Skip to content

Skip to table of contents

GIHEVBULO 06

Gasi womi wu phede kharini?

Gasi womi wu phede kharini?

“Gibuga nya womi gyomo [ga Nungungulu].” (Ndzimo 36:9) U ngu si khodwa isoso? Vathu nyo khaguri kha va khodwi gu khavo khu Nungungulu a nga hi vanga. Abari gu khandruye a nga hi vanga, so thula gu khiso hi di halahala hi manega? Ganiolu, abari gu khu Jehovha Nungungulu a nga hi vanga, a hi vangide khu gighelo nyo pwale. a Hi na wona esi Bhibhiliya yi ganeyago khedzi womi wu nga pheya khidzo ni sighelo si hi girago hi khodwa esi yi ganeyago.

1. Khu mani a nga gira mafu ni dzinyeledzi?

Bhibhiliya yari khiyo: “Guhegulani Nungungulu a di vanga ndzadzi ni mafu.” (Genesi 1:1) Vasiyentista nya vangi va ngu khodwa gu khavo mafu ni dzinyeledzi si na ni maphelo. Si giridwe kharini? Nungungulu a di thumisa liphuvbo laye nya guage, a gu tshivba yaye, gasi gu gira satshavbo si gomogo mafuni ni ndzadzini, gupata dzi galáxias, ni dzinyeledzi, ni dziplaneta. — Genesi 1:2.

2. Khu ginani Nungungulu a giridego mafu?

Jehovha kha “gira [mafu] nari Iiphanga; aholu a di [ma] girela gukhuye [ma] khala wulanga nya gu vathu va khala umo.” (Isaya 45:18) A giride mafu gasi ma khala wulanga nyo tsakise gu vbanya umo, a bwe a ma ninga satshavbo esi vathu va si vbwetago gasi va vbanya. (Leri Isaya 40:28; 42:5.) Vasiyentista vari khavo mafu planeta nya guhathege ngudzu nigu yi hambanide ngudzu ni edzi dzimbe dziplaneta. Yi mwalo yimbe planeta va yi tigo yi gu na ni satshavbo si vbwetago gasi gu vathu va vbanya.

3. Ginani gi hambanisago vathu ni sirengo?

Hwane nya gu ba a giride mafu, Jehovha a di vanga silo nyo vbanye. Gupheya, a di tadza mafu khu misimbo ni sirengo. Khavbovbo, “Nungungulu a di vanga muthu khu mufananiso Waye.” (Leri Genesi 1:27.) Ginani gi hi girago hi hambana ni simbe sivangwa? Kha nga olu hi giridwego khu mufananiso wa Nungungulu, hi giridwe ni makodzelo nyo yeyedze makhalelo yaye, nya nga lihaladzo ni gululama. A hi vangide gambe ni makodzelo nyo hevbule malimi, gu hlamadziswa khu silo nyo mbure ni gu gola dzimuzika. Gimbe gambe gi hi hambanisago ni sirengo khu gu hi ngu kodza gu thumeya Muvangi wathu.

GIRA WUGEVISISI NYO ETE

Wona sighelo si yeyedzago gu khiso womi wu di vangwa khu Nungungulu, ni sighelo si hi girago hi khodwa matimu nya Bhibhiliya ma ganeyago khu guvangwa, u bwe u wona esi hi si hevbulago ga Nungungulu khu gu ba a giride vathu ni makhalelo yaye.

4. Womi wu di vangwa

Vathu va ngu zundzwa tepo va girago ni gevbini gilo na va gu kopiyari avba nya tumbunugo. Ina ka, khu mani a yelago gu zundzwa khu gile va nga kopiyari ga igyo? Sistirini VHIDHYU, mu vbedza mu bhula khu giwudziso gegi.

  • Ginani egi vathu va kopiyaridego avba nya tumbunugo?

Dzinyumba dzatshavbo dzi giridwe khu muthu. Ahati tumbunugo ke, khu mani a wu giridego? Lerini Vahebheru 3:4, khavbovbo mu bhula khu siwudziso sesi:

  • Ginani gi gu tsakisago ngudzu avba nya tumbunugo?

  • Wo si wona kharini, ina si ngu pwisisega gu khodwa gu khethu mafu ni ndzadzi si di vangwa khu Nungungulu? Khu ginani?

U di gu dziti?

U nga mana dzimbe dzindrima ni dzivhidhiyu dzi ganeyago khu mahungu yaya omu nya sasamedzo “Ina si di vangwa ke?” ni “Mawonelo nya edzi womi wu nga pheya khidzo.

“Dzinyumba dzatshavbo dzi vbahidwe khu muthu, ganiolu Nungungulu khuye a giridego silo satshavbo”

5. Matimu nya Bhibhiliya ma ganeyago khu guvangwa nya silo ma ngu tumbega

Omu ga Genesi gipimo 1, Bhibhiliya yi ngu tshamuseya edzi mafu ni womi si nga pheya khidzo. U ngu ma tumba matimu yaya, mwendro gwago yo wa mikaringani basi? Sistirini VHIDHYU, khavbovbo mu bhula khu siwudziso sesi.

  • Ina Bhibhiliya yi ngu hevbudza kamo gu khiyo mafu ni womi si vangidwe ndrani nya 6 matshigu?

  • Wo si wona kharini, ina matimu nya Bhibhiliya ma ganeyago khu guvangwa ma ngu pwisisega nigu ma ngu tumbega ke? Khu ginani u ganeyago isoso?

Lerini Genesi 1:1, khavbovbo mu bhula khu giwudziso gegi:

  • Vasiyentista vari khavo mafu ni dzinyeledzi si giridwe khu muthu nyo khaguri. Mawonelo yaya yawe mo fana kharini ni esi u ngarigo gu si leri omu nya Bhibhiliya?

Vathu nyo khaguri vo pimisa gu khavo Nungungulu a di thumisa evholusawu gasi gu vanga womi. Lerini Genesi 1:21, 25, 27, khavbovbo mu bhula khu siwudziso sesi:

  • Ina Bhibhiliya yo hevbudza gu khiyo Nungungulu a di thumisa evholusawu gasi gu gira dzindzandzi, simbe sirengo ni vathu? Mwendro a di vanga silo satshavbo khu guya khu lifumbo ni lifumbo?

6. Vathu sivangwa nya guhathege sa Nungungulu

Ethu hi hambanide ni sirengo si vangidwego khu Jehovha. Lerini Genesi 1:26, khavbovbo mu bhula khu giwudziso gegi:

  • Vathu va ngu kodza gu yeyedza lihaladzo ni gupweya-wusiwana kholu va giridwe khu mufananiso Nungungulu. Isoso so hi hevbudza ginani khu makhalelo ya Nungungulu?

VAMBE VARI KHAVO: “Matimu nya Bhibhiliya ma ganeyago khu guvangwa nya silo mikaringani.”

  • Uwe ke, wo si wona kharini? Khu ginani?

REZUMO

Jehovha khuye a nga vanga mafu ni dzinyeledzi ni satshavbo si vbanyago.

Siwudziso nyo wusedze

  • Bhibhiliya yari khiyo mafu ni dzinyeledzi si giridwe khu mani?

  • Ina Nungungulu a di thumisa evholusawu gasi gu gira silo satshavbo si vbanyago, mwendro a di vanga satshavbo?

  • Ginani gi girago vathu va khala sivangwa nya guhathege?

Zama gu gira esi

HEVBULA SIMBE

Wona silo nyo khaguri si nga girwa khu gu kopiyari tumbunugo.

Ginani hi gi hevbulago avba nya tumbunugo?” (Khendzugani! nya Setembro nya 2006, khu Guputukezi)

Wona edzi papayi a tshamuseyago khidzo matimu nya Bhibhiliya ma ganeyago khu tumbunugo ga gyanana gyaye.

“Jehovha a di vanga silo satshavbo” (2:37)

Ina si ngu kodzega gu khodwa evholusawu ni guvangwa nya silo khu gumogo?

“Ina Nungungulu a di thumisa evholusawu gasi gu vanga silo nyo hambanehambane si vbanyango?” (Ndrima nya jw.org, khu Guputukezi)

Vambe vari khavo registro fóssil mwendro siyensya si ngu fakaza gu khiso womi wu di vangwa khandri wo dugeya omu nya evholusawu.

Edzi womi wu nga pheya khidzo — 5 siwudziso si yelago gu hlamudwa (bruxura, khu Guputukezi)

a Omu nya gihevbulo 25, hi na ganeya khu makungo ya Nungungulu khu vathu.