Kaʼax ja bʼa sbʼaʼal

Kaʼax ja bʼa sbʼaʼali

PILAN SJEJELIK

Skʼuljel saludar ja bandera, skʼuljel votar sok aʼtel bʼa gobyerno

Skʼuljel saludar ja bandera, skʼuljel votar sok aʼtel bʼa gobyerno

Skʼuljel saludar ja bandera. Ja taʼumantiʼik bʼa Jyoba wa xyilawe ja skʼuljel saludar soka koʼel sbʼaj mekʼani yajni wan tsʼebʼantaxel ja himno bʼa jlujmaltik, juni ekʼele bʼa yajelyi stoyjel ja jchonabʼtiki soka stejkʼanumiki, sok mi jaʼuk ja Dyosi (Isaías 43:11; 1 Corintios 10:14; 1 Juan 5:21). June ja maʼ ajiyi stoyjelal jachuki jani waj ja mandaranum Nabucodonosor bʼa Babilonia. Bʼa sjejel ja sniwanil ja xchonab’i soka jel xyayi stʼilanil ja srelijyoni, ja yeʼn skʼulan jun sniwan splanta dyos bʼa yeʼna sok yaʼa ja mandar bʼa oj koʼuke sbʼaj mekʼan yajni wan okʼel jun himno. Pe oxwane hebreoʼik ja Sadrac, Mesac soka Abednego, mi skʼanawe yajelyi stoyjel ja splanta dyos jaw, anima xiwela sbʼaj bʼa oj miljuke (Daniel, kapitulo 3).

¿Jasa wa xbʼobʼ kaltik ja bʼa jtyempotiki? Ja Carlton Hayes, jun choluman sbʼaja jas ekʼtajani, stsʼijbʼan ja bʼa sjuʼun El nacionalismo: una religión, yala ja bandera jani wa xya «makunuke bʼa toyjelal» sok xcholo: «Ja winikeʼi wa xyawe eluk ja spis olome yajni wa x-ekʼ ja bandera; sok wa xyaweyi stoyjelal sok tsʼebʼojik skʼuluneje ja matik wa stsʼijbʼane berso; soka yal untiki wa stsʼebʼantaye himnoʼik». Cha ja juʼun yala ayiʼoje jujuntik yajtabʼ jel chaʼanyabʼalil bʼa skʼintajel jastal ja 16 bʼa septiembre, ja Kʼakʼu spila sbʼaj ja México, cha wani skʼintaye ja matik koltaniye soka «lugarik bʼa wa xtaxyeʼi». Jaxa ja Diario Oficial de la Federación, bʼa México, (Peryodiko Opisyal bʼa Gobyerno) yala ja «Bandera, ja Senya bʼay ja águila soka Himno bʼa jLujmaltiki, jani wa Senyaʼan ja jLujmaltiki» sok wa xyala oj «jtoytik ja senyaʼik ja chonabʼiki». Sok jitsan jabʼil, jun juʼun yala «jastalni ja krusi, ja bandera jelni chaʼanyabʼalil» (The Encyclopedia Americana).

Soka ajkʼachto, ja juʼun jaw xcholo ja himnoʼik bʼa jlujmaltik kʼotel «sjejelik sbʼaja janekʼto wa xkisatik ja jlujmaltik bʼa tini chʼikan skʼanjelyi ja Dyos bʼa atojwanuk sok a-skoltay ja chonabʼi soka stejkʼanumiki». Ja taʼumantiʼik bʼa Jyoba mini wa xjelxiye ja yajni wa spensaraʼane ja skʼintajel bʼa stoyjel ja jlujmaltiki bʼa wa xkʼulaxi saludar ja bandera ma stsʼebʼajel ja himno sbʼajni relijyon. Ja maestro D. W. Brogan staʼa tiʼal ja bʼa sjuʼun Genio y figura del norteamericano sbʼaja jas ekʼ sbʼaje ja Taʼumantiʼik wa xwajye bʼa eskwela bʼa mi skʼanawe skʼulajel saludar sok mini yajelyi stoyjel ja bandera bʼa Estados Unidos, ja yeʼn yala jachuk: «Ja niwak jwesik bʼa gobyerno yalunej [sbʼaja jitsan kʼumal xchapunej ja jwesiki] ja kostumbreʼik it bʼa wa xkʼulaxi kʼakʼu kʼakʼu sbʼajni relijyon».

Jastal Taʼumantiʼotik wa xnaʼatik lek ama ja keʼntik mi xkʼulantik ja it, yuja mini jachʼ wa sjeʼa ja Biblia, mini xchʼika jbʼajtiksoke ja matik wa skʼulani. Cha wani xkisatik ja banderaʼik jastal senyaʼik sbʼaja jchonabʼtiki sok kʼuʼabʼal ayotik soka gobyernoʼiki, pes ja yeʼnleʼi akʼubʼal «yatel[e]» bʼa kʼotele jastal «yatjum ja Dios» (Romanos 13:1-4). Cha wa xkʼuʼantik ja rason bʼa yajelyi orasyon sbʼaja «maʼ ay yateli soc ja gobierno jumasa». Pe ja it wa xkʼulantik bʼa jachuk «laman oj bob ajyucotic, ba lec oj ecʼ cujtic, ba oj bob caa jbajtic meran soc ja Diosi, ba oj iljuc que toj ja jpensartiqui» (1 Timoteo 2:2).

Skʼulajel votar. Ja meran nochumanik bʼa Jesús mini xyaʼa yochele soka matik wa skʼulane votar. Mi stsomo swinike bʼa oj skontraʼuke ja matik wa skʼulane votari sok wa xkisatike ja matik wa x-och yaʼteleʼi. Pe mini tʼun xchʼika jbʼajtik soka jastik wa skʼulane bʼa politika (Mateo 22:21; 1 Pedro 3:16). Pe ¿jasa oja kʼuluk ta bʼa wa chonabʼi tʼilani oja kʼul votar ma jel xkʼeye kʼumal ta mila waj ja bʼa wa xkʼulxi votari? Ta mikʼa syajbʼes jawa kʼujoli, ojni bʼobʼ wajan ja bʼa lugar wa xkʼulaxi votari. Jachuk wana sjejel jastal skʼulane ja Sadrac, Mesac sok Abednego, ja yeʼnleʼi wajye sok ti ajyiye ja bʼa lajan kʼinal sbʼiʼil Dura. Pe bʼa mini oj jkʼoktik ja smandar ja Dyosi bʼa mini oj jchʼik jbʼajtik soka politika, jel tʼilan oj kaʼ tʼabʼan jkʼujoltik ja wake rason it:

  1. Ja snebʼumanik ja Jesús mi «sbaju[kotik] ja mundo» (Juan 15:19).

  2. Ja keʼntiki kʼotelotik yaʼtijum ja Kristo soka sGobyerno (Juan 18:36; 2 Corintios 5:20, YD).

  3. Spetsanil ja jmoj-aljeltik bʼa kongregasyon jani wa xya ajyukotik tsoman yuja junxta lajan ja jpensartik bʼa skʼuʼajeli soka yaj wa xkabʼ jbʼajtiki (1 Corintios 1:10; Colosenses 3:14).

  4. Ja maʼ wa skʼulan votar bʼa jun ixuk winik oj och yaʼtel titikni kajan sbʼaj soka jas oj skʼuluki (kʼela ja rasonik chʼikan bʼa 1 Samuel 8:5, 10-18 sok 1 Timoteo 5:22, YD).

  5. Yajni ja israʼelenyo skʼanawe jun smandaranume, ja Jyoba yila mini skʼanawe akʼulajuke mandar yuja Yeʼn (1 Samuel 8:7).

  6. Ja keʼntiki wani xkʼanatik oj jcholtik yabʼ jaman lek ja ixuk winiki sbʼaja sGobyerno ja Dyosi ama tuktukil spensar yiʼoje ja bʼa politika (Mateo 24:14; 28:19, 20; Hebreos 13:18).

Skʼulajel jun aʼtel bʼa gobyerno ma bʼa komon. Bʼa jujuntik chonabʼ, ja matik mi skʼana oj skʼuluk ja aʼtel bʼa kʼakʼanumili wani x-aji xchole bʼa oj koltanuke aʼtel bʼa gobyerno ma bʼa komon. ¿Jasa oj jkʼuluktik ta jachʼ ekʼ jbʼajtiki? Tʼilan oj katikyi orasyon sbʼaja it sok yabʼjel stojolil jastal ay, bʼobʼta skʼanjelyi jkoltajeltik sok jun jmoj-aljeltik bʼa takʼanxa. Jachuk, chapan oj ajyuk ja jkʼujoltiki bʼa oj jnatik bʼaya mas lek oj jkʼuluktiki (Proverbios 2:1-5; Filipenses 4:5).

Ja Yabʼal ja Dyosi wa skʼanayile ja yaʼtijumiki bʼa «cʼun oj ajyuque soc ja gobierno, [soka matik] ay yateli», bʼa «a scʼuuque, chican ja jas huax alji yabye oj scʼuluque ja ba lequi» sok «tzamal a ajyuc ja smodoei» (Tito 3:1, 2). Soka it, tʼilani oj jobʼ jbʼajtik: «Ta jkʼulan jun aʼtel bʼa gobyerno ma bʼa komon, ¿mi maʼ wanukon xchʼikjel jbʼaj ja bʼa politika ma bʼa relijyon mi meranuk?» (Miqueas 4:3, 5; 2 Corintios 6:16, 17). «¿Oj maʼ chʼak lajxukuj skʼulajel soka jchol kiʼoj bʼa yaʼteltajel ja Dyosi?» (Mateo 28:19, 20; Efesios 6:4; Hebreos 10:24, 25.) «¿Ma oj ajyukuj mas tyempo bʼa yaʼteltajel ja Dyosi, sok oj bʼobʼ aʼtijikon bʼa tyempo tsʼikan jastal precursor?» (Hebreos 6:11, 12.)

Ta jun jmoj-aljeltik xyala mi oj yajbʼesjuk ja skʼujol ja oj skʼuluk jun aʼtel bʼa gobyerno ma bʼa komon bʼa jachuk mi oj lutjuk preso, la jkistik sok mok jloʼiltaytik (Romanos 14:10). Sok cha junxtani oj jkʼuluktik ta mi skʼana oj skʼuluki (1 Corintios 10:29; 2 Corintios 1:24).