Kaʼax ja bʼa sbʼaʼal

Kaʼax ja bʼa sbʼaʼali

Oj bʼobʼ ajyukotik gusto yajni wantik smajlajel ay jas oj skʼuluk ja Jyoba

Oj bʼobʼ ajyukotik gusto yajni wantik smajlajel ay jas oj skʼuluk ja Jyoba

¿WAN maʼ xkʼankʼuni awuj oja wil ja kʼakʼu oj xchʼaysnajel ja bʼa malo sok oj skʼul yajkʼachil ja jastik junuk ja Jyoba? (Apoc. 21:​1-5). ¡Waniʼa! Meran mini tolabida pasiluk ajyel jpasensyatik sok smajlajel bʼa ay jas oj skʼuluk ja Jyoba, mas ja yajni wan ekʼel jbʼajtik wokolik. Jakʼayuj ja Biblia wa yala: «Ja smajlajel ke jel x-albʼi wa xya maloʼaxuk ja kʼujolal» (Prov. 13:​12, nota).

Ama jachuk, ja Jyoba wani skʼana ke oj ajyuk jpasensyatik sok smajlajel bʼa oj kʼotuk ja skʼakʼujil stsaʼunej bʼa ay jas oj skʼuluk. ¿Jas yuj wa skʼana ja Jyoba oj kʼuluktik ja jaw? Sok ¿jasa wa xbʼobʼ skoltayotik bʼa mi oj chʼaykujtik ja gustoʼil malan wantik smajlajel?

YUJNI WA SKʼANA JA JYOBA OJ MAJLAYTIK

La kiltik ke ja Biblia wa xyala: «Ja Jyoba jaʼankʼujol wan smajlajel bʼa sjejelawilex koltanel, jaxa yeʼn oj kʼeʼuk bʼa sjejelawilex yajulal kʼujol. Yujni ja Jyoba kʼotel jun Dyos bʼa toj. Jelni gusto aye spetsanil ja matik wane smajlajel bʼa yeʼn» (Is. 30:18). Ja Isaías jani wan yaljel yabʼ ja yaljelik it ja judíoʼik bʼa jel kaprechudoʼe (Is. 30:1). Pe ja bʼa tyempo jaw ayni judíoʼik bʼa toj aye. Ja yaljelik jaw ajiniyile smajlajel, chomajkil ja bʼa jtyempotik ojni cha bʼobʼ yakitik smajlajel.

Anto, ¿jas yuj tʼilan oj ajyuk jpasensyatik bʼa smajlajel? Yujni ja Jyoba cha wan smajlajel sok pasensya. Ja yeʼn skʼulunejxa markar ja bʼa scalendario ja kʼakʼu sok ja ora bʼa oj xchʼaysnajel ja luʼumkʼinal it sok wani smajlajel bʼa oj eljul ja kʼakʼu jaw (Mat. 24:36). Yajni x-eljul, mixani oj ajyuk duda ke mini meranuk spetsanil ja jastik yalunej ja Satanás sbʼaja Jyoba sok ja yaʼtijumik. Anto ojni lutjuk ja Satanás sok ja spukujik. Pe skʼapunejniyi ja yaʼtijumik ke ‹oj snaʼyi syajulal›.

Malan wanotik smajlajel, bʼobʼta ja Jyoba mini oj xchʼay spetsanil ja jwokoltik. Pe wani xya jkʼuʼuktik lek ke ojni bʼobʼ ajyukotik gusto. Jastalni yala ja Isaías, wani xbʼobʼ ajyukotik gusto malan wanotik smajlajel aʼeljul ja jastik junuk lek wa xkʼanatiki (Is. 30:18). a ¿Jastal oj bʼobʼ lajxukujtik? La kiltik chane jasunuk oj bʼobʼ jkʼuluktik.

¿JASTAL OJ BʼOBʼ AJYUKOTIK GUSTO MALAN WANTIK SMAJLAJEL?

La waj kʼujoltik ja bʼa jastik lek. Ja rey David yilani jitsan jastik bʼa malo ja bʼa sakʼanili (Sal. 37:35). Ama jachuk, stsʼijbʼan: «Ajyan chʼabʼan bʼa stiʼ sat ja Jyoba sok gustoxta majlay. Mok chʼinajbʼanan yuj smul ja winik bʼa jel lek x-elkʼot soka jas wa xchapa skʼulajel bʼa mi lekuk» (Sal. 37:7). Ja David yani makunuk ja rason it. ¿Jastal? Pes jani waj skʼujol ja bʼa jastal kʼapubʼalyi yuja Jyoba bʼa oj koltajuk. Sok chaʼanyabʼalni yila kada jasunuk lek wa xkʼulajiyi bʼa yeʼna yuja Dyos (Sal. 40:5). Ta ja keʼntik cha wa xwaj kʼujoltik ja bʼa jastik lek kiʼojtiki sok mi jaʼuk ja bʼa jastik mi lekuki, masni pasil oj kabʼtik smajlajel ja Jyoba bʼa ay jas oj skʼuluk.

La katik makunuk chikan jas modo bʼa stoyjel ja Jyoba. Ja tsʼijbʼanum bʼa Salmo 71, bʼa lajansok yeʼnani waj ja David, yala yab ja Jyoba: «Ja keʼn, mini oj kakan smajlajel; kada kʼakʼu masni oj toya» (Sal. 71:14). ¿Jasa wa skʼulan bʼa oj yayi stoyjel? Jani wa staʼayi tiʼal ja tuk sbʼaja Jyoba sok wa stsʼebʼantayi tsʼebʼojik (Sal. 71:​16, 23). Ja keʼntik cha ojni bʼobʼ jnochtik ja David sok yajelyi stoyjel ja Dyos ja yajni wa xcholotik, ja yajni wa xtaʼatikyi tiʼal ja kamigotik sok ja jpamilyatik sbʼaja Jyoba sok yajni wa stsʼebʼantaytik ja tsʼebʼojik. Ja yuj, ja bʼa pilan ekʼele xa tsʼebʼantay jun tsʼebʼoj bʼa Dyos, maklay lek ja sletraʼil sok ja jastal wa stsatsankʼujolanotik. Spetsanil ja it ojni skoltayotik bʼa oj ajyukotik gusto malan wantik smajlajel bʼa ay jas oj skʼuluk ja Jyoba.

La katik ekʼ tyempo soka kermanotik. Yajni ja David ajyiyuj wokolik, yala yab ja Jyoba: «Bʼa stiʼ sat ja matik toj aye amok oj ka ajyuk ja smajlajel bʼa wa bʼiʼil» (Sal. 52:9). Jastalni ja David smojtay ja tuk yaʼtijumik ja Jyoba sok jachuk tsatsankʼujolaji, ja keʼntik cha ojni bʼobʼ jmojtaytik ja kermanotik ja bʼa reunionik, ja bʼa xcholjel sok bʼa chikan jastik ekʼele (Rom. 1:​11, 12).

La katik tsatsbʼuk ja smajlajel kiʼojtik. Ja Salmo 62:5 wa xyala: «Chʼabʼanxta wa xmajlay ja Dyosi yujni ti wa xjak bʼa yeʼn ja smajlajel kiʼoj». Jelni tʼilan ke ja smajlajel kiʼojtik oj kʼot meran bʼa keʼntik, pe mastoni ta ja chʼakelali mito xjul wego jastalni wa xpensarantik. Chikani janekʼto oj majlaytik, tʼilani oj kʼuʼuktik ke ja Jyoba ojni ya kʼotuk ja jastik skʼapunej. ¿Sok jastal oj katik tsatsbʼuk ja smajlajel jaw? Jani spaklajel ja Yabʼal ja Dyos, yiljel ja jastik yalunejxa oj ekʼuki sok ja jastal wa syaka sbʼaj ja jas stsʼijbʼanekan ja tsʼijbʼanumik sok spetsanil ja jas wa sjeʼakitik sbʼaja Jyoba (Sal. 1:​2, 3). Cha tʼilani mok katikan yajelyi orasyon ja Jyoba sok skʼanjelyi ja yip bʼa oj skoltayotik bʼa lek oj kil jbʼajtiksok ja yeʼn malan wantik smajlajel bʼa oj ya kʼotuk ja kʼapjelal bʼa oj yakitik ja sakʼanil bʼa tolabida (Jud. 20, 21).

Jastalni ja rey David, wani xbʼobʼ jkʼuʼuktik ke ja sat ja Jyoba tini yaʼunej sbʼaja matik wa smajlay ay jas oj skʼuluk sok ja yeʼn wani sjeʼayile ja syajulal skʼujol mey stikʼanil (Sal. 33:​18, 22). Ja yuj, bʼa mi oj katikan ajyel gusto malan wantik smajlajel sok pasensya bʼa ay jas oj skʼuluk ja Jyoba, la waj kʼujoltik ja bʼa jastik lek ja bʼa jsakʼaniltik, la katikyi stoyjel ja Dyos, la katik ekʼ tyempo soka kermanotik sok la katik tsatsbʼuk ja tsamal smajlajel kiʼojtik.

a Ja wa x-axi makunuk ja yaljel smajlajel bʼa wanxa xkʼanxi oj ilxuk, cha wani xbʼobʼ sutxuk ajyel kʼelan jakan bʼa smajlajel, wa stojolan ke mini ay smaloʼil ja jelxa oj ajyuk jganatik bʼa oj eljul ja kʼakʼu bʼa oj koltajukotik.