Romanos 9:1-33

  • Ja Pablo wa x-och stristeʼil yuja chonabʼ Israel (1-5)

  • Ja mero yintil ja Abrahán (6-13)

  • Mini maʼ xbʼobʼ sjobʼ jas yuj jach wa skʼana skʼulajel ja Dyosi (14-26)

    • Oxomik bʼa tajkelal sok oxomik bʼa yajulal kʼujol (22, 23)

  • «Kechan jun kʼole oj staʼ skoltajel» (27-29)

  • Sloko yok ja Israel (30-33)

9  Wani xkala ja smeranil bʼa Kristo; mini xleʼa abʼal, yuja yip ja Dyosi* ja jconciencia wani xyala  jelni tristeʼayon juntiro sok tolabida jel syatsʼa sbʼaj ja jkʼujoli.  Bʼa keʼna, masni lek wa xkabʼ keʼn oj piljukon ja bʼa Kristo bʼa skʼulajel resibir ja kastigo ke yuja kermano jumasaʼ, ja judíoʼik matik mi snochowe ja Kristo.  Yeʼnleni ja israʼelenyoʼik ja matik kʼot iljuke yuja Dyos jastal yuntikil. Ja Dyosi yaʼunejyile toyjelal, tratoʼik sok ja Leyi. Ja yeʼnleʼi ayni yiʼoje ja niwan cholal bʼa oj stoy-e sok akʼubʼalyile ja kʼapjelaliki.  Ja yeʼnleʼi yintile ja matik ekʼpaxta sok tini eljan bʼa yeʼnle ja Kristo. Aʼaxukyi stoyjel bʼa tolabida ja Dyosi, ja maʼ masto ekʼxel yuj yibʼanal ja jastiki. Amén.  Pe mi yuj skʼulunejuk payar ja yabʼal ja Dyosi. Yujni mi yibʼanaluk ja matik yintile ja Israel kʼotele meran «Israel».  Cha mini yibʼanaluke kʼotele yuntikil Abrahán yuja yeʼn yintili, pes jachni jastal tsʼijbʼunubʼal: «Tini oj eljan bʼa Isaac ja maʼ oj aljuka wintili».  Ja it wa stojolan mi yibʼanaluk ja yuntikil ja Abrahán kʼotele meran yuntikil Dyos, pe ja matik pojkiye* yuja jas kʼapji, yeʼnleni kʼotele ja mero yuntikil ja Abrahán.  Yujni jaʼ it ja jas kʼapji: «Ojni jakon ja bʼa jabʼil jakum ja bʼa tyempo och it, jaxa Sara ojni ajyuk jun yal skerem». 10  Sok mi kechan kʼapji ja bʼa ekʼele jaw, cha jachuk yajni ja Rebeca ajyi loj yuntikil soka Isaac, ja maʼ ekʼpaxtakujtiki. 11  Ja Dyosi skʼelunejxa jastal oj stsaʼ jun winik, pe mini jaʼuk yuja jas oj skʼuluki. Pes yeʼnani oj stsaʼ ja maʼ wa skʼana oj spayi. Ja yuj yajni mito xpojkiye ja yeʼnleʼi sok mito jas lek sok mito jas malo skʼuluneje, 12  ti aljiyabʼ ja Rebeca: «Ja ijtsʼinali oj kʼot smosoʼuk ja bʼankilali». 13  Jachni tsʼijbʼunubʼal: «Jyajta ja Jacob, pe kilkʼujolan ja Esaú». 14  Anto, ¿jasa oj kaltiki? ¿Yuj maʼ mi tojuk ja Dyosi? ¡Mini jachukuk! 15  Yujni wa xyala yabʼ ja Moisés: «Oj jeyi yajulal kʼujol ja maʼ wa xkʼana oj jeyi yajulal kʼujoli, sok oj jnayi syajal ja maʼ wa xkʼana oj jnayi syajali». 16  Ja yujil, mini jaʼuk yuja jas wa skʼana jun kristyano sok mini ja janekʼ wa skʼujolani,* jani yuja Dyosi, ja maʼ wa sjeʼa yajulal kʼujoli. 17  Pes jun parte ja bʼa Yabʼal ja Dyosi wa xyala yabʼ ja faraón: «Kaʼunejato ajyan sakʼan yuja rason it: bʼa ojni ka makunan bʼa sjejel ja kipi sok bʼa oj choljuk ja jbʼiʼil bʼa yibʼanal ja luʼumi». 18  Ja yeʼn wani sjeʼayi yajulal kʼujol ja maʼ wa skʼana oj sjeyiʼi, pe wani xyaʼakan achʼuʼuybʼuk ja skʼujole ja tuki. 19  Pe ja weʼn oja walkabʼi: «¿Jas yuj ja yeʼn wanto sleʼayi smul ja kristyano? ¿Yuj maʼ ay june oj yiʼ spakaxil ja jas wa skʼana ja Dyosi?». 20  ¿Pe machunkiluka ja weʼn bʼa oja jakʼyi stiʼ ja Dyosi? ¿Yuj maʼ ja jas wotsʼubʼali oj bʼobʼ yalyabʼ ja maʼ wotsʼjiyuji, «Jas yuj jach akʼulanoni»? 21  ¿Yuj maʼ mey yiʼoj derecho ja kʼula oxom bʼa oj skʼuluk soka junxta barro jun oxom bʼa yajel makunuk bʼa jun modo chaʼanyabʼal sok jaxa juni bʼa jun modo mi chaʼanyabʼaliluk? 22  Jachni wa x-ekʼ soka Dyosi. Ja yeʼn wani skʼana oj sjeʼ ja stajkelal sok xchiktesel ja yipi. Ama jachuk, ayni spasensya soka kristyanoʼik matik kʼotele jastal oxomik bʼa tajkelal bʼa wa sbʼajine oj chʼaysnajele. 23  Ja Dyosi skʼulan ja it bʼa xchikteselyi ja kristyanoʼik ja janekʼto toyjelal yiʼoji, ja kristyanoʼik matik kʼotele jastal oxomik bʼa yajulal kʼujol sok bʼa oj ajukyile ja stsʼakol chapubʼalyileʼi, 24  wa xkʼan alxuk, ja keʼntiki, ja matik spaya bʼa mi kechanuk judíoʼik, sok cha spayani ja kristyanoʼik bʼa tuk chonabʼiki. 25  Jachni jastal cha wa xyala ja yeʼn ja bʼa Oseas: «Oj kalyabʼ jchonabʼ ja matik mi jchonabʼuki sok oj kalyabʼ wa xyajta ja maʼ mi xyajtaji ajyi. 26  Sok jaxa bʼa lugar alji yabʼye ‹Ja weʼnlexi mini jchonabʼukex›, tini tiw oj aljuk yabʼye yuntikil sakʼan Dyos». 27  Chomajkil, ja Isaías yala sbʼaja Israel: «Ama ja sjitsanil ja yuntikil ja Israel jach jastal ja arena bʼa mari, kechan jun kʼole oj staʼ skoltajel. 28  Yujni ja Jyoba* oj skʼanyi kuenta ja matik tey bʼa luʼumi, jach tsʼikan lek sok mi oj albʼuk».* 29  Sok jastalni cha yalakan ja Isaías: «Lekbʼi ja Jyoba,* ja olomal bʼa soldadoʼik bʼa satkʼinali, mi yakankitik jun intilal, jachni oj kʼotkotik jastal Sodoma sok Gomorra». 30  Anto, ¿jasa oj kaltiki? Pes ja matik mi judíoʼuki, ama mi wanuke slejel ja bʼa jas toji, staʼaweni ja bʼa jas toji, ja jas toj wa xtax yuja skʼuʼajeli. 31  Pe ja Israel, ama wani slejel jun ley bʼa toj, mini lajxiyuj stajel ja ley jawi. 32  ¿Jas yujil? Yujni ja yeʼnleʼi spensarane oj bʼobʼ staʼe yuja jas wa skʼulaneʼi sok mi jaʼuk yuja skʼuʼajeli. Sloko yoke soka «ton wa xyaʼa lok okili»; 33  jastalni tsʼijbʼunubʼal: «¡Kʼelawik! Wa xkaʼa ja bʼa Sion jun ton wa xyaʼa lok okil sok jun ton bʼa wa xya mokʼuk ja kristyano, pe ja maʼ ayiʼoj skʼuʼajel bʼa yeʼna mini oj ajuk kʼixwuk».*

Notaʼik

Ma «espíritu santo». Ja bʼa griego, pnéuma. Kʼela ja bʼa Yaljelik cholubʼal, Rúaj; Pnéuma.
Ma «manxiye».
Jach kanel ja bʼa griego: «mini ja maʼ wa skʼana mini ja maʼ wa x-ajni».
Kʼela ja bʼa Yaljelik cholubʼal.
Ma «wegoxta».
Kʼela ja bʼa Yaljelik cholubʼal.
Ma «mini oj loʼlajuk».