Kaʼax ja bʼa sbʼaʼal

Kaʼax ja bʼa sbʼaʼali

¿Wan maʼ xa naʼa ajyi?

¿Wan maʼ xa naʼa ajyi?

¿Yajbʼesni maʼ ja sjejel ya makunuk ja Jesús sbʼaja «yal tzʼi‘»?

Jun splanta yal akʼix sok jun yal tsʼi bʼa griego ma romano (bʼajtan siglo bʼ.t.J. man xchabʼil siglo tsaʼan t.J.)

Bʼa jun ekʼele, yajni ja Jesús mi ti wa xtax bʼa slujmalil ja Israel, bʼa jun komon romana bʼa Siria, mojxijan sbʼaj jun ixuk griega bʼa skʼanjelyi skoltajel. Ja Jesús sjakʼayi soka sjejel it bʼa ya slaj sbʼaj soka matik mi judíoʼuki jastal «yal tzʼi‘» jumasaʼ. Ja Ley ajiyi ja Moisesi wa xyala ja yal chanteʼik jaw mi sakuk sok jel kux (Levítico 11:27). Pe ¿yuj maʼ wa skʼana ja Jesús oj syajbʼes ja ixuk griega soka matik mi judíoʼuki?

Miyuk. Jastalni xcholoyabʼ ja snebʼumaniki, ja Jesús kʼan yal ja maʼ tʼilan jakel sleʼi jani ja judíoʼiki. Ja yuj yalayabʼ ja ixuk griega: «Mi sbʼejuk oj jipxuk yi‘ tzʼi‘ ja swa‘el ja yunini» (Mateo 15:21-26, Ja yajkʼachil sju‘unil ja dyosi [YD]; Marcos 7:26). Ja bʼa Grecia soka bʼa Roma, ja tsʼiʼi juni chante bʼa wa xmojtani jel kʼanubʼal bʼa tini ay soka pamilya sok wa xtajni soka yal untiki. Ja yuj ja yaljel «yal tzʼi‘» wa xchiktes kʼanwanel sok gustoʼil. Ja ixuk griega yabʼ lek stojol ja yaljelik yala ja Jesús sok sjakʼa: «Jachʼni‘a kajwal. ja yal tzʼi‘ jumasa‘ kechan wa swe‘a ja stzʼubʼil it wa xmokʼi ja bʼa smesa ja yajwalili». Ja Jesús stoyo ja skʼuʼajel sbʼaja ja ixuk jawi sok ya tojbʼukyi ja yakʼixi (Mateo 15:27, 28, YD).

¿Jas yuj yala ja jekabʼanum Pablo oj tukbʼesjuk skʼakʼujil oj wajuke viaje bʼa barko?

Dibujo bʼa jun barko bʼa karga (bʼajtan siglo t.J.)

Ja barko bʼa wajum ja Pablo man Italia, jelni ja tsatsal ikʼi. Yajni ayexa bʼej ja bʼa mari, ja jekabʼanumi yala akʼotuke tekʼan ja bʼa sviajeʼe (Hechos 27:9-12). ¿Jas yuj?

Ja najate, ja matik wa x-aʼtiji bʼa barko wani snaʼawe lek jelni xiwela sbʼaj bʼejyel soka barko ja bʼa Mediterráneo ja styempo cheʼeji. Ja snalan och ja noviembre sok snalan och ja marzo, skʼulajel viajar soka barkoʼi mini jelxta lekuka. Pe ja viaje yala ja Pablo, sbʼajto yixawil septiembre ma octubre. Ja bʼa slibro Compendio de técnica militar, ja tsʼijbʼanum romano bʼa xchanil siglo, ja Flavio Vegecio xcholo sbʼaja viajeʼik soka barko ja bʼa Mediterráneo: «Bʼa jujuntik ixaw ayni jel lek skʼulajel viajar soka barko, pe ay ixawik xiwela sbʼaj sok ayni mi oj bʼobʼuka». Ja Vegecio yala lekni skʼulajel viajar ja 27 bʼa mayo soka 14 bʼa septiembre, sok aybʼi yixawilik xiwela sbʼaj: ja 15 bʼa septiembre soka 11 bʼa noviembre soka 11 bʼa marzo man 26 bʼa mayo. Ja yuj ja Pablo, ja maʼ jelni skʼulan viajari, wani snaʼa lek ja tyempoʼik jaw. Ja yama barko soka maʼ sbʼaj ja barko bʼobʼta wani snaʼawe ja it, pe mi skisawe ja Pablo. Ja yuj ja barko ibʼel jaʼaxi (Hechos 27:13-44).