Apocalipsis 17:1-18

  • Ja skastigo oj ajukyi «ja Niwan Babilonia» (1-18)

    • Ja ixuk wa xchono sbʼaj bʼa jel naʼubʼal sbʼaji ti kulan ekʼ bʼa jun kʼakʼal chan bʼa xchakalanixta (1-3)

    • Ja kʼakʼal chan «tini ay ajyiʼa pe mixa teyuka, sok ama jachuk ojxtani elkʼen ja bʼa yoj chaʼanil kʼeʼeni» (8)

    • Ja lajune kacho oj tiroʼanuke soka Cheji (12-14)

    • Ja lajune kacho oj yilkʼujoluke ja ixuk wa xchono sbʼaji (16, 17)

17  Ti jak june ja bʼa juke anjelik bʼa ayiʼoje ja juke tasa sok yalakabʼi: «Laʼ, oj jeʼawi ja skastigo oj ajukyi ja ixuk wa xchono sbʼaj bʼa jel naʼubʼal sbʼaji ja maʼ wa xkulani bʼa jitsan jaʼi.  Jaxa reyik bʼa luʼumi koʼyesok mulal,* sok jaxa swinkil ja luʼumi yakbʼiye soka svinoʼi, bʼa jani wa senyaʼan jawa xkoʼ mulali».*  Soka yip ja Dyosi,* ja yeʼn yiʼajon bʼa jun desierto. Anto ti kila jun ixuk kulan ekʼ bʼa jun kʼakʼal chan bʼa xchakalanixta ja yelawi sok bʼutʼel bʼiʼilalik wa xkʼumani kistal sbʼaja Dyosi sok ayiʼoj juke yolom sok lajune skacho.  Ja ixuki slapunej jun skʼu b’a chakal morado* sok xchakalanixta, sok slapunej jastik bʼa oro, tsamalik ton sok perlaʼik.* Sok syamunej jun copa bʼa oro bʼa bʼutʼel jastik kistal sok ja bʼa jastik kux wa skʼulan ja bʼa koʼel mulal sok ixuk winik.*  Ti tsʼijbʼunubʼal ja bʼa spatan jun bʼiʼilal mi xnaxi jas sbʼej: «Ja Niwan Babilonia, ja mero snan ja matik wa xchono sbʼajeʼi sok ja bʼa jastik jel kistal ja bʼa luʼumi».  Sok ti kila yakbʼel ay ja ixuk yuja xchikʼele ja matik tsaʼubʼalexa sbʼaja Dyosi sok yuja xchikʼele ja stestigoʼik ja Jesús. Yajni kila, jelni ochkan juntiro jpensar.  Jaxa anjeli ti yalakabʼa: «¿Jas yuj jel x-ocha pensari? Ja keʼn oj cholawabʼ ja jas wa senyaʼan ja ixuki* sok sbʼaja kʼakʼal chan bʼa kulan ekʼi ja it ayiʼoj juke yolomi sok lajune skacho.  Ja kʼakʼal chan awila tini ay ajyiʼa pe mixa teyuka, sok ama jachuk ojxtani elkʼen ja bʼa yoj chaʼanil kʼeʼeni,* sok tojxta wajum bʼa xchʼakelal. Jaxa swinkil ja luʼumi (ja matik mitoni june bʼa yeʼnle tsʼijbʼunubʼal ja sbʼiʼile ja bʼa royo bʼa sakʼanil man kujlaji ja luʼumkʼinali) chamtoni oj yil-e ke ja kʼakʼal chani tey ajyiʼa pe mixa teyuka sok ama jachuk cha tixani oj ajyuka.  Wani xkʼanxi biboʼil* b’a yabʼjel stojol ja it: ja juke olomali wa senyaʼan juke wits, bʼa ti wa xkulani ja ixuki. 10  Ay juke rey: koʼta luʼum joʼe, ja juni tito ay sok jaxa juni mito teyuka; pe yajni xjuli tʼusanta tyempo oj ajyuk. 11  Sok jaxa kʼakʼal chan bʼa tey ajyi pe mixa teyuka, jani ja swaxakil reyi; tini wa x-eljan bʼa sjukil rey sok tojxta wajum bʼa xchʼakelal. 12  Ja lajune kacho awila wa senyaʼan lajune rey bʼa mito akʼubʼalyile jun sgobyernoʼe, pe ojni ajukyile xchole jutsʼin* jastal reyik lajan soka kʼakʼal chani. 13  Ja yeʼnleʼi junxta ja jas wa skʼanaweʼi,* sok ja yuj wa xyaweyi ja kʼakʼal chan ja ipal yiʼoje sok ja xcholeʼi. 14  Oj tiroʼanuke soka Cheji, pe ojni kʼuljuke ganar yuja Cheji yujni kʼotel Ajwalal sbʼaja ajwalaliki sok Rey sbʼaja reyiki. Jaxa matik tey soka yeʼni, ja matik payubʼale, tsaʼubʼale sok toje, ojni cha skʼul-e ganar». 15  Ja yeʼn yalakabʼi: «Ja jitsan jaʼ awila, ja bʼa kulan ekʼ ja ixuk wa xchono sbʼaji, wa senyaʼan lugarik, jitsan kristyano, chonabʼik sok kʼumalik. 16  Ja lajune kacho awila sok ja kʼakʼal chani oj yilkʼujoluke ja ixuk wa xchono sbʼaji sok oj chʼak yiʼeyi ja jastik sbʼaji sok bʼasan oj yaʼekani. Oj skʼuxeyi ja sbʼakʼteli sok oj stsike-el bʼa kʼakʼ. 17  Yujni ja Dyos yaʼa ja bʼa skʼujole a-skʼuluke ja jas spensaraʼunej ja yeʼn, wa xkʼan alxuk, yajel kʼotuk ja jas junxta wa skʼanaweʼi:* yajelyi ja kʼakʼal chan ja xchole jastal reye man xkʼot smeranil ja jastik yalunej ja Dyosi. 18  Jaxa ixuk awila jani wa senyaʼan ja niwan chonabʼ bʼa wan yajel mandar jastal reina sbʼaja reyik bʼa luʼumi».

Notaʼik

Ja bʼa griego, pornéia. Kʼela ja bʼa Yaljelik cholubʼal, Koʼel mulal sok ixuk winik.
Ja bʼa griego, pornéia. Kʼela ja bʼa Yaljelik cholubʼal, Koʼel mulal sok ixuk winik.
Ja bʼa griego, pnéuma. Kʼela ja bʼa Yaljelik cholubʼal, Rúaj; Pnéuma.
Jach kanel ja bʼa griego: «púrpura».
Kʼela ja nota bʼa Mateo 7:6.
Ja bʼa griego, pornéia. Kʼela ja bʼa Yaljelik cholubʼal.
Ma «ja jas mi xnaxi ja bʼa ixuk it».
Kʼela ja bʼa Yaljelik cholubʼal.
Ma «snajelil».
Jach kanel ja bʼa griego: «jun ora».
Ma «junxta pensar yiʼoje».
Ma «ja junxta pensar yiʼojeʼi».