Lucas 19:1-48

  • Ja Jesús wa xyulatay ja Zaqueo (1-10)

  • Ja slajelal sbʼaja lajune mina (11-27)

  • Ja Jesús wa x-och ja bʼa Jerusalén (28-40)

  • Ja Jesús wa xbʼojti yokʼel yuja Jerusalén (41-44)

  • Wa snutsu-el ja chonbʼanumik sok ja manbʼanumik ja bʼa templo (45-48)

19  Anto ja yeʼn tixa och ja bʼa Jericó sok ekʼ skʼuts ja chonabʼi.  Ja tiw ay jun winik sbʼiʼil Zaqueo. Ja yeʼn jun olomal sbʼaja tsoma kontribusyoniki sok juni winik riko.  Ja yeʼn wani slejel modo oj yil machunkiluk ja Jesús. Pe mini xbʼobʼ yil yuja ay jun nole kristyano sok yuja yal kusani.  Ja yuj ajnelxta ekʼi sok kʼe bʼa jun steʼil chʼayachʼ higo* bʼa oj yil ja Jesús, yujni ojxta ekʼuk ja tiwi.  Yajni kʼot ja bʼa lugar jaw ja Jesús, skʼela kʼeʼe sok yala yabʼi: «Zaqueo, koʼankon wego, yujni ja wego ti oj kankon bʼa wa naj».  Ja yeʼn wegoxta koʼi sok gustoxta ya jijluk ja bʼa snaji.  Yajni yilawe ja it, kʼe bʼulbʼunuke spetsanile: «Ti waj jijluk bʼa snaj jun mulanum».  Pe ja Zaqueo kʼe tekʼan sok yala yabʼ ja Jesús: «Kʼela Kajwal, oj kayi snalan ja jastik jbʼaj ja pobreʼiki sok spetsanil ja takʼin jtaʼa yuj sloʼlajel ja tuki oj ka kumxukyile oxe ekʼele smoj».  Anto ja Jesús tixa yala yabʼa: «Ja yani julta ja skoltajel ja naʼits it, pes ja yeʼn cha yunini Abrahán. 10  Yujni ja Yunin ja Winiki* jak sle’ ja jas chʼayel ajyi sok jak skoltay». 11  Yajni ja yeʼnle wane smaklajel ja jastik it, ti yala pilan slajelal, yujni mojanxa ay ja bʼa Jerusalén sok ja yeʼnle wa skʼuʼane junta chʼaykʼujol oj sjeʼ sbʼaj ja sGobyerno ja Dyosi. 12  Ja yuj yala: «Jun winik bʼa kʼotel yunin rey waj bʼa jun najtil lugar bʼa jachuk oj ajuk och reyil sok tsaʼan oj kumxuk. 13  Ti spaya lajune smosoʼik, yayi lajune mina* sok yala yabʼye: ‹Awik aʼtijuk man la kumxiyon›. 14  Pe wani x-ilkʼujolaji yuja kristyano bʼa spaisi, sok sjekawe jun tsome akʼa rasonik bʼa oj yal-e: ‹Mi xkʼanatikon oj kʼot jreytikon ja winik it›. 15  Yajni kumxi sok ajita och reyil, ti sjeka spayjel ja smosoʼik yaʼunejyi ja takʼini* bʼa yiljel janekʼ skʼulane ganar ja bʼa jastal yawe aʼtijuk ja takʼini. 16  Ti mojxi ja bʼajtani sok yala yabʼi: ‹Kajwal, jawa mina pojxi lajune mina mas›. 17  Jaxa reyi sjakʼayi: ‹¡Jel leka kʼulan, lekil mosoʼal! Yuja toj ajyiya bʼa jun jasunuk mi chaʼanyabʼaliluk, ja weʼn oja wa mandar bʼa lajune chonabʼ›. 18  Tixa jak ja xchabʼili sok yala yabʼi: ‹Kajwal, jawa mina pojxi joʼe mina mas›. 19  Cha junxta sjakʼayi: ‹Ja weʼn oja wa mandar bʼa joʼe chonabʼ›. 20  Ti cha jak ja juni sok yala yabʼi: ‹Kajwal, it bʼayjul jawa mina, ti jnakʼunej ajyi bʼa jun kʼuʼuts. 21  Pes wani la xiwyona mok yujni jun winik jel la tʼenwani juntiro; wa xwa eluk ja jas mi weʼn wa ochuk ja bʼa banco sok waxa tulu ja bʼa mi weʼna tsʼunu›. 22  Jaxa reyi yala yabʼi: ‹Mosoʼal jel malo, soka jasa wala jachni oj jkʼuluka jusgar. ¿Konke waxa naʼa ajyi jun winik jel la tʼenwaniyon juntiro, bʼa wa xkaʼ eluk ja jas mi keʼn ka ochuk ja bʼa banco sok wa xtulu ja bʼa mi keʼn jtsʼunu? 23  Anto, ¿jas yuj mi wa och bʼa banco ja jtakʼini?* Bʼa jachuk ja yajni la julyoni, oj ajuk kumxuki sok yolom›. 24  Tixa yala yabʼ ja matik teye tiw: ‹Japawikyi ja mina sok awikyi ja maʼ yiʼoj ja lajune mina›. 25  Pe ja yeʼnle yalawe yabʼi: ‹¡Kajwal, ja yeʼn ayxa yiʼoj lajune mina!›. 26  Jaxa yeʼn ti sjakʼayileʼa: ‹Wa xkalawabʼyex: yibʼanal ja maʼ ayiʼoji ojni ajukyi mas, pe ja maʼ mey yiʼoji, asta ojni japjukyi ja jas yiʼoji. 27  Chomajkil, iʼajikjan il ja jkontraʼik bʼa mi skʼanawe oj ochkon sreye ajyi sok milawik bʼa stiʼ jsat›». 28  Yajni chʼak yal ja jastik it, tixa wajkʼe bʼa Jerusalén. 29  Sok yajni mojxi ja bʼa Betfagué sok ja bʼa Betania, ja bʼa lugar sbʼiʼil wits Olivo, ti sjeka chabʼ snebʼumanik 30  sok yala yabʼye: «Kaʼaxik ja bʼa komon jaw wanex yiljeli. Yajni ochyexta, oja taʼex mochan jun yal burro bʼa mito maʼ kʼeʼeluk. Tukuwikjani sok iʼajikjani. 31  Sok ta ay maʼ sjobʼowilex ‹¿Jas yuj wanex stukjeli?›, jakʼawikyi ‹Oj makunukyuj ja Kajwaltikoni›». 32  Tixa wajye ja nebʼumaniki sok jachni staʼawe jastal aljiyabʼye yuja Jesús. 33  Pe yajni wane stukjel ja yal burro, ja swinkil jumasaʼ sjobʼowe: «¿Jas yuj wanex stukjel ja yal burro?». 34  Ja yeʼnleʼi sjakʼaweyi: «Oj makunukyuj ja Kajwaltikoni». 35  Anto tixa yiʼaje ochyi ja Jesús sok yajni yaʼawe kajan ja spal kʼuʼe ja bʼa yal burro, tixa kʼeʼa. 36  Sok yajni wajumi, ja yeʼnleʼi wa slichʼawe och ja spal kʼuʼe ja bʼa bʼeji. 37  Kechan pabor mojxi ja bʼa stinanil ja wits Olivo, yibʼanal ja nole nochumaniki jel gustoʼaxiye sok kʼe stoy-e tsats lek ja Dyos yuj yibʼanal ja milagroʼik* yilunejeʼi. 38  Wa xyalawe: «¡Lekxtayuj ja maʼ jakum jastal Rey bʼa sbʼiʼil ja Jyoba!* ¡Aʼajyuk lamanil ja bʼa satkʼinal sok toyjelal sbʼaja maʼ tey bʼa nalanchaʼani!». 39  Pe jujuntik ja fariseoʼik teye ja bʼa nole kristyano yalawe yabʼi: «Maestro, alayabʼ achʼajbʼajuke jawa nebʼumaniki». 40  Jaxa yeʼn sjakʼayile: «Wani xkalawabʼyex: lekbʼi ja yeʼnle xkanye chʼabʼan, ja toniki ojni awanuke». 41  Yajni mojxi ja bʼa chonabʼi sok yila, bʼojti yokʼel 42  sok yala: «Lekbʼi ja weʼn, weʼnukxtabʼi mismo awila ja bʼa kʼakʼu it ja jastik wa xyiʼajan lamanili... Pe ja wego nakʼjitawi ja jastik it. 43  Yujni oj kʼotuk ja skʼakʼujil jawa kontraʼiki oj yawe kʼeʼuk ja bʼa wa joyanal jun barda bʼa ayiʼoj estakaʼik bʼa jayxta ja sniʼi; oj sjoybʼuka sok oj ya wiʼ wokol bʼa tuktukil lado. 44  Ja yeʼnleʼi oj sjipa luʼum soka wa wuntikili, sok mini jun latsan ton oj yaʼekanawi, yujni mi awila ja tyempo yajni wan kʼanjelawi kuenta». 45  Anto och ja bʼa templo sok kʼe snuts-el ja matik wane chonbʼanel tiwi. 46  Wa xyala yabʼye: «Tsʼijbʼunubʼal ‹Ja jnaji oj ajuk sbʼiʼiluk naʼits bʼa orasyon›, pe ja weʼnlexi awaʼunejex paxuk jun snajtsil elkʼanum». 47  Ja yeʼn mini yaʼakan sjejel kʼakʼu kʼakʼu ja bʼa templo. Pe ja olomalik sacerdote, ja jeʼumanik bʼa leyi sok ja matik jel naʼubʼal sbʼaje ja bʼa chonabʼi wane slejel modo smiljel. 48  Pe mini staʼawe modo jastal oj skʼuluke yujni yibʼanal ja chonabʼi kʼelan jakanxta aye bʼa oj smaklaye.

Notaʼik

Ma «sicómoro».
Kʼela ja bʼa Yaljelik cholubʼal.
Jun mina griego yalal 340 gramo. Jun mina jani ja stsʼakol wa xtupji june bʼa junuk oxe ixaw aʼtel.
Jach kanel ja bʼa griego: «plata».
Jach kanel ja bʼa griego: «jplata».
Ma «ja jastik jel chaʼanyabʼalil».
Kʼela ja bʼa Yaljelik cholubʼal.