Kaʼax ja bʼa sbʼaʼal

Kaʼax ja bʼa sbʼaʼali

Sjobʼjelik yiʼoje ja matik wa skʼumani

Sjobʼjelik yiʼoje ja matik wa skʼumani

¿Lek maʼ jun yaʼtijum Dyos oj ajyukyuj jun pistola, jun rifle ma pilan arma bʼa skoltajel sbʼaj soka tuk ixuk winik?

Pe tʼilan aʼajyuk tʼabʼan skʼujole ja rasonik bʼa Biblia. Ja it wa x-aji yil-e mini lekuk yajel makunuk pistola, rifle ma pilan arma bʼa skoltajel sbʼaje soka tuk ixuk winik. La kiltik tuktukil sjejelik bʼa oj bʼobʼ skoltayotik.

Ja sakʼanil ja ixuk winik jel chaʼanyabʼalil bʼa Jyoba. Ja tsʼebʼanum David snaʼani ti bʼa Jyoba «wa xjak ja sakʼanili» (Sal. 36:9). Ja yuj, ta jun yaʼtijum Dyos wa skʼana slejel modo, pe jach mi oj jelxuk, bʼa skoltajel sbʼaj ma stalnajel ja jastik yiʼoji, ojni skʼuluk ja janekʼ oj bʼobʼyuji bʼa mi maʼ oj chamuk sok mok sleʼ smul bʼa spekʼjel chikʼ (Deut. 22:8; Sal. 51:14).

Ja smeranil wa xbʼobʼ chamuk jun ixuk winik ta makʼji sok chikan jasa. Pe masni jel pasil oja mil june sok jun arma, ama gana oja kʼuluk ma jun desgrasya. * Chomajkil, ta jun elkʼanum wan xiwel sok xyila ja juni ayiʼoj jun arma, masni wa xbʼobʼ ipaxuk ja wokoli sok bʼobʼta ay maʼ oj chamuk.

Ja akwal bʼajtanto oj chamuk, ja Jesús yala yabʼ ja snebʼumanik a-sleʼe jujune yespadaʼe, pe mi bʼa skoltajel sbʼajesok (Luc. 22:36, 38). Yuja jach aljiyabʼye, jani bʼa oj jejukyile jun sjejel jel tʼilan: bʼa mok spekʼe chikʼ, anima x-ixtalajiye yuj jun tsome ixuk winik bʼa ayiʼoje armaʼik (Luc. 22:52). Yajni ja Pedro syajbʼes soka yespada ja yaʼtijum ja mero olomal sacerdote, ja Jesús yala yabʼ: «A och ba snaj ja hua machiti». Tixa sjeʼa jun smeranil jel chaʼanyabʼalil, jun rason bʼa tojubʼale ja yaʼtijumik Dyos man jtyempotik: «Ja maʼ huas syama ja machiti, jach ni oj chamuca» (Mat. 26:51, 52).

Jastal wa xyala ja Miqueas 4:3, ja «yespadaʼeʼi sok ja slansaʼeʼi oj yawe paxuk yaʼtubʼe bʼa alaj». Ja meran yaʼtijumik Dyos naʼubʼal sbʼaje jastal ixuk winik lamane. Jani wa snochowe ja rasonik stsʼijbʼan ja jekabʼanum Pablo: «Moc acʼul yi malo ja maʼ malo huas scʼulan ahui. [...] Cʼulanic ja janecʼ oj bob ahuujilex ja huenlexi ba oj bob laman oj ajyanic apetzanilex» (Rom. 12:17, 18). Ja yeʼn ekʼ sbʼaj jitsan wokol, jastalni «peligro soc ja lagroni» (2 Cor. 11:26). Pe mini tʼun skʼoko ja rasonik bʼa Biblia bʼa skoltajel sbʼaj. Ja yeʼn sjipa skʼujol bʼa Dyos sok ja biboʼil bʼa Biblia, bʼa masni lek yuja yamkʼabʼalik bʼa tiroʼanel (Ecl. 9:18).

Sbʼaja yaʼtijumik Dyos, masni jel chaʼanyabʼal xyilawe ja sakʼanile yuja jastik sbʼaje. Wani xnaxi ja sakʼanil jun ixuk winik mi jaʼuk ‹soka jastik yiʼoji› (Luc. 12:15). Ta atʼaspun jun elkʼanum bʼa ayiʼoj jun arma, tʼilan kʼuman laman. Ta mi smaklay, bibo ajyan sok snocho ja rason it bʼa Jesús: «Ta ay cʼa maʼ jel malo, [...] mi lom xa colta baj». Ja it ayni oj stojoluk yajelyi chikan jas skʼana oj yiʼe (Mat. 5:39, 40; Luc. 6:29). * Pe ja mas leki jani stalnajel jbʼajtik. Ta mi jaxta jel xjeʼatik ja jas kiʼojtiki sok ta ja jbesinotik wa snaʼawe laman wala ajyitik yuja taʼumantiʼotik bʼa Jyoba, bʼobʼta masni mi oj tʼasputik maʼ oj yixtalaʼukotik (Prov. 18:10; 1 Juan 2:16).

Ja yaʼtijumik Dyos wa xkisatik ja sconciencia ja tuk (Rom. 14:21). Ta abʼxi june ja bʼa yojol ja kongregasyon ayiʼoj jun arma bʼa skoltajel sbʼaj soka tuk ixuk winik, bʼobʼta ja tuk jmoj-aljeltik jel cham oj yabʼye ma oj yajbʼesjuke. Pe ja yajal kʼujolal ojni snikotik bʼa wajel jkʼujoltik ja tuki yuja jbʼajtiki, anima ja jaw wa stojolan oj katikan jun lado jun derecho bʼa wa xyaʼa permiso ja leyi (1 Cor. 10:32, 33; 13:4, 5).

Ja yaʼtijumik Dyos wani xkʼujolantik bʼa sjejel lekil jmodotik (2 Cor. 4:2; 1 Ped. 5:2, 3). Lekbʼi jun yaʼtijum Dyos ayiʼoj jun arma bʼa skoltajel sbʼaj soka tuk ixuk winik. Ta tini yiʼoj ama ajitayi rason bʼa Biblia, mixani wanuk sjejel lekil modoʼal. Ja yuj, mini xbʼobʼ ajukyi yal xchol sok niwak cholal ja bʼa kongregasyon. Junxtani wa xbʼobʼ kaltik bʼa jun yaʼtijum Dyos ta ja bʼa yaʼtel tʼilan wa syamawe arma. Ja bʼa ekʼeleʼik jastal jaw, masni lek slejel pilan aʼtel. *

Bʼa tʼusanta yaljel, jujune ja yaʼtijumik Dyos yeʼn oj stsaʼ jastal wa skʼana oj stalnay ja sakʼanil soka bʼa spamilya, ja jastik yiʼoji sok jas tikʼe aʼtel oj stsaʼe. Pe yajni stsaʼa jel tʼilan aʼajyuk tʼabʼan skʼujol ja rasonik bʼa Biblia, bʼa yajel chiknajuk ja sbiboʼil sok ja syajal skʼujol ja Dyos. Yuja wa skisawe ja rasonik jaw, ja yaʼtijumik Dyos matik takʼanexa wa stsaʼawe bʼa mi oj ajyukyujile jun arma bʼa skoltajel sbʼaje soka tuk ixuk winik. Wa snaʼawe oj ajyukyujile meran lamanil ta wa sjipa skʼujole tolabida bʼa Dyos sok wa snochowe ja rasonik bʼa Biblia (Sal. 97:10; Prov. 1:33; 2:6, 7).

Ja bʼa niwan wokoli, ja yaʼtijumik Dyos oj sjip skʼujole bʼa Jyoba sok mi oj sleʼe modo skoltajel sbʼaje.

^ par. 3 Bʼobʼta jun yaʼtijum Dyos wa skʼana oj ajyukyuj jun srifle, jun yescopeta ma pilan tikʼe arma bʼa smiljel chanteʼik bʼa oj skʼux, ma skoltajel sbʼaj soka kʼakʼal chanteʼik. Yajni mi wanuk yajel makunuk ja arma, mas lek a-snakʼe, aya eluk ja stiroʼil sok bʼobʼta a-spaʼe. Ta ja lugar bʼaya mey permiso syamjel arma, timubʼal ma kʼelubʼal, ja yaʼtijumik Dyos wani xkʼuʼantik ja leyik it (Rom. 13:1).

^ par. 2 Oja taʼ mas akoltajel sbʼaja jastal skoltajel abʼaj bʼa june maʼ wa xkʼulwani violar ja bʼa artikulo «Cómo evitar una violación», bʼa ¡Despertad! 8 bʼa marzo bʼa 1993.

^ par. 4 Bʼa snajel mas ta lek ma mi lekuk syamjel jun aʼtel bʼa wa skʼana oj ajyukawuj ekʼ jun arma, kʼela ja La Atalaya 1 bʼa noviembre bʼa 2005, slam 31, sok ja 1 bʼa noviembre bʼa 1983, slamik 25 sok 26.