Hechos 13:1-52

  • Wa xjekjiye xcholjel bʼa najtik lugar ja Bernabé soka Saulo (1-3)

  • Wa xcholowe bʼa Chipre (4-12)

  • Ja loʼil yaʼa ja Pablo ja bʼa Antioquía bʼa Pisidia (13-41)

  • Ja mandar bʼa Dyos bʼa oj wajuke ja bʼa chonabʼiki (42-52)

13  Jaxa bʼa Antioquía ay alumanik sok maestroʼik ja bʼa kongregasyoni: tey ja Bernabé, ja Simeón, ja maʼ wa x-aji sbʼiʼiluk Niger, ja Lucio bʼa Cirene, ja Manaén, ja maʼ lajan yiʼaj xchapjel soka Herodes, ja mandaranum ja bʼa slujmalil Galilea, sok ja Saulo.  Yajni wane yaʼteltajel ja Jyoba* sok wane stekʼjel waʼin, ja yip ja Dyosi* yala: «Pilawiki ja Bernabé soka Saulo bʼa jachuk oj skʼuluke ja aʼtel jpayuneje skʼulajeli».  Anto yajni chʼak stekʼe waʼin sok yaweyi orasyon, ja yeʼnleʼi yaweyi kajan ja skʼabʼeʼi sok tixa skʼumanekana.  Ja yuj ja winike it, bʼa jekubʼale yuja yip ja Dyosi,* tixa koʼye koʼ bʼa Seleucia sok jaxa tiw kʼeye bʼa jun barko sok wajye bʼa Chipre.  Yajni kʼotye ja bʼa Salamina, och xchole ja yabʼal ja Dyos ja bʼa naʼitsik wa stsomo sbʼaje ja judíoʼiki. Jaxa Juani waj soka yeʼnle jastal koltanum.  Yajni skʼutsuwe yibʼanal ja isla* sok kʼotye man Pafos, ti staʼawe jun judío sbʼiʼil Bar-Jesús, ja yeʼn juni brujo sok jun aluman mi meranuk.  Ja Bar-Jesús tini ay soka gobernador* Sergio Paulo, jun winik jel bibo. Ja yeʼn spaya ja Bernabé soka Saulo yujni jel skʼana oj smaklay ja yabʼal ja Dyosi.  Pe ja Elimas, ja brujo (yujni jach wa sutxi ja sbʼiʼili), och skontraʼuk ja yeʼnleʼi sok sleʼa modo oj spil ja gobernador* ja bʼa skʼuʼajeli.  Anto ja Saulo, ja maʼ wa xcha aji sbʼiʼiluk Pablo, ti koʼ sbʼaj ja yip ja Dyosi,* kan skʼel lek 10  sok yala: «Ja weʼn bʼa bʼutʼela tuktukil tikʼe loʼlanel sok tuktukil tikʼe bʼa jastik malo, ja weʼn bʼa kʼotela yunin ja Dyablo sok kontraʼanum bʼa yibʼanal ja jas toji, ¿jas ora oja wakan sjomjel ja tojil sbʼej ja Jyoba?* 11  ¡Kʼela! Ja Jyoba* oj skʼula kastigar: oj tupuk jawa sati sok mi oja wil jun tyempo ja yijlabʼ ja kʼaʼuji». Jaxa yeʼn wegoxta yabʼ jak makaljuk ja sati sok yila kʼikʼbʼi ele, sok och sleʼ ja bʼa sjoyanal maʼ oj chechjuk ochyuj. 12  Yajni yila ja jas ekʼi, ja gobernadori* och kʼuʼumanil,* yujni jel ochkan spensar sbʼaja jastik snebʼa bʼa Jyoba.* 13  Yajni elye ja bʼa Pafos, ja Pablo soka smojiki kʼeye bʼa jun barko sok wajye man Perga bʼa Panfilia. Pe ajiyekan yuja Juani sok kumxi bʼa Jerusalén. 14  Jaxa yeʼnleʼi elye ja bʼa Perga sok ti kʼotye man Antioquía bʼa Pisidia. Jaxa tiwi, ja bʼa skʼakʼujil sábado, ochye ja bʼa naʼits wa stsomo sbʼaje sok kulaniye. 15  Yajni chʼak kʼumaxuk bʼa stiʼ sat ja kristyano ja Leyi sok ja jas yalawe ja Alumaniki, ja olomalik bʼa naʼits wa stsomo sbʼaje sjekawe yaljel yabʼye: «Kermano jumasaʼ, ta ay jas waxa kʼana oja wal-ex bʼa stsatsankʼujolajel ja chonabʼi, alawik». 16  Anto ja Pablo, tixa stulu sbʼaja, ti sjeʼa senya soka skʼabʼi sok yala: «Winike bʼa Israel sok yibʼanal ja matik wa xiwye yuja Dyosi, maklayik. 17  Ja sDyos ja chonabʼ it, ja Israel, yeʼnani stsaʼa ja matik ekʼpaxtakujtiki. Ja yeʼn ya jitsanbʼuk ja chonabʼ yajni majan luʼum aye ja bʼa Egipto sok ya eluk ja tiw soka yijil skʼabʼi. 18  Sok snajtil junuk 40 jabʼil, ja yeʼn stekʼa ja chonabʼ ja bʼa desierto. 19  Yajni xchʼaya snajel juke chonabʼ ja bʼa slujmal ja Canaán, yayile ja sluʼume jastal sdoteʼe. 20  Yibʼanal ja it ekʼ bʼa junuk 450 jabʼil. Tsaʼan yayile juesik masan bʼa aluman Samuel. 21  Anto tarega skʼanawe jun rey, jaxa Dyosi yayile junuk 40 jabʼil ja Saúl ja skerem ja Quis, jun winik ja bʼa kʼole bʼa Benjamín. 22  Tsaʼan ya eluk sok yayile jastal rey ja David, sbʼaja maʼ xcholo sok yala: ‹Jtaʼunej ja bʼa David ja skerem ja Jesé jun winik bʼa wa xya gustoʼaxuk ja jkʼujoli. Ja yeʼn oj skʼuluk yibʼanal ja jas wa xkʼana›. 23  Ja bʼa yintil ja winik it, ja Dyos yiʼajan jun skoltanum ja Israel, ja Jesús, jastalni skʼapunej. 24  Bʼajtanto oj juluk ja yeʼn, ja Juan xcholota yabʼ spetsanil ja chonabʼ bʼa Israel bʼa ayiʼe jaʼ bʼa jachuk oj sjeʼe sutxita skʼujole. 25  Pe yajni chʼakumxa ja yaʼteli, ja Juan yala: ‹¿Machun waxa pensaranex kʼotelon? Mini keʼnukon ja yeʼn. Pe naʼawik ja maʼ jakum tsaʼan yuja keʼn mini tʼun xbʼajin oj jtukyi* ja yakʼil ja swarachi›. 26  Kermano jumasaʼ, yintilex ja spamilya ja Abrahán sok ja matik wala xiwyex yuja Dyosi, ja keʼntikoni jekubʼalkitikon ja rason it bʼa koltaneli. 27  Yujni ja swinkil ja Jerusalén sok ja smandaranumeʼi mini skisawe ja koltanum it, pe yajni skʼulane jusgari yaweni kʼotuk ja jas yalawe ja Alumanik, ja it wa xkʼumaxi tsats spetsanil ja sábadoʼiki. 28  Ama mini staʼawe jun rason bʼa oj smil-e, tarega skʼanaweyi ja Pilato bʼa oj smil. 29  Sok yajni ja yeʼnle chʼak yawe kʼotuk yibʼanal ja jas tsʼijbʼaxikan sbʼaja yeʼn, yawe koʼuk ja bʼa poste* sok ti yaʼawe bʼa jun kʼeʼen. 30  Pe ja Dyos ya kʼeʼuk ja bʼa chamwiniki, 31  sok bʼa jitsan kʼakʼu ja yeʼn sjeʼa sbʼajsok ja matik elyekʼesok ja bʼa Galilea sok wajye man Jerusalén. Ja wego ja yeʼnleʼi wane xcholjel yabʼ ja chonabʼ sbʼaja yeʼn. 32  Ja yuj ja keʼntikoni wantikon xcholjela wabʼyex ja lekil rasonik sbʼaja jas kʼapjiyile ja matik ekʼpaxtakujtiki. 33  Ja Dyosi yaʼunej kʼotkitik tsʼikan lek, ja matik yuntikilotiki, ja yajni ya sakʼwuk ja Jesús; jachni jastal tsʼijbʼunubʼal ja bʼa xchabʼil salmo: ‹Weʼnani ja jkeremi; jaxa wego ja keʼn kʼotelon wa tat›. 34  Ja Dyos yala ojni ya sakʼwukjan ja bʼa chamwiniki sok oj yayi jun skuerpo bʼa mi oj jomuk* yajni yala: ‹Ja keʼn tojni oj ajyukon sjejelawilex ja yajalkʼujolal mey stikʼanil jkʼapunejyi ja David›. 35  Cha wa xyala pilan salmo: ‹Mini oja wakan oj jomuk jawa waʼtijum toji›. 36  Pes ja David yaʼteltay ja Dyos* ja bʼa lame kristyano ajyisoki, ja yeʼn jijli ja bʼa chamelali, mukji soka matik ekʼpaxtayuji sok jomni ja skuerpo, 37  pe jaxa maʼ ya sakʼwuk* ja Dyosi mini jom ja skuerpo. 38  Ja yujil, naʼawik kermano jumasaʼ, wantikon xcholjela wabʼyex ke kechan yuj yeʼna wa x-aji perdon ja mulali, 39  sok yuj yeʼna, ja Dyosi wa xbʼobʼ yal mey smule ja maʼ wa skʼuʼani, pe ja Ley bʼa Moisés mini xbʼobʼ skus jawa mulex bʼa yibʼanal ja jastik junuki. 40  Ja yujil, talnabʼajik bʼa mok ekʼuka bʼajex ja jas yalawekan ja Alumaniki: 41  ‹Kʼelawik ja weʼnlex matik wanex burla, chamto oja wabʼyex sok oj chamanik, yujni ja bʼa wa kʼakʼujilexi ay jas wanon skʼulajel bʼa mi oja kʼuʼukex ama ay maʼ xcholowabʼyex tsʼikan lek›». 42  Jaxa yajni elumexa, ja kristyano och spateyi skʼujol bʼa aʼaljuk yabʼye ja jastik it ja bʼa sábado jakumi. 43  Yajni chʼak ja tsomjel* ja bʼa naʼits wa stsomo sbʼajeʼi, jitsan judíoʼik sok matik mi mero judíoʼuk bʼa wa stoyowe ja Dyosi snochowe ja Pablo soka Bernabé. Jaxa yeʼnle’i ochyesok loʼil sok stsatsankʼujolane bʼa aʼajyuke ja bʼa lekil kʼujolal mi xbʼajixi bʼa Dyosi. 44  Jaxa bʼa pilan sábado tʼusan mi yibʼanaluk ja chonabʼi stsomo sbʼaj bʼa smaklajel ja yabʼal ja Jyoba.* 45  Yajni ja judíoʼik yilawe ja nole kristyano, och tajkuke sok mini x-ochye akuerdo soka jas wa xyala ja Pablo sok och kʼumanuke kistal. 46  Anto ja Pablo soka Bernabé mini tʼun xiwye ja yalawe yabʼi: «Tʼilani weʼn bʼajtan oj choljuka wabʼyex ajyi ja yabʼal ja Dyosi. Pe yuja mi akisawexi sok waxa pensaranex mixa bʼajinex ja sakʼanil bʼa tolabida..., jaʼ oj wajkotikonsok ja matik mi judíoʼuki. 47  Ja Jyoba* yakitikon ja mandar ja yajni yala: ‹Jtsaʼuneja jastal ijlabʼ ja bʼa chonabʼiki, bʼa oja wiʼoch ja koltanel bʼa yibʼanal ja luʼumi›». 48  Yajni yabʼye ja it ja matik mi judíoʼuki, jel gustoʼaxiye sok kʼe yaweyi stoyjel ja yabʼal ja Jyoba,* sok spetsanil ja matik puesto aye b’a stajel ja sakʼanil b’a tolabida ochye kʼuʼumanil.* 49  Chomajkil, ja yabʼal ja Jyoba* pukxi ekʼ bʼa yibʼanal ja lugar jaw. 50  Pe ja judíoʼiki smonowe ja ixuke b’a sniwakile sok bʼa wa xiwye yuja Dyosi sok ja winike jel naʼubʼal sbʼaje ja bʼa chonabʼi. Jaxa yeʼnleʼi kʼe yiʼe spatik ja Pablo soka Bernabé sok snutsuwe-el ja bʼa slugareʼi. 51  Ja yuj ja yeʼnleʼi stsijunkanyile ja spolboʼil yokeʼi sok tixa wajye bʼa Iconio. 52  Jaxa nebʼumaniki masto wan ajelyile ja yip ja Dyosi* sok masto jel gusto aye.

Notaʼik

Kʼela ja bʼa Yaljelik cholubʼal.
Ma «espíritu santo». Ja bʼa griego, pnéuma. Kʼela ja bʼa Yaljelik cholubʼal, Rúaj; Pnéuma.
Ja bʼa griego, pnéuma. Kʼela ja bʼa Yaljelik cholubʼal, Rúaj; Pnéuma.
Kʼela ja bʼa Yaljelik cholubʼal.
Kʼela ja bʼa Yaljelik cholubʼal.
Kʼela ja bʼa Yaljelik cholubʼal.
Ja bʼa griego, pnéuma. Kʼela ja bʼa Yaljelik cholubʼal, Rúaj; Pnéuma.
Kʼela ja bʼa Yaljelik cholubʼal.
Kʼela ja bʼa Yaljelik cholubʼal.
Kʼela ja bʼa Yaljelik cholubʼal.
Ma «kreyenteʼil».
Kʼela ja bʼa Yaljelik cholubʼal.
Ma «oj jpayi».
Ma «teʼ».
Ma «mi oj kʼaʼuk».
Ma «skʼulan ja jas wa skʼana ja Dyos».
Jach kanel ja bʼa griego: «ya kʼeʼuk».
Ma «asamblea».
Kʼela ja bʼa Yaljelik cholubʼal.
Kʼela ja bʼa Yaljelik cholubʼal.
Kʼela ja bʼa Yaljelik cholubʼal.
Ma «kreyenteʼil».
Kʼela ja bʼa Yaljelik cholubʼal.
Ja bʼa griego, pnéuma. Kʼela ja bʼa Yaljelik cholubʼal, Rúaj; Pnéuma.