Hechos 1:1-26

  • Ja jastik aljiyabʼ ja Teófilo (1-5)

  • Kʼotel testigoʼil bʼa yibʼanal ja luʼumi (6-8)

  • Ja Jesús wa xwaj bʼa satkʼinal (9-11)

  • Wa stsomo sbʼaje ja nebʼumaniki (12-14)

  • Wa stsaji ja Matías bʼa oj slokʼoluk ja Judas (15-26)

1  Kala Teófilo, ja bʼa bʼajtan libro jtsʼijbʼanawi sbʼa yibʼanal ja jastik kʼe skʼuluk sok kʼe sjeʼ ja Jesús  masan bʼa skʼakʼujil ijikʼe bʼa satkʼinali, tsaʼan yajni chʼakta yayi tojelalik yuja yip ja Dyos* ja jekabʼanumik stsaʼuneji.  Tsaʼan yajni yiʼajta wokol, sjeʼa sbʼajsoke jitsan ekʼele bʼa jachuk ja yeʼnleʼi oj bʼobʼ skʼuʼuke lek sakʼanxa ay. Ja yeʼnleʼi yilawe 40 kʼakʼu, jaxa yeʼn jani staʼa tiʼal sbʼaja sGobyerno ja Dyosi.  Yajni ti tsoman soka yeʼnleʼi, ti yayile ja mandar it: «Mok elanik ja bʼa Jerusalén. Majlayik ja jas skʼapunej ja Tatali, sbʼaja it kaluneja wabʼyexi.  Yujni ja Juan ya makunuk ja jaʼi bʼa yajel yiʼ jaʼ ja kristyano, pe ja weʼnlexi, bʼa tʼusanxta kʼakʼu, oja wiʼex jaʼ soka yip ja Dyosi».*  Anto, yajni stsomo sbʼaje, ti sjobʼoweyiʼa: «Kajwal, ¿oj maʼ cha kʼe atulyi ja mandaranel* bʼa Israel ja bʼa tyempo it?».  Ja yeʼn yala yabʼye: «Ja Tatal bʼa satkʼinali yeʼnani yaʼunej kujlajuk ja tyempoʼik sok ja kʼakʼujik* jastalni wa skʼana, sok mini weʼnuka cholex oja naʼex.  Pe ojni ajukawilex ipal yajni xkoʼ abʼajex ja yip ja Dyosi.* Sok oj kʼotanik jtestigoʼik ja bʼa Jerusalén, bʼa yibʼanal ja Judea sok ja Samaria, sok bʼa yibʼanal* ja luʼumi».  Yajni chʼak yal ja jastik it, ja Dyosi yiʼajkʼe bʼa nalanchaʼan yajni ja yeʼnleʼi wane skʼeljel. Anto nakʼjiyuj jun ason sok mixa bʼobʼ yil-e. 10  Ja yeʼnleʼi jaʼ wajel sate ja satkʼinal ja yajni wajumkʼe ja yeʼn, sok junta chʼaykʼujol, chabʼ winike bʼa slapuneje sakal kʼuʼal sjeʼa sbʼaje bʼa stsʼeʼele 11  sok aljiyabʼye: «Winike bʼa Galilea, ¿jas yuj ti tekʼanex tiw wanex skʼeljel ja satkʼinali? Ja Jesús, ja it teya mokex ajyi sok ijikʼe bʼa satkʼinal, jachni junxta oj jakuk jastala wilawex waj ja bʼa satkʼinali». 12  Anto ja yeʼnleʼi tixa elye ja bʼa wits wa sbʼiʼilan Olivo sok tixa kumxiye bʼa Jerusalén, ja wits it tey mojan bʼa Jerusalén, sok ja it ayiʼoj mojan jun kilometro* ja snajtili. 13  Yajni kʼotye, tixa kʼeyekʼe ja bʼa kuarto bʼa kʼeʼeli ja bʼa wa xjijliyeʼi. Tey ja Pedro, ja Juan, ja Santiago sok ja Andrés, ja Felipe sok ja Tomás, ja Bartolomé sok ja Mateo, ja Santiago ja yunin ja Alfeo, ja Simón ja maʼ jel skʼujolani sok ja Judas ja yunin ja Santiago. 14  Jaxa yeʼnleʼi, sok junta spensare, mini xyaʼawekan yajelyi orasyon sok teye jujuntik ixuke, tey ja María ja snan ja Jesús sok ja yermanoʼiki. 15  Ja bʼa kʼakʼujik jaw, ja Pedro ti kʼe tekʼan bʼa yoj snalane ja hermanoʼiki (jun tsome* bʼa junuk 120 kristyano) sok yala yabʼye: 16  «Kala kermanoʼik, yuja yip ja Dyosi* ja David yalaxa sbʼaja Judasi, sok tʼilani ekʼ ja jas kanel ja bʼa Yabʼal ja Dyosi. Sok yeʼnani kʼot ja Judas ja maʼ yiʼaj och ja matik syamawe ja Jesusi. 17  Ja yeʼn kʼotni june ja bʼa tsome bʼaytikoni sok tsaji bʼa oj koltanuk ja bʼa aʼtel it. 18  (Jaxa winik it smana xen luʼum soka stsʼakol ja bʼa jas mi tojuki, sok yajni tintintop koʼi, bʼojti ja skuerpo* sok el ja xchanlukumi. 19  Spetsanil ja swinkil ja Jerusalén kʼot snaʼe sok yawe sbʼiʼiluk ja luʼum jaw Akéldama, ja bʼa skʼumaleʼi wa xkʼan yal ‹slujmal chikʼ›). 20  Yujni tsʼijbʼunubʼal ja bʼa libro bʼa Salmos: ‹Akan stuchʼil ja snaji sok mokxa maʼ ajyuk›, sok ‹Jaxa xchol bʼa talnanumi ayikan pilan›. 21  Ja yujil, jelni tʼilan ja bʼa winike matik smojtayotikon bʼa yibʼanal ja tyempo skʼulan ja yaʼtel* ja Kajwaltik Jesús yajni ti ajyi jmoktikoni, 22  masan ja yajni aji yiʼ jaʼ yuja Juan man ja bʼa kʼakʼu ijikʼe bʼa satkʼinali, june ja bʼa winike it tʼilani oj kʼot testigo jmoktikon sbʼaja sakʼwelali». 23  Ja yuj sleʼawe chawane: ja José, ja it wa x-aljiyabʼ Barsabás sok wa xcha naji sbʼaj jastal Justo, sok ja Matías. 24  Tixa yaweyi orasyon sok yalawe: «JDyostikon Jyoba,* ja maʼ wa snaʼa sbʼaj yibʼanal ja kʼujolaliki, jeʼa machunkiluka tsaʼunej ja bʼa chabʼ winike it 25  bʼa oj yiʼ ja aʼtel it sok kʼotel jekabʼanumil ja it yaʼakan ja Judas bʼa yijel ja sbʼeji». 26  Anto yawe-el suerte, jaxa suerte ja koʼ sbʼaj ja Matías, jaxa yeʼn aji och kuenta* soka 11 jekabʼanumiki.

Notaʼik

Ma «espíritu santo». Ja bʼa griego, pnéuma. Kʼela ja bʼa Yaljelik cholubʼal, Rúaj; Pnéuma.
Ja bʼa griego, pnéuma. Kʼela ja bʼa Yaljelik cholubʼal, Rúaj; Pnéuma.
Ma «gobyerno».
Jach kanel ja bʼa griego: «ja tyempoʼik tsaʼubʼalxa».
Ja bʼa griego, pnéuma. Kʼela ja bʼa Yaljelik cholubʼal, Rúaj; Pnéuma.
Ma «sok man bʼa wa xkʼot tikʼan».
Jach kanel ja bʼa griego: «ja snajtil bʼejyel bʼa jun sábado». Ja it jaʼa janekʼ snajtil wa xbʼobʼ skʼul biajar jun judío ja bʼa sábado.
Ma «nole».
Ja bʼa griego, pnéuma. Kʼela ja bʼa Yaljelik cholubʼal, Rúaj; Pnéuma.
Ma «ja slukumi».
Jach kanel ja bʼa griego: «och sok el ja Kajwaltik Jesús».
Kʼela ja bʼa Yaljelik cholubʼal.
Wa xkʼan alxuk, junxta yabʼalil ilji soka 11 jekabʼanumiki.