Mateo 21:1-46

  • Ja Jesús wa x-och ja bʼa Jerusalén (1-11)

  • Wa snutsu-el ja chonbʼanumik sok ja manbʼanumik ja bʼa templo (12-17)

  • Ja Jesús yala yabʼ mokxa satinuk jun steʼil higo (18-22)

  • Wa sjobʼoweyi ja Jesús maʼ akʼubʼalyiyuj ja xcholi (23-27)

  • Ja sjejel sbʼaja chabʼ keremtik (28-32)

  • Ja sjejel sbʼaja aʼtijumik wa xmilwaniye (33-46)

    • Mi skisawe ja mero ton bʼa xchikin ja yolom naʼitsi (42)

21  Yajni mojxiye ja bʼa Jerusalén sok kʼotye bʼa Betfagué, ja bʼa wits Olivo ja Jesús sjeka chabʼ snebʼuman  sok yala: «Kaʼaxik ja bʼa komon jaw wanex yiljeli. Kechan ja la kʼotyexi, oja taʼex mochan jun snan burra sok jun yal sburro. Tukuwikjani sok iʼajikjanki.  Ta ay maʼ jas yalawabʼyex, alawik jachuk: ‹Oj makunukyuj ja Kajwaltikoni›. Jaxa yeʼn wegoxta oj yaʼ bʼa oja wiʼexjani».  Ja it jachni chʼak ekʼuk bʼa oj kʼotuk ja jas aji ekʼyi ja aluman yajni yala:  «Alawikyabʼ ja yakʼix ja Sion:* ‹¡Kʼelawil! Jawa reyi ti jakum bʼaya. Ja yeʼni jelni manso sok wajum kajan bʼa jun burro, jaʼi, bʼa jun yal burro, yintil jun chante bʼa karga›».  Jaxa nebʼumaniki wajye sok jachni skʼulane jastal aljiyabʼye yuja Jesús.  Yiʼajejanyi ja snan burra sok ja yali, sok yaʼaweyi kajan ja spal kʼuʼe, jaxa yeʼn tixa kʼe kulan ja bʼa yal burro.  Tʼusan mi yibʼanaluk ja nole kristyano wane slichʼjel och ja spal kʼuʼe ja bʼa bʼeji; jaxa tuki wa skʼokowe ja skʼabʼ ja teʼiki sok ti wane slibʼjel och bʼa bʼej.  Chomajkil, ja nole kristyano wajum bʼa stiʼ sati sok ja matik nochubʼalyuji wane awanel yaljel: «¡Aʼawa pabor, koltay ja Yunin ja David!* ¡Lekxtayuj ja maʼ jakum bʼa sbʼiʼil ja Jyoba!* ¡Koltay, aʼawa pabor, ja weʼn maʼ teya bʼa nalanchaʼan!». 10  Yajni ochkʼot ja bʼa Jerusalén, yibʼanal ja swinkili och woʼoljuke, wane yaljel: «¿Machunkiluk ja it?». 11  Jaxa nole kristyano wa sjakʼawe: «¡Yeʼnani ja aluman Jesús, ja bʼa Nazaret bʼa Galilea!». 12  Ja Jesús och ja bʼa templo sok snutsu-el spetsanil ja matik wane chonbʼanel sok manbʼanel ja tiwi. Sjutbʼin-el ja smesa ja matik wane skʼulajel kambiar takʼini sok ja sbankoʼe ja matik wane xchonjel paloma. 13  Sok yala yabʼye: «Tsʼijbʼunubʼal ‹Ja jnaji oj ajuk sbʼiʼiluk naʼits bʼa orasyon›, pe ja weʼnlexi wanex yajel paxuk jun snajtsil elkʼanum». 14  Chomajkil, ja bʼa templo mojxiye soka Jesús ja matik mi xyilawe kʼinal sok ja renkoʼik, jaxa yeʼn ya tojbʼuk. 15  Ja olomalik sacerdote sok ja jeʼumanik bʼa leyi jel tajkiye yajni yilawe ja jastik jel chaʼanyabʼal wa skʼulani sok ja jastal wane awanel ja yal untik ja bʼa templo: «¡Aʼawa pabor, koltay ja Yunin ja David!».* 16  Ja yuj yalawe yabʼ ja Jesús: «¿Wan maʼ xa wabʼ ja jas wane yaljeli?». Ja yeʼn sjakʼa: «Wan. ¿Yuj maʼ mi bʼa akʼumanex ja it: ‹Awaʼunejkan aʼeluk toyjelal ja bʼa stiʼe ja yal untiki sok ja bʼa matik wanto xchuni›?». 17  Jaxa Jesús tixa yaʼakan ja yeʼnleʼi, el ja bʼa chonabʼi sok tixa waj bʼa Betania. Ja yeʼn ti ya ekʼ tiw ja akwali. 18  Yajni cha kumxi sajto lek ja bʼa chonabʼi, ochyuj waʼin. 19  Jaxa yeʼn kʼot sat jun steʼil higo ja bʼa stiʼ bʼeji sok ti mojxi ocha, pe mi jas staʼa, kechan spowil. Anto ti yala yabʼa: «Mokxa ajyuka sat». Jaxa steʼil higo wegoxta taki. 20  Yajni yilawe ja it ja nebʼumaniki, jel ochkan spensare juntiro sok yalawe: «¿Jastal lek wegoxta taki ja steʼil higo?». 21  Ti sjakʼa ja Jesús: «Wa xkalawabʼyex meran lek: ta aya wiʼojex skʼuʼajel sok mi xa kʼulanex dudar, mi kechan oja kʼulukex ja jas jkʼulanyi ja steʼil higo, cha ojni bʼobʼa walex yabʼ ja wits iti ‹Kʼeʼan sok jipabʼaj bʼa mar› sok jachni oj ekʼuk. 22  Sok yibʼanal ja jas waxa kʼanawex bʼa orasyon, ta aya wiʼojex skʼuʼajel, ojni ajukawilex». 23  Yajni och ja bʼa templo, ja olomalik sacerdote sok ja ansyanoʼik bʼa chonabʼi ti mojxiyesok ja yajni wan sjejeli sok sjobʼoweyi: «¿Maʼ yawi ja ipal bʼa skʼulajel ja jastik it? ¿Sok maʼ yawi ja cholal b’a oja kʼuluk?». 24  Ja Jesús sjakʼayile: «Ja keʼn ay jas oj cha jobʼawilex. Ta ajakʼawexki, ojni kalawabʼyex maʼ yaki ja cholal bʼa skʼulajel ja jastik it. 25  ¿Maʼ ajiyi yuja cholal ja Juan bʼa yajel yiʼ jaʼ ja kristyano? ¿Ti maʼ jak bʼa satkʼinal, ma bʼa winike?». Ja yeʼnleʼi kʼe yal sbʼaje: «Ta jakʼatikyi ti jak bʼa satkʼinal, ja yeʼn oj yalkabʼtik: ‹Anto, ¿jas yuj mi akʼuʼanexyiʼi?›. 26  Pe ta kalatik ti jak bʼa winike, wani la xiwtik ja jas oj yal-e ja kristyano jumasaʼ. Yujni yibʼanale wa xyilawe kʼotel jun aluman ja Juani». 27  Ja yujil, ti sjakʼaweyi: «Mi xnaʼatikon». Jaxa Jesús ti cha sjakʼaʼa: «Pes mini oj cha kalawabʼyex maʼ yaki ja cholal bʼa skʼulajel ja jastik it. 28  ¿Jas waxa pensaranex sbʼaja it? Jun winik ayiʼoj chabʼ skerem. Ja yeʼn mojxi soka bʼajtani sok yala yabʼi: ‹Kala kerem, kax aʼtijanan ja yan ja bʼa yalajil uva›. 29  Ja keremi sjakʼa: ‹Mi oj wajkon›. Pe tsaʼan snaʼa malaya sok waji. 30  Ti cha mojxi soka xchabʼil skeremi sok junxta yala yabʼi. Jaxa yeʼn sjakʼa: ‹Lek kajwal, ojni wajkon›. Pe mini waja. 31  ¿Machunkiluk ja bʼa chawane it skʼulan ja jas wa skʼana ja stati?». Ja yeʼnleʼi sjakʼawe: «Jani ja bʼajtani». Ja Jesús yala: «Wa xkalawabʼyex meran lek: ja tsoma kontribusyonik sok ja ixuke matik wa xchono sbʼajeʼi bʼajtantoni oj ochuke yuja weʼnlex ja b’a sGobyerno ja Dyosi. 32  Yujni jak ja Juani sok sjeʼawilex ja lekil bʼeji,* pe ja weʼnlexi mini akʼuʼanexyi. Pe ja tsoma kontribusyonik sok ja ixuke wa xchono sbʼajeʼi skʼuʼaneyi. Ja weʼnlexi awilawexni ja it, pe ama jachuk mitoni anaʼawex malaya sok mi akʼuʼanex bʼa yeʼna. 33  Maklayik jun pilan slajelal. Jun winik ayiʼoj jun sluʼum. Ja yeʼn skʼulan jun yalajil uva sok smaka yibʼanal. Chomajkil, ja tiw sjokʼo jun sposoʼil bʼa sbʼuyjel uva sok ya kʼe jun chaʼanil naʼits.* Tixa yakanyi renta jujuntik aʼtijumik bʼa uva jaxa yeʼn waj bʼa jun najtil lugar. 34  Yajni kʼot ja styempoʼil bʼa stuljel ja uva, sjeka ja smosoʼik ja bʼaye ja aʼtijumiki bʼa oj ajukyi ja sparteʼi. 35  Pe ja aʼtijumiki syamawe ja mosoʼaliki, ja juni smakʼawe, jaxa juni smilawe sok jaxa juni xchʼojowe ton. 36  Ja yeʼn cha sjeka tuk mosoʼik, masto jitsan yuja bʼajtani. Pe cha junxta skʼulaneyi. 37  Tixa sjeka ja skeremi, yujni wa xyala: ‹Ojni skis-e ja jkeremi›. 38  Pe yajni yilawe ja skeremi, ja aʼtijumiki yala sbʼaje: ‹Yeʼn ja maʼ oj yikan ja dote. ¡Wajtikik, la jmiltikik sok jachuk keʼnxa oj kitikan ja sdote!›. 39  Jaxa yeʼnleʼi syamawe, yawe eluk ja bʼa yalajil uva sok smilawe. 40  Anto, yajni xjul ja swinkil ja yalajil uva, ¿jasa oj skʼulukyi ja aʼtijumiki?». 41  Ja matik wane smaklajeli sjakʼaweyi: «Yuja jel maloʼeʼi, ojni chʼayjuk snajele sok oj yayi renta pilan aʼtijumik. Jaxa bʼa styempoʼil ja stuljeli, ja yeʼnle oj yaweyi ja sparteʼi». 42  Ti aljiyabʼye yuja Jesús: «Ja Yabʼal ja Dyosi wa xyala: ‹Ja ton mi skisawe ja kʼulumaniki, jani kʼotel ja mero ton bʼa xchikin ja yolom naʼitsi.* Ja it tini jakel bʼa Jyoba* sok jelni tsamal xkilatik›. ¿Yuj maʼ mi bʼa akʼumanexa? 43  Ja yuj wa xkalawabʼyex: ojni japjukawilex ja sGobyerno ja Dyosi sok oj ajukyi jun chonabʼ bʼa oj satinuk jastalni wa xmajlaxi. 44  Chomajkil, ja maʼ xmokʼ ja bʼa sat ja ton it, yajbʼelni lek oj kanuk. Pe ta ay maʼ mokʼ sbʼaj ja ton it, bʼuyelni lek oj kanuk». 45  Yajni ja olomalik sacerdote sok ja fariseoʼik yabʼye ja sjejelik* yaʼa ja Jesús, ti yaʼa sbʼaje kuenta yeʼnle wane tajel tiʼal. 46  Ama wani skʼanawe oj syam-e, pe wani xiwyeyuj ja kristyano jumasaʼ, yujni wa xyilawe jastal jun aluman.

Notaʼik

Ja it bʼobʼta jani kʼotel ja chonabʼ bʼa Jerusalén bʼa ti wa xtax bʼa Wits Sion, ma bʼobʼta jaʼa swinkili.
Kʼela ja bʼa Yaljelik cholubʼal.
Kʼela ja bʼa Yaljelik cholubʼal.
Kʼela ja bʼa Yaljelik cholubʼal.
Jach kanel ja bʼa griego: «ja bʼa bʼej bʼa stojolil».
Ja it jun lugar bʼa stalnajel ja alaji bʼa mi oj och elkʼanumik ma chanteʼik.
Ja ton it tini wa xwaj bʼa mero xchikin ja smuroʼil ja yolom naʼitsi bʼa oj staʼ yip.
Kʼela ja bʼa Yaljelik cholubʼal.
Ma «slajelalik».