Kaʼax ja bʼa sbʼaʼal

Kaʼax ja bʼa sbʼaʼali

Ahmad Gharabli/AFP via Getty Images

¡AJYANIK K’ELAN JAKAN!

¿Oj maʼ bʼobʼ aʼtijuke lajan ja chonabʼik bʼa mi oj ekʼ jun niwan desgrasya soka clima? | ¿Ay maʼ jas wa xyala ja Biblia?

¿Oj maʼ bʼobʼ aʼtijuke lajan ja chonabʼik bʼa mi oj ekʼ jun niwan desgrasya soka clima? | ¿Ay maʼ jas wa xyala ja Biblia?

 Ja domingo 20 bʼa noviembre bʼa 2022 chʼak ja Conferencia de las Naciones Unidas sobre el Cambio Climático (COP27). Ja matik ti ajyiye ja bʼa jaw yalawe oj stsom-e takʼin. Ja jaw jani bʼa oj skoltaye ja paisik mas pobre ke wa x-ixtalajiye yuja desgrasyaʼik wa xyiʼajan ja wego wa xtukbʼi ja clima. Ama ja akuerdo jaw jelni chaʼanyabʼalil, jitsan wa skʼuʼane ke mini ti wa xchʼak ja wokol jaw.

  •   «Jel gusto ayon yuja akuerdo jkʼulantikik bʼa skoltajel ja matik wa x-ixtalajiye yuja desgrasyaʼik wa xyiʼajan ja wego wa xtukbʼi ja clima […]. Meran mini malanukta ja jaw […]. Ja Luʼumi xiwelani sbʼaj oj jomuk bʼa mixa oj tojbʼuk» (António Guterres, secretario general de las Naciones Unidas; 19 bʼa noviembre bʼa 2022).

  •   «Yuja wego wa xtukbʼi ja clima, ja Luʼumi jelxani mojan oj ekʼ sbʼaj jun desgrasya bʼa jel oj ixtalanuk» (Mary Robinson, presidenta ajyi bʼa Irlanda sok alta comisionada ajyi bʼa ONU sbʼaja Derechos Humanos; 20 bʼa noviembre bʼa 2022).

 Ja keremtik akʼixuk mastoni wa xcham skʼujole ja jas oj ekʼ sbʼaj ja Luʼumi. ¿Oj maʼ bʼobʼyujile aʼtel lajan ja chonabʼik sok yajel kʼotuk ja kʼapjelal bʼa stukbʼesel ja jastal wego wa xtukbʼi clima? ¿Jasa wa xyala ja Biblia?

¿Oj maʼ bʼobʼ aʼtijuke lajan ja chonabʼik sok oj lajxukyujile ja jas wa skʼanawe?

 Ama ayni matik tsats wa x-aʼtijiye sok meran wa skʼanawe stukbʼesel ja jastal wego wa xtukbʼi ja clima, ja Biblia wa xchiktes ke ja jas oj lajxukyujile aytani stikʼanil. La kiltik chabʼ rason:

  •   «Ja jas lochan ay mini xbʼobʼ tojxuk» (Eclesiastés 1:15).

     Ja jas wa stojolan. Ja gobyernoʼik mini oj lajxukyujile ja jas wa skʼanawe yujni mi kʼulaji ja kristyano bʼa yeʼn oj stoj ja sbʼeje (Jeremías 10:23). Ama x-aʼtijiye lajan ja chonabʼik sok skʼulane luchar, mini oj bʼobʼ tojbʼuk yujile ja wokolik ay ja bʼa luʼumkʼinal.

  •   «Yujni ja kristyano kechanta yeʼn oj syajtay sbʼaje; ojni syajtaye ja takʼini […], mi puesto oj ajyuke bʼa ochel akuerdo» (2 Timoteo 3:2, 3).

     Ja jas wa stojolan. Ja Biblia yalaxakan ke ja kristyanoʼik ja bʼa jtyempotiki kechanta yeʼn oj sleʼ slekilale sok mi puesto oj ajyuke aʼtel lajan bʼa slekilal bʼa spetsanil ja kristyano. ¿Sok mi maʼ jachni wa xkilatik?

Jun rason bʼa mi oj chʼaykujtik ja smajlajel

 Bʼa oj tojbʼuk ja Luʼumi mini jaʼuk ja bʼa kʼapjelal wa xyaʼawe ja gobyernoʼik. Pes ja Dyosi stsaʼunejxa jun gobyerno bʼa oj lajxukyuj skʼulajel ja jaw: ja Jesukristo. Ja it ja jas wa xyala ja Biblia sbʼaja yeʼn:

  •   «Ja smandaraneli ti oj ajyuk kulan bʼa stejlubʼ. Soka yeʼn oj kʼot sbʼiʼiluk Tsamal akʼa Rason, Dyos bʼa jel Yip, Tatal bʼa Tolabida, Ajwalal bʼa Lamanil» (Isaías 9:6).

 Ja Jesús yeʼn Rey ja bʼa sGobyerno ja Dyos, jun gobyerno ke tey bʼa satkʼinal (Mateo 6:10). Ayiʼoj ja ipal, ja biboʼil sok ja kʼankʼunel bʼa stalnajel ja jLuʼumtiki sok ja swinkili (Salmo 72:12, 16). Ja bʼa smandaraneli, ja gobyerno it oj xchʼay snajel «ja matik wane sjomjel ja luʼumi» sok oj cha stojbʼes (Apocalipsis 11:18; Isaías 35:1, 7).

 Ta waxa kʼana oja naʼ mas jastal oj tojbʼuk yuja wego wa xtukbʼi ja clima ke wan sjomjel ja Luʼumi, kʼuman ja artikulo «¿Qué dice la Biblia sobre el cambio climático y nuestro futuro?».