Skip to content

Skip to table of contents

GIHEVBULO 12

Ginani gi na gu phasago gu simama u hevbula Bhibhiliya

Ginani gi na gu phasago gu simama u hevbula Bhibhiliya

Gu hevbula Bhibhiliya si ngu phasa ngudzu, ganiolu khandri tepo yatshavbo si vbevbugago. Dzimbe dzitepo adzina u ngu dzi wudzisa gu khuwe gani u na si kodza gu simama gu hevbula Bhibhiliya gani. Gasi khu ginani u yedego gu simama gu hevbula Bhibhiliya? Ginani gi na gu phasago gu simama gu hevbula ambari wo ba u tshangana ni sigaradzo?

1. Khu ginani si phasago gu hevbula Bhibhiliya?

“Mahungu ya Nungungulu khya guvbanya, ma nani tshivba.” (Vahebheru 4:12) Bhibhiliya yi ngu phasa ngudzu, kholu yi ngu hi yeyedza edzi Nungungulu a si wonago khidzo silo ni edzi a hi wonago khidzo ethu. Vbavbandze nyo hi phase gu manega guti basi, iyo yi ngu hi phasa gu manega ni wugengeyi ni gutumba. Nya gikhongolo ga satshavbo khu gu Bhibhiliya yi ngu hi phasa gu khala pari ya Jehovha. Tepo u hevbulago Bhibhiliya, wo dzumeleya tshivba yayo yi vbindrugedza womi wago.

2. Khu ginani hi yedego gu si ninga lisima esi Bhibhiliya yi si hevbudzago?

Lisine hi li hevbulago omu nya Bhibhiliya hi nga li fananisa ni dzithomba nya lisima ngudzu. Khigyo gighelo gi girago Bhibhiliya hiyo khiyo “renga lisine, u nga li rengisi.” (Mavingu 23:23) Ho ba hi si ninga lisima esi Bhibhiliya yi si hevbudzago, hi na gira satshavbo hi si kodzago gasi hi simama hi hevbula, ambari ho ba hi tshangana ni sigaradzo. — Leri Mavingu 2:4, 5.

3. Jehovha a nga gu phasa kharini gu simama u hevbula?

Kha nga Muvangi wago nya tshivba yatshavbo ni Pari yago, Jehovha o vbweta gu gu phasa gu simama u hevbula khuye. Uye a nga gu ninga “gusuva ni guthuma guhaladza gwaye mwendro gudogoreya ni tshivba nyo si gire.” (Leri Vafilipi 2:13.) Khu kharato, ni yevbini tepo u dzi pwago nuri mwalo tshivba nyo hevbule mwendro nyo gire esi u si hevbulago, Jehovha a na gu phasa. Wo dzipwa nuri mwalo tshivba nyo pale sigaradzo u tshanganago naso, Jehovha a na gu ninga. Gombeya ga Jehovha u mu lomba gu khuwe a gu ninga tshivba nyo simame u hevbula Bhibhiliya. — 1 Vatesalonika 5:17.

GIRA WUGEVISISI NYO ETE

Wona esi u yedego gu gira gasi u kodza gu simama u hevbula ambari wo ba u khala nu pharegide mwendro nu himbedzedwa khu vambe vathu. Wona gambe edzi Jehovha a na gu phasago khidzo gu simama u hevbula.

4. U nga huniseyi gihevbulo gyago nya Bhibhiliya

Dzimbe dzitepo hi ngu tshuka hi taledwa khu silo nyo gire nyo bwe hi si tshaledwi khu tepo nyo hevbule Bhibhiliya. Ginani gi na hi phasago? Lerini Vafilipi 1:10, mu vbedza mu bhula khu siwudziso sesi:

  • Khu sevbini silo u si wonago na siri “sadi mwendro nya lisima ngudzu” guvbanyani?

  • U nga gira kharini gasi u si gi huniseyi gihevbulo gyago nya Bhibhiliya?

  1. Wo tadza libhaketi khu mafu u vbedza u zama gu thedzeya siwindri khu vbatshani, siwindri kha si na nga eneya satshavbo

  2. Wo pheya khu siwindri u thedzeya, u na tshaledwa khu wulanga nyo theye mafu nya mangi. Khu ndziya nyo fane, wo pheya khu gu gira silo nya lisima guvbanyani, u na tshaledwa khu tepo nyo gire esi simbe niso

Tepo hi hevbulago Bhibhiliya ho songa lidora hi gu nalo nya guti Nungungulu ni gu bwe hi mu khozeya. Lerini Matewu 5:3, mu vbedza mu bhula khu giwudziso gegi:

  • Ho phasega kharini ho mba huniseya gihevbulo gyathu nya Bhibhiliya?

5. U nga dzumeyi gu digiswa gu hevbula Bhibhiliya khu vathu

Vathu nyo khaguri va na tshuka va zama gu gu digisa gu hevbula Bhibhiliya. Hongole hi wona esi si dugeledego Francesco. Sistirini VHIDHYU, mu vbedza mu bhula khu siwudziso sesi.

  • Kha nga u si wonidego omu nya vhidhyu, ginani egi dzipari dza Francesco ni mamayi waye va giridego tepo a nga va embeya khuye a ngu hevbula Bhibhiliya?

  • Tshatshazelo muni a wu manidego kholu a simamidego gu hevbula?

Lerini 2 Thimoti 2:24, 25, mu vbedza mu bhula khu siwudziso sesi:

  • Valongo vago ni dzipari dzago va ngu tsaka kholu u hevbulago Bhibhiliya?

  • Khu guya khu mavhesi yaya, ginani u yedego gu gira o tshuka muthu nyo khaguri a si tsaki kholu u hevbulago Bhibhiliya? Khu ginani?

6. Tumba giphaso gya Jehovha

Tepo wupari wathu ni Jehovha wu yago wu dandra, ha guya hi dogoreya gu mu tsakisa. Ambari ulolo, si nga hi garadzeya gu vbindrugedza mavbanyelo yathu gasi ma longoloka ni milayo yaye. Wo ba u dzipwa kharato, u nga bweleleyi hwane. Jehovha a na gu phasa. Sistirini VHIDHYU, mu vbedza mu bhula khu siwudziso sesi.

  • Kha nga hi si wonidego omu nya vhidhyu, ginani a vbindrugedzidego Jim omu nya mavbanyelo yaye gasi a tsakisa Jehovha?

  • Ginani gi gu tsakisago avba nya giyeyedzo gyaye?

Lerini Vahebheru 11:6, mu bwe mu bhula khu siwudziso sesi:

  • Ginani egi Jehovha a na gireyago ava va girago satshavbo va si kodzago gasi va muti ni gu mu tsakisa?

  • Wo si wona kharini, Jehovha o dzipwa kharini tepo a gu wonago nu gira satshavbo u si kodzago gasi u hevbula Bhibhiliya?

WO TSHUKA U WUDZISWA GU PWANI: “Khu ginani u hevbulago Bhibhiliya ni Dzifakazi dza Jehovha?”

  • U na khuwe ginani?

REZUMO

Ambari olu si gu ne vbevbuga tepo yatshavbo, gu leri Bhibhiliya si nga hi tuleya ndziya nyo vbanye kala gupindruga. Simama gu tumba Jehovha, uye a na gu tshatshazeya.

Siwudziso nyo wusedze

  • Khu ginani lisine nya Bhibhiliya li gu thomba gwago?

  • U nga gira kharini gasi u si gi huniseyi gihevbulo gyago?

  • Khu ginani u yedego gu lomba Jehovha gu khuwe a gu phasa gu simama u hevbula Bhibhiliya?

Zama gu gira esi

HEVBULA SIMBE

Wona 4 dzindziya dzi phasidego vathu nya vangi gu thumisa gwadi tepo yawe.

“Ndziya nyo thumise gwadi tepo yago” (Khendzugani! nya Fevereiro nya 2014, khu Giputukezi)

Wona edzi Jehovha a phasidego khidzo Grace kholu mwama waye a nga ba a si gi pwisisi gighelo nya gu mwangadzi waye a vbweta gu thumeya Nungungulu.

Jehovha a ngu hi ninga tshivba nyo timiseye ni gevbini gigaradzo (5:05)

Wona edzi mwama nyo khaguri a phasegidego khidzo khu gutimiseya ga mwangadzi waye.

Nyi di linga lisine (6:30)

Dzifakazi dza Jehovha dzi ngu singedzwa gu pwani dzi ngu hambanisa dzindranga nya vathu. Ina lisine isoso?

“Dzifakazi dza Jehovha dzo tshungunula dzindranga mwendro dzo pwananisa?” (Ndrima nya jw.org, khu Giputukezi)