Kaʼax ja bʼa sbʼaʼal

Kaʼax ja bʼa sbʼaʼali

XETʼAN 5

¿Jas maʼ wa skʼana oj skʼuluk ja Dyos sbʼaja Luʼumi?

¿Jas maʼ wa skʼana oj skʼuluk ja Dyos sbʼaja Luʼumi?

1. ¿Jas yuj skʼulan ja Luʼumi?

Jyoba skʼulan ja Luʼumi bʼa ti oj ajyuke sakʼan ja ixuk winiki. Ja yuj, ja Luʼumi jani ja jnajtika. Ja Adán soka Eva mi kʼulajiye bʼa oj sbʼutʼ-e ja satkʼinali, pes ja Dyosi skʼulunejxa ni ja anjelik bʼa ti oj ajyuke sakʼan bʼa satkʼinal (Job 38:4, 7). Ja Dyos ti yaʼa ja bʼajtan winiki bʼa jun tsamal kʼachinubʼ sbʼiʼil Edén (Génesis 2:15-17). Jyoba wa skʼana ajyi ja Adán soka yintili oj sbʼajuke sok oj yabʼye stsamalil ja sakʼanile bʼa tolabida ja bʼa Luʼumi. Kʼuman ja Salmo 37:29; 115:16.

Ja bʼajtani, ja kʼachinubʼ bʼa Edeni kechantani jun xetʼan ja bʼa Luʼumi. Ja Adán soka Eva ojni sbʼutʼ-e ja Luʼumi sok takal takal oj yawe pax jun tsamal kʼachinubʼ (Génesis 1:28). Ja Luʼumi jani oj snajuke tolabida ja ixuk winiki, ja yuj mini oj ajuk chʼayuk snajela. Kʼuman ja Salmo 104:5.

Kʼela ja bideo ¿Jas yuj ja Dyos skʼulan ja Luʼumi?

2. ¿Jas yuj ja weʼgo ja Luʼumi mi jun kʼachinubʼuk?

Ja Adán soka Eva mi kʼuʼabʼal ajyiye soka Dyosi, ja yuj ja Jyoba ya eluk ja bʼa kʼachinubʼ bʼa Edeni sok jachuk ja Kʼachinubʼi chʼayi. Mini june maʼ bʼobʼel yuj yajel lokʼolaxuk ja jas xchʼaya ja Adani. Ja Biblia wa xyala jelxa jelxitaʼel ja matik wa skʼulane mi lekuk ja bʼa luʼumi (Job 9:24). Kʼuman ja Génesis 3:23, 24.

¿Chʼayta maʼ skʼujol ja jas wa skʼana oj skʼuluk ja Dyos sbʼaja ixuk winiki? ¡Miyuk! Ja yeʼn jel ja yipi, ojni skʼuluka (Isaías 45:18). Ja bʼa tyempo jakumto, ja yeʼn ojni skʼuluk ja ixuk winiki aʼajyuk sakʼan gusto jastal ni bʼa kʼachinubʼ ajyi. Kʼuman ja Salmo 37:11, 34.

3. ¿Jastal maʼ oj bʼobʼ lokʼolaxuk ja Kʼachinubʼi?

Ja Luʼumi takal takal oj paxuk jun tsamal kʼachinubʼ ja bʼa yojol ja smandaranel ja bʼa sGobyerno ja Dyosi. Ja Jesús soka anjelik bʼa Dyosi oj xchʼaye snajel spetsanil ja skontraʼik ja Dyosi ja bʼa kʼakʼanel sbʼiʼil Armagedón. Tsaʼan, ja Jesús oj slut bʼa mil jabʼil ja Satanás soka spukujiki. Ja yaʼtumik Dyos matik oj kanuke sakʼan ja x-ekʼ ja Armagedoni, ojni tojuke sok oj talnajuke yuja Jesusi. Ja yeʼnle oj kʼot yabʼye stsamalil ja sakʼanile bʼa tolabida ja bʼa Kʼachinubʼ bʼa Luʼumi. Kʼuman ja Apocalipsis 20:1-3; 21:3, 4.

4. ¿Jas maʼ tyempoʼil oj xchʼak ja Dyos ja wokoliki?

Jesús yalakan jasunkiluk ja senyaʼik oj ekʼuk bʼa oj naxuk xmojojijan ja xchʼakelal ja wokoliki. Spetsanil ja jastik wan ekʼel ja bʼa jtyempotik bʼa mixa xya ajyukotik gusto, wa sjeʼa tixaʼaytik ja bʼa tsaʼanik xta kʼakʼu bʼa xchʼakelal ja jastik junuki. Kʼuman ja Mateo 24:3, 7-14, 21, 22.

Yajni Jesús xyaʼakon ja smandar mil jabʼil masan bʼa satkʼinal oj ya kʼot tikʼan spetsanil ja wokoliki (Isaías 9:6, 7; 11:9). Chomajkil, yeʼnani xchol oj skus ja smul spetsanil ja matik wa xyaʼteltaye ja Dyosi. Ja Dyosi oj ya makunuk ja Jesús bʼa oj xchʼak ja chameliki, ja wala awelaxitiki sok ja chamelchʼakeli. Kʼuman ja Isaías 33:24 sok Apocalipsis 21:4.

5. ¿Machʼtik oj ajyuke sakʼan ja bʼa Kʼachinubʼ jakumto?

Ja bʼa wa stsomo sbʼaje ja Taʼumantiʼi, oj anaʼ sbʼaj ixuk winik matik wa syajtaye sok wa skʼulane jas wa skʼana ja Dyosi

Ja matik kʼuʼabʼal aye soka Dyosi oj ajyuke sakʼan ja bʼa Kʼachinubʼi (1 Juan 2:17). Jesús sjeka ja snebʼumaniki bʼa oj sleʼe ja ixuk winik matik wa xyaʼa sbʼaje bʼa oj jejuk yile jastal oj mojxuke soka Dyosi. Ja bʼa jtyempotiki, ja Jyoba wan xchapjel jitsan mil ixuk winik bʼa oj bʼobʼ ajyuke sakʼan bʼa tolabida ja bʼa kʼachinubʼ bʼa Luʼumi (Sofonías 2:3). Ja matik wa xwajye ja bʼa Naʼits wa sTsomo sbʼaje ja Taʼumantiʼ jumasaʼ bʼa Jyobaji, wa xtax pamilyaʼik bʼa wane yaʼteltajel lajan ja Dyosi. Ti tiw wa snebʼawe bʼa oj kʼotuke lekil tatamal sok cheʼumal, lekil tatal sok lekil nanal. Ja untikal soka nantataliki lajan wa stoyowe sok wa snebʼawe jastal oj staʼ slekilale ja bʼa lekil yaljelik jakel bʼa Dyosi. Kʼuman ja Miqueas 4:1-4.