Kaʼax ja bʼa sbʼaʼal

Kaʼax ja bʼa sbʼaʼali

XETʼAN 3

Wa xkanye sakʼan bʼa jun bʼutʼ jaʼ

Wa xkanye sakʼan bʼa jun bʼutʼ jaʼ

Ja Dyosi wa xchʼaka el ja matik mi lekuk ja jas wa skʼulani, pe, wa xya kan sakʼan ja Noé soka spamilya

YAJNI jel kʼe ajyuk ja ixuk winiki, ja mulali soka jastik junuk bʼa mi lekuki kʼe spuk sbʼaj ekʼ weʼgo ja bʼa luʼumi. Pe, jun winik sbʼiʼil Enoc, bʼobʼta kechanta yeʼn ja maʼ wa xyaʼteltay Dyos ja bʼa styempoʼi, yala ja Jyobaji oj xchʼay snajel ja matik mi lekuk ja jas wa skʼulani. Pe, it bʼa ocha sok it bʼa el ja jas yalaʼi, ja smodo ja ixuk winiki ipaxi ele. ¿Jas mas ekʼi? Ajyi anjel jumasaʼ skʼokowe ja smandar ja Dyosi sok yawe kan ja aʼtel yiʼoje bʼa satkʼinali, skʼulan skwerpoʼe jastal bʼa winik sok yiʼaje jitsan ixuk. Ja anjel soka ixuke jaw, mini sbʼejuk ja jas skʼulaneʼa, ajyi yuntikile. Ja yuntikileʼi jel chaʼan sok jel niwakik wajye, sbʼiʼilane nefilim, ja winike it yawe tsatsbʼuk el ja wokoli soka spekʼjel chikʼ ja bʼa Luʼumi. Ja Dyosi jelni yaj yabʼi yajni yila ja ixuk winiki jelxa jomyeta el juntiro.

Tsaʼan yajni cham ja Enoki, ajyi sakʼan bʼa snalan ja ixuk winike jaw jun lekil winik sbʼiʼil Noé. Ja yeʼn soka spamilya wani xyipantay sbʼaje bʼa oj skʼuluke ja jas wa skʼana ja Dyosi. Yajni ja Dyosi spensaran oj xchʼay snajel ja matik wa skʼulane ja bʼa mi lekuki, tiʼ yala yabʼ ja Noeji a-skʼuluk jun arka, oj slajtik jun niwan kʼatan kaja, pes ja Dyosi mini skʼana oj chamuk ja Noeji, ja spamilya soka chanteʼi. Yajni xjak ja Bʼutʼ Jaʼi, ja Noeji, ja spamilya soka tuktukil tikʼe chanteʼi tini oj ochuke bʼa yojol ja arka. Ja Noeji skʼuʼani ja jas yala ja Dyosi. Jun ma 40 ma 50 jabʼil ekʼ yuj skʼulajel ja arka. Ja bʼa jabʼilik jaw ja yeʼn cha «wani xyala jastal ay ja sbʼej ja Dyosi» ja ixuk winikeʼi (2 Pedro 2:5, YT). Ja yeʼn yala yabʼ ja ixuk winikeʼi xmojoji jun bʼutʼ jaʼ, pe, mini maʼ skisaʼa. Kʼot ja skʼakʼujili bʼa oj ochuke bʼa yojol ja arka ja Noeji, ja spamilya soka chanteʼiki. Yajni teyexa yojoli, ja Dyosi tixa slutu ja spwertaʼil ja arka, sok kʼe koʼuk ja jaʼi.

Koʼ 40 kʼakʼu sok 40 akʼwal ja niwan tsatsal jaʼi man smusu kan ja Luʼumi. Chʼak chamuk ja matik wa skʼulan ja bʼa mi lekuki. Ekʼ ja ixaw jumasaʼ, kʼe tsʼujuk ja jaʼi, ja arka tixa kan kajan bʼa jun wits. Elta ni mas ja jun jabʼil teye bʼa yojol ja arka yajni tito sbʼatawe luʼum ja Noeji, ja spamilya soka chanteʼiki. Ja Noeji yaʼ yi jun smajtan ja Dyosi yuja tsʼakatal wa xya yiʼi yuja aji kanuke sakʼani. Ja Dyosi tixa yala yabʼ ja Noé soka spamilya mixa ojto sje kon jun bʼutʼ jaʼ bʼa oj smes ja Luʼumi. Ja Dyosi ya chiknajuk jun kʼintum bʼa oj senyaʼuk oj kʼotuk ja jas skʼapaʼi. Yajni ja ixuk winiki xyilawe ja kʼintumi oj jul skʼujule ja jas yalunej ja Dyosi.

Yajni ekʼ ja Bʼutʼ Jaʼi, ja Dyosi yaʼ yi yajkʼachil mandar ja ixuk winikeʼi. Ja yeʼn yala ja ixuk winiki ojxani bʼobʼ skʼux-e ja sbʼakʼtel chanteʼi. Pe, ja Dyosi yala mok sloʼe ja chikʼi. Ja yeʼn yala yabʼ ja yintil ja Noeji a-stik sbʼaje bʼa sutanal ja Luʼumi, pe, jujuntik mi skʼuʼane. Ja ixuk winiki stsomo sbʼaje sok bʼa yibʼ skʼabʼ jun winik sbʼiʼil Nemrod kʼe skʼuluke jun chaʼanil naʼits bʼa jun chonabʼ sbʼiʼilan Babel, tsaʼan aji sbʼiʼiluk Babilonia. Ja jas wa skʼanaweʼi ja oj skʼok-e ja mandar yaʼunej ja Dyosi. Pe, ja Dyosi junta chʼaykʼujol ya kʼumanuke bʼa tuktukil kʼumal bʼa jachuk oj kʼot tekʼan ja spensareʼi. Yajni yilawe mini modo xyabʼye stojolil ja jas wa xyalawe ja tuki yawe kan skʼulajel ja chaʼanil naʼits jaw sok stika sbʼaje bʼa spetsanil ja Luʼumi.

(Akʼubʼal eluk bʼa Génesis skapituloʼil 6 man bʼa 11 sok Judas sbersikuloʼil 14 sok 15.)