ʻene hoko kiate iá. Ko e meʻa fakafiefiá, ʻoku fakamahino mai ʻe he Tohi Tapú ʻa e ʻuhinga ʻoku hoko ai ʻa e ngaahi meʻa peheé mo e founga ke tau fakafeangai ai ki aí.

NAʻE TAUMUʻA ʻA E ʻOTUÁ KE FAINGATAʻAʻIA ʻA E KAKAÍ?

ʻI he fekauʻaki mo e ʻOtuá, ʻoku tala mai ʻe he Tohi Tapú: “ʻOku haohaoa ʻene ngaue; Ko ʻene ngaahi founga kotoa ʻoku fakakonisitutone: Ko e ʻOtua ʻo e Moʻoni, pea taʻe haʻane hala.” (Teutalōnome 32:4) ʻI he tuʻunga ko iá, ʻoku tonu pe ʻuhinga lelei ki ha ʻOtua ʻoku “faitotonu . . . mo haohaoa” ke ne tuku ke faingataʻaʻia pe te ne ngāueʻaki ʻa e fakatamakí ke tauteaʻi pe akoʻi ʻaki kinautolu?

ʻI hono kehé, ʻoku tala mai ʻe he Tohi Tapú: “ʻI he tofanga ʻi he ʻahiʻahí, tuku ke ʻoua naʻa pehē ʻe ha taha: ‘Kuo ʻahiʻahiʻi au ʻe he ʻOtuá.’ He ʻoku ʻikai malava ke ʻahiʻahiʻi ʻa e ʻOtuá ʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku koví pea ʻoku ʻikai te ne ʻahiʻahiʻi ʻaki ia ha taha.” (Sēmisi 1:13) Ko hono moʻoní, ʻoku tau ʻilo mei he Tohi Tapú naʻe foaki ʻe he ʻOtuá ki he tangatá ha kamataʻanga lelei. Naʻá ne foaki ki he ʻuluaki ongo meʻa fakaetangatá, ʻa ʻĀtama mo ʻIvi, ha ʻapi fakaʻofoʻofa, ngaahi fiemaʻu tefito ʻo e moʻuí mo ha ngāue mohu ʻuhinga ke na fakahoko. Naʻe tala ange ʻe he ʻOtuá kiate kinaua: “Mo fakatupu, mo fakatokolahi, mo fakafonu ʻa mamani, pea ikuna ia.” Naʻe ʻikai ʻaupito ha ʻuhinga kia ʻĀtama mo ʻIvi ke na loto-mamahi ai ʻi he ʻOtuá.—Sēnesi 1:28.

Ka ʻi he ʻahó ni, ko e tuʻunga ʻo e moʻuí ʻoku taumamaʻo mei he haohaoá. Ko hono moʻoní, ʻi he faai mai e hisitōliá, ko e faingataʻaʻia ʻa e tangatá ʻoku toe kovi ange. ʻOku fakamoʻoniʻi ai ʻa e fakamatala ko ení: “Ko e fakatupú kotoa ʻoku nau hanganaki toʻe fakataha mo mamahi fakataha ʻo aʻu mai ki he taimí ni.” (Loma 8:22) Ko e hā e meʻa naʻe hokó?

KO E HĀ ʻOKU HOKO AI ʻA E FAINGATAʻÁ?

Ke mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku hoko ai ʻa e faingataʻá, ʻoku totonu ke tau foki angé ki he taimi naʻe kamata aí. ʻI hono fakataueleʻi ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ʻe ha ʻāngelo angatuʻu, naʻe ui ki mui ko Sētane ko e Tēvoló, naʻá na talitekeʻi ai ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá ki he tonú mo e halá ʻa ia naʻe fakahaaʻi ʻi he fekau ke na fakaʻehiʻehi mei hono kai ʻa e “ʻAkau ʻo e ʻIlo-ʻo-e-lelei-mo-e-kovi.” Naʻe tala ange ʻe he Tēvoló kia ʻIvi heʻikai te na mate kapau te na talangataʻa ki he ʻOtuá, ʻo tukuakiʻi ai ʻa e ʻOtuá ko ha tokotaha loi. Naʻe toe tukuakiʻi ʻe Sētane ʻa e ʻOtuá ʻokú ne taʻofi mei heʻene kakaí ʻa e totonu ke fili ʻa e leleí mo e koví. (Sēnesi 2:17; 3:1-6) Naʻe fakahuʻunga ʻa Sētane ʻo pehē ʻe lelei ange ʻa e tangatá ʻi he ʻikai kau mai ʻa e tuʻunga-pule ʻa e ʻOtuá. Ko e kotoa ʻo e meʻá ni naʻe langaʻi hake ai ha ʻīsiu mātuʻaki mahuʻinga—Naʻe totonu ke pule ʻa e ʻOtuá?

Naʻe toe langaʻi hake ʻe he Tēvoló ha ʻīsiu ʻe taha. Naʻá ne tukuakiʻi ʻoku tauhi ʻa e tangatá ki he ʻOtuá ʻi ha ngaahi taumuʻa siokita. ʻI he fekauʻaki mo e faitōnunga ko Siopé, naʻe pehē ʻe he Tēvoló ki he ʻOtuá: “ʻIkai kuo ke ʻaʻi takai ia mo hono fale, mo e meʻa kotoa ʻoku ne maʻu? . . . Ka ko eni, ala atu muʻa ki heʻene ngaahi meʻa; pea talaatu te ne matuʻaki tafuli meiate koe.” (Siope 1:10, 11) Neongo ko e ngaahi lea ʻa Sētané naʻe fekauʻaki mo Siope, naʻe fakahuʻunga ia ʻoku tauhi ʻa e kotoa ʻo e tangatá ki he ʻOtuá ʻi ha ngaahi taumuʻa siokita.

FOUNGA HONO FAKALELEIʻI ʻE HE ʻOTUÁ ʻA E ʻĪSIÚ

Ko e hā ʻa e founga lelei taha ke fakaleleiʻi fakaʻaufuli ai ʻa e ongo ʻīsiu mātuʻaki mahuʻinga ko iá? Ko e ʻOtua ʻa ia ʻoku poto fakaʻaufulí, ʻokú ne maʻu ʻa e fakaleleiʻanga lelei tahá—ʻa e tokotaha heʻikai ke ne liʻaki kitautolu ke tau ongoʻi loto-mamahi. (Loma 11:33) Naʻá ne fili ke fakaʻatā ʻa e tangatá ke nau pule pē kiate kinautolu ʻi ha vahaʻa taimi pea ko hono olá ʻe fakamoʻoniʻi ai ʻa e tuʻunga-pule ʻoku māʻolunga angé.

Ko e ngaahi tuʻunga fakamamahi ʻi he māmaní he ʻahó ni ʻoku fakamoʻoniʻi māʻalaʻala ai ʻoku taʻelavameʻa moʻoni ʻa e tuʻunga-pule fakaetangatá. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi he ʻikai malava ke ʻomai ʻe he ngaahi founga-pule fakaemāmaní ha melino, malu mo e fiefiá ka ʻoku nau toe fakaʻauha ʻa e māmaní. ʻOku fakamamafaʻi heni ʻa e moʻoni mātuʻaki mahuʻinga ʻi he Tohi Tapú: “ʻOku ʻikai ʻi he tangata ʻoku haʻele ke fakaʻuli ʻene ʻalu.” (Selemaia 10:23) Ko e founga-pule pē ʻa e ʻOtuá ʻoku fakapapauʻi ʻe lava ke ne ʻomai ʻa e melino, fiefia mo e lakalakaimonū tuʻuloa ki he tangatá, koeʻuhí ko e taumuʻa ia ʻa e ʻOtuá.—ʻAisea 45:18.

ʻE anga-fēfē leva hono fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻene taumuʻa ki he faʻahinga ʻo e tangatá? Manatuʻi naʻe akoʻi ʻe Sīsū hono kau muimuí ke nau lotu: “Tuku ke hoko mai ho Puleʻangá. Tuku ke fai ho finangaló, ʻo hangē ko ia ʻi hēvaní, ke pehē foki ʻi māmani.” (Mātiu 6:10) ʻIo, ʻi he taimi kotofa ʻa e ʻOtuá, te ne toʻo atu ʻa e tupuʻanga kotoa ʻo e faingataʻá fakafou ʻi hono Puleʻangá. (Taniela 2:44) Ko e masivá, mahamahakí mo e maté ko e ngaahi meʻa pē ia ʻo e kuohilí. Fekauʻaki mo e masivá, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú ko e ʻOtuá te ne “fakahaofi ʻa e masiva ʻo ka tangi.” (Saame 72:12-14) Pea ko e mahamahakí, ʻoku talaʻofa mai ʻe he Tohi Tapú: “ʻOku ʻikai ha nofo ai te ne pehe, ʻOku ou mahaki.” (ʻAisea 33:24) Naʻa mo e faʻahinga kuo mate ʻa ia ʻoku nau ʻi he manatu ʻa e ʻOtuá, naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻOku haʻu ʻa e houa ʻa ia ko e faʻahinga kotoa ʻi he ngaahi fonualoto fakamanatú te nau fanongo ki hono leʻó pea te nau hū mai ki tuʻa.” (Sione 5:28, 29) He ngaahi talaʻofa fakalotomāfana ē!

Ko e falala ki he talaʻofa ʻa e ʻOtuá ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke ikuʻi ha faʻahinga ongoʻi loto-mamahi pē ʻiate ia

IKUʻI ʻA E LOTO-MAMAHÍ

ʻI ha taʻu nai ʻe 17 hili ʻa e fakatuʻutāmaki ne hoko kia Sidnei, naʻe lave ki ai ʻi he kamataʻanga ʻo e kupú ni, naʻá ne pehē: “Naʻe ʻikai ʻaupito ke u tukuakiʻi ʻa Sihova ko e ʻOtuá ki he fakatuʻutāmakí, ka ko hono moʻoní ʻi he kamatá naʻá ku loto-mamahi ʻiate ia. ʻOku ʻi ai e ʻaho ʻoku ou ongoʻi mamahi ai peá u tangi ʻi he fakakaukau atu ki heʻeku faingataʻaʻia fakaesinó. Kae kehe, kuó u mahinoʻi mei he Tohi Tapú naʻe ʻikai ko ha tautea ia mei he ʻOtuá. Hangē ko e lau ʻa e Tohi Tapú, ‘ʻoku hokonoa kiate kitautolu kotoa ʻa e faingamalié mo e tuʻutamakí.’ Ko e lotu kia Sihová pehē ki hono lau ʻa e ngaahi veesi Tohi Tapu pau kuó ne ʻai ke u mālohi fakalaumālie ange pea tokoniʻi au ke u hanganaki maʻu ha fakakaukau pau.”—Koheleti 9:11; Saame 145:18; 2 Kolinitō 4:8, 9, 16.

Ko hono tauhi maʻu ʻi heʻetau fakakaukaú ʻa e ʻuhinga kuo fakaʻatā ai ʻe he ʻOtuá ʻa e faingataʻá mo e founga ʻe toʻo atu ai hono nunuʻá ʻoku tokoniʻi ai ke tau ikuʻi ha faʻahinga ongoʻi loto-mamahi pē ʻoku tau maʻu nai fekauʻaki mo e ʻOtuá. ʻOku tau fakapapauʻi ko e ʻOtuá “ko e tokotaha fakapale ia ʻo e faʻahinga ʻoku nau kumi tōtōivi kiate iá.” Heʻikai ʻaupito loto-mamahi ha taha kapau ʻoku tuku ʻene falalá kiate ia mo hono ʻAló.—Hepelū 11:6; Loma 10:11.