Kaʼax ja bʼa sbʼaʼal

Kaʼax ja bʼa sbʼaʼali

Ja wokoli: ¿jun maʼ kastigo bʼa Dyos?

Ja wokoli: ¿jun maʼ kastigo bʼa Dyos?

JA LUCÍA WA XRENKINAJI YUJA MALOʼAY JA SURDOʼIL YOKI. Man yal xchʼinil yamji ja chamel poliomielitis, jun chamel bʼa jel wego wa xbʼobʼ staʼ ja tuki sok wa sjomo yibʼanal ja snervioʼik ja jkwerpotiki. Yajni ayto yiʼoj 16 sjabʼil, ja ixuk maʼ wan aʼtelsoki aljiyabʼyuj: «Ja Dyosi ya tsatsbʼuk jawa woki yuja mi akisa jawa nani». Ekʼ ja jabʼiliki, ja Lucía wantoni xjul skʼujol ja janekʼto jel yajbʼesji yuja yaljelik jaw.

YAJNI JA DÁMARIS YABʼ AYIʼOJ JUN TUMOR JA BʼA XCHIJNAKʼI, ti sjobʼo ja stati: «¿Jas maʼ akʼulunej yuja jach wan ekʼelabʼaji? Ayni jas akʼulunej bʼa mini tʼun lekuk, ja yuj jach wan yajelawi kastigo ja Dyosi». Ja Dámaris jelni och stristeʼil.

Man najate, kʼuʼubʼalni ja chamelik juni kastigo bʼa Dyos. Ja libro Usos y costumbres de las tierras bíblicas wa xyala, ja bʼa styempo ja Jesús, wa xkʼuʼaxi «yajni june wa xtaji jun chamel, yujni wan stupjel ja smul skʼuluneji, ma jani yuja smul ja spamilya». Jun libro bʼa aʼan sok chamelik tsaʼan ja bʼa styempo ja Jesús wa xyala: «Jujuntik wa skʼuʼane ja Dyos wa xya makunuk ja chamelik bʼa jel wego wa xpukxi bʼa yajelyi kastigo ja ixuk winik yuja smuleʼi» (Medieval Medicine and the Plague). Anto, ¿jun maʼ kastigo bʼa Dyos ja chamel jel wego pukxi ja bʼa Europa ja bʼa siglo 14? ¿Ma wajni yuj jun virus, jastalni mas tsaʼan kʼot snaʼ ja ciencia? Bʼobʼta jujuntik wa sjobʼo sbʼaje, ¿wan maʼ xya makunuk ja Dyos ja chamelik bʼa yajelyi kastigo ja ixuk winik yuja smuleʼi? *

PENSARAʼAN JA IT: Ta ja Dyos wa xya makunuk ja chamelik sok ja wokolik bʼa yajelyi kastigo ja ixuk winik yuja smuleʼi, anto mi sbʼejuk ja ya tojbʼuk ja matik maloʼay ja Jesús, pes wani yajel och duda ja jastik toj wa skʼulan ja Dyosi (Mateo 4:23, 24). Ja Jesús mini oj och kontra soka sTati. Ja yeʼn yala: «Quechan huax cʼulan ja jas huas scʼana ja yeni» sok «quechan huanon scʼulajel ja jas huax yala cab ja jTati» (Juan 8:29; 14:31).

Ja Biblia wa xyala jaman lek ja jastik wa skʼulan ja Jyoba ‹sbʼej sok toj› (Deuteronomio 32:4). Jun sjejel, ja Dyosi mini oj ya mokʼ jun abyon bʼa ayiʼoj jitsan pasajeroʼik kechanta yuj smul june. Ja Abrahán, jun yaʼtijum toj bʼa Dyos, yala ja Jyoba mini ‹oj smil ja winik toji lajan soka malo›. Ja yuj, ja Abrahán yala: «¡Mini tʼun xkʼuʼan jach oja kʼuluk jastal it» (Génesis 18:25). Chomajkil ja Biblia wa xyala: «Ja Dyos mini skʼulan ja bʼa mi lekuki» ma «ja bʼa mi tojuki» (Job 34:10-12).

JAS WA SJEʼAKITIK JA BIBLIA SBʼAJA WOKOLI

Yajni wan ekʼel jbʼajtik wokol, mok jpensaraʼuktik wan yajelkitik kastigo ja Dyos yuj jun mulal jkʼulunejtik. Ja Jesús ya chiknajuk lek yajni ja yeʼn soka snebʼumaniki staʼawe jun winik bʼa mi xyila kʼinal man pojki. Ja snebʼumaniki sjobʼoweyi: «Cajual, ¿jastal lec manxi tupel ja sat ja huinic iti? ¿Yuj ama jaʼ smul ja snan stati, ma smul yena?». Ja Jesús ti yalaʼa: «Miyuc. Mi jauc smul ja snan stati soc mi smuluc ja yen» (Juan 9:1-3).

Yuja jastik mi stojoluk wa spensarane ja bʼa tyempo jaw, bʼobʼta ja snebʼumanik ja Jesús jel chamyabʼye yuja aljiyabʼye mini ja winiki cha mini ja snantati ay smule bʼa oj kʼulajuk kastigar jachuk ja winiki. Yajni ya yil kʼinal, ja Jesús mi kechan sjeʼa ya tojbʼuk ja winiki cha sjeʼa mi meranuk ja pensar jaw (Juan 9:6, 7). Snajel ja Dyos mi yeʼn wa xyaʼa ja wokoliki jelni xya kulan skʼujol ja matik ayiʼoje tsatsal chamelik.

¿Sb’ej ma’ ja ya tojbʼuk ja matik maloʼay ja Jesús ta jun kastigo bʼa Dyos?

Ja Biblia wa xyalakabʼtik:

  • «Mi ni tʼun sbejuc oj caatic smuluc ja Diosi: —Jach scʼulanon ja Diosi, oj chicotic. Ja jahui, mi ni tʼun sbejuca. Porque ja Diosi, mi ni jun smul ay ja yeni» (SANTIAGO 1:13). Pe mi kechanuk ja jaw, chomajkil ja Dyosi ojxtani xchʼaysnajel ja jastik «mini tʼun sbejuc», bʼa ayxa jitsan jabʼilik wan yajelyi wokol ja ixuk winiki, jastal ja chamelik, ja yabʼjel syajal sok ja chamelchʼakeli.

  • Ja Jesukristo ya tojbʼuk «spetzanil ja matic malo ayi» (MATEO 8:16). Ja jastik skʼulan ja Jesús kechanta jun sjejel sbʼaja jas oj skʼuluk ja sGobyerno ja Dyos bʼa yibʼanal ja luʼumkʼinali.

  • «Mi xa ni oj to ocʼuque otro vuelta. Mi xa oj to tristeaxuque. Mi xa ni oj couc mas ja xchamelei. Mi oj ajyuc ja syajal ja scuerpoei. Mi ni maʼ oj chamuca porque ja svidae jastal ajyi, ecʼ ta ni juntiroa, stzʼacatal ja Diosi» (APOCALIPSIS 21:3-5).

¿MAʼ XA SMUL?

Anto, ¿jas yuj jel wan yijel wokol ja luʼumkʼinal it? Ta mi yeʼn smuluk ja Dyosi, ¿maʼ xa smul? Ja sjobʼjelik it jitsanxa jabʼilik wa skʼana oj snaʼ ja ixuk winik. Ja bʼa artikulo jakumi oja taʼ ja sjakʼjeli.

^ par. 4 Ja bʼa najate, ja Dyos yayi kastigo jujuntik ixuk winik yuja smuleʼi jach sok chamelik, desgrasyaʼik, ma pilan jasunuk, pe ja bʼa jtyempotiki, ja Biblia mi xyala ta wanto yajel makunuk.