Mateo 17:1-27

  • Ja Jesusi wa xtukbʼi ja splanta (1-13)

  • Ja skʼuʼajel jastal jun sbʼakʼ mostasa (14-21)

  • Ja Jesús cha wa xyala sbʼaja xchamelali (22, 23)

  • Wa stupuwe ja kontribusyon sok jun sat takʼin ti aji eluk bʼa stiʼ chay (24-27)

17  Wake kʼakʼu tsaʼan, ja Jesús tixa yiʼaj bʼa jun chaʼan wits ja Pedro sok cha jachuk ja Santiago soka yermano Juani. Ja yeʼnle ti ajyiye stuchʼile soka Jesús.  Jaxa Jesusi tukbʼi ja splanta ja bʼa stiʼ sateʼi: ja sniʼ sati xojobʼani jastal ja kʼaʼuji jaxa skʼuʼi och lijpuk* jastal ijlabʼ.  Sok ¡kʼelawil!, ja yeʼnle cha yilawe ja Moisés sok ja Elías wane loʼil soka Jesús.  Anto ja Pedro tixa yala yabʼ ja Jesús: «Kajwal, ¡jelni lek ja teytikon il! Ta waxa kʼana, oj jkʼuluk oxe lejchupat ja il: june bʼa weʼna, june bʼa Moisés sok june bʼa Elías».  Yajni wanto kʼumali, ¡kʼelawil! musjiyeyuj jun ason xlijpixta, sok junta chʼaykʼujol, ja bʼa asoni el jun kʼumal sok yala: «Jaʼ it ja Kunin jel xkʼana, ja maʼ lek wa xkila. Maklayik».  Yajni yabʼye ja it, ja nebʼumaniki koʼye nujan bʼa luʼum. Jelni och xiwele juntiro.  Jaxa Jesús mojxi ja b’aye’i sok yamwani, ti yala’a: «Kʼeʼanik. Mok xiwanik».  Yajni sjacha ja sateʼi, mini maʼ yilawe, kechani ja Jesús.  Yajni koʼumekon ja bʼa witsi, ajiyile mandar yuja Jesús: «Mok maʼ awalex yabʼ ja nakʼsat it masan ja Yunin ja Winik* xkʼe ja bʼa chamwiniki». 10  Pe ja snebʼumaniki sjobʼoweyi: «Anto, ¿jas yuj ja jeʼumanik bʼa ley wa xyalawe tʼilanbʼi oj jakuk bʼajtan ja Eliasi?». 11  Jaxa yeʼn sjakʼa: «Meraniʼa, ja Elías tʼilani oj jak bʼajtan sok oj cha stojbʼes yajkʼachil ekʼele yibʼanal ja jastik junuki. 12  Pe ja keʼn wa xkalawabʼyex: jaktani ja Eliasi, pe mi snaʼawe sbʼaj, jani skʼulaneyi ja jas skʼanaweʼi. Cha jachni oj yawe yiʼ wokol ja Yunin ja Winiki». 13  Ja nebʼumaniki tito yaʼa sbʼaje kuenta bʼa jani wan stajel tiʼal sbʼaja Juan ja maʼ wa xya yiʼ jaʼ ja kristyano. 14  Yajni kʼotye ja bʼaye ja nole kristyano, tixa mojxi jun winik soka Jesús, koʼ mekʼan bʼa stiʼ sat sok yala yabʼi: 15  «Kajwal, naʼa syajulal ja jkeremi, yujni jel x-ajiyi ataque* sok jel maloʼay. Jitsan ekʼele wa xmokʼ bʼa kʼakʼ sok bʼa jaʼ. 16  Kiʼajanyi jawa nebʼumaniki, pe mi bʼobʼ yawe tojbʼuk». 17  Tixa sjakʼa ja Jesús: «¡Kesa lame kristyano it bʼa jel maloʼe sok mey yiʼoje skʼuʼajel! ¿Janekʼto tyempo mas oj ajyukona mokex? ¿Janekʼto tyempo mas oj tekʼex? Iʼajikjanki il». 18  Anto ja Jesús tixa yayi mandar ja pukuji sok el ja bʼa keremi. Jaxa bʼa jutsʼin jaw tojbʼikani. 19  Jaxa nebʼumaniki tixa mojxiye nakʼul soka Jesús sok sjobʼoweyi: «¿Jas yuj mi bʼobʼ katikon eluk ja keʼntikoni?». 20  Tixa sjakʼayile: «Jani yuja tʼusan skʼuʼajela wiʼojexi. Wa xkalawabʼyex meran lek: ta ja weʼnlex aya wiʼojex ja skʼuʼajel jastal ja sniwanil jun sbʼakʼ mostasa, oj bʼobʼa wal-ex yabʼ ja wits it ‹Kaʼax il oche› sok ojni wajuk; mini jas mi oj bʼobʼukawujilex». 21  * 22  Yajni ti tsomane b’a Galilea, ti alji yabʼye yuja Jesús: «Ja Yunin ja Winiki oj ajuk bʼa skʼabʼ ja winike* 23  sok oj smil-e, jaxa bʼa yoxil kʼakʼu oj sakʼwuk».* Jaxa yeʼnle jelni och stristeʼile. 24  Yajni ja yeʼnle kʼotye ja bʼa Capernaúm, tixa mojxiye soka Pedro ja matik wa stsomowe kontribusyon bʼa templo* sok sjobʼoweyi: «¿Mi stupu ja kontribusyon bʼa templo jawa maestro?». 25  Jaxa yeʼn sjakʼa: «Wan». Anto tixa och ja bʼa naʼitsi, sok bʼajtanto yeʼn oj yal, ja Jesús sjobʼo: «¿Jas la chi ja weʼn, Simón? ¿Machunkiluk wa skʼanaweyi ja reyik b’a luʼum ja kontribusyon sok ja koperasyoni?* ¿Ja maʼ yuntikile, ma jaʼa tuk kristyano?». 26  Tixa sjakʼayi: «Jani ja tuk kristyano». Ti yala ja Jesús: «Ja jaw wa xkʼan yal ja untiki mi stupuwe ja kontribusyoni. 27  Pe bʼa mi oj jloktik yoke, kaʼax bʼa mar sok jipa ja ansuelo. Yajni xwa eluk ja bʼajtan chayi, jamayi ja stiʼi sok oja taʼ jun sat takʼin bʼa plata.* Iʼaj sok ayile bʼa keʼna sok bʼa weʼna».

Notaʼik

Ma «och sakbʼuk».
Kʼela ja bʼa Yaljelik cholubʼal.
Ja it jun chamel sbʼiʼil epilepsia.
Ja bersikulo it wani xtax bʼa jujuntik Biblia, pe meyuk ja bʼa jitsan poko juʼunik jel chaʼanyabʼalil tsʼijbʼunubʼal bʼa griego.
Ma «oj chʼaykʼujolajuk yuja winike».
Jach kanel ja bʼa griego: «oj kʼeʼuk».
Jach kanel ja bʼa griego: «chabʼ sat dracma», ja it jani ja stsʼakol wa xtupji june bʼa junuk chabʼ kʼakʼu aʼtel.
Ja it wa stojolan ja kontribusyon wa xyaʼa kada kristyano.
Jach kanel ja bʼa griego: «jun estater», ja it junxta yabʼalil sok chane dracma.