Kaʼax ja bʼa sbʼaʼal

Kaʼax ja bʼa sbʼaʼali

Jastal oj skoltaye ja yuntikil ja «matik ekʼum bʼej aye»

Jastal oj skoltaye ja yuntikil ja «matik ekʼum bʼej aye»

«Mey stzamalil ja bʼa mas niwan yuj ja wa xmakla ja kuntikil wa xya‘teltaye‘ ja smeranili» (3 JUAN 4, Ja yajkʼachil sju‘unil ja Dyosi [YD]).

TSʼEBʼOJ 20 SOK 41

1, 2. a) ¿Jastik wokol wa x-ekʼ sbʼaje jitsan untik jakele bʼa pilan país? b) ¿Jastik sjobʼjel oj paklaxuk ja bʼa artikulo it?

JUN Taʼumantiʼ sbʼiʼil Josué wa xyala: «Ja jnantati ti sbʼaje bʼa pilan país, sok man yal jchʼinil jani wala kʼumaniyon ja skʼumale ja jnantati sok cha jachuk ja bʼa kongregasyon». Pe yajni ja Josué kʼe wajuk ja bʼa eskwela, masni kʼe skʼul gusto ja kʼumal bʼayi. Ja yeʼn yala: «Yajni ekʼ jujuntik jabʼil, mixa la kʼumaniyon ja mero jkʼumali. Mixa xkabʼ stojolil ja tsomjelali sok mixa slaja sbʼaj ja jastal ja skostumbre ja jnantati». Wani x-ekʼ ja jastal ekʼ sbʼaj ja Josué.

2 Ja bʼa jtyempotiki, mas ja 240 miyon ja ixuk winik mini teyuke ja bʼa spaise bʼa pojkiye. Yujkʼa jun tatala teya bʼa pilan país, ¿jastal oj bʼobʼa koltayex jawa wuntikilex bʼa a-syajtaye ja Jyoba sok bʼa aʼajyuke ja bʼa «smeranili»? (3 Juan 4, YD). ¿Sok jastal oj bʼobʼ skoltaye ja tuk jmoj-aljeltik bʼa kongregasyon?

NANTATALIK, AWIK JUN LEKIL SJEJEL

3, 4. a) ¿Jastal ja nantatalik oj bʼobʼ yaweyi jun lekil sjejel ja yuntikile? b) ¿Jasa mok smajlaye ja nantatalik sbʼaja yuntikile?

3 Nantatalik, yujkʼa waxa kʼanawex jawa wuntikilex lek oj taxuke soka Jyoba sok oj ajyuke sakʼan bʼa tolabida, jelni tʼilan oja wawexyi jun lekil sjejel. Ta jawa wuntikilex wa xyilawe ja bʼajtan wa xwaja «cʼujolex ja ba smandar ja Diosi», ojni snebʼe sjipjel skʼujole bʼa Jyoba bʼa oj ajukyile ja jas wa xmakuniyujile bʼa kʼakʼu kʼakʼu (Mateo 6:33, 34). Awik bʼajtan bʼej ja yaʼteltajel ja Jyoba sok mi jaʼuk ja slejel mas jastik junuk. Iʼajik sbʼisol jawa sakʼanilex sok leʼawik modo bʼa mok kʼeʼuka jelex. Kʼujolanik yajel ajyuk jastik junuk «ja ba satqʼuinali», bʼa ja kʼotel ja oj yilex lek ja Jyoba, sok mi jaʼuk ja slejel takʼin ma oj iljanik niwan yuja tuki (Juan 12:43; kʼuman ja Marcos 10:21, 22).

4 Mokni jel latsan ajyanik bʼa mi oj kanuka wujilex tyempo soka wa wuntikilexi. Alawik yabʼ jelni xa toyowex yajni wa xyaʼawe bʼajtan bʼej ja Jyoba sok mi ja wa xwaj skʼujole slejel takʼin ma toyjelal bʼa yeʼnle ma bʼa weʼnlex. Mokni apensarukex jawa wuntikilex tʼilan oj aʼtijuke bʼa kechan ja nantatalik lek oj ekʼyujile ja bʼa sakʼanile. Ajuluka kʼujolex ja nantatalik «yena ni huas slea jastal oj smagla ja yuntiquila. Mi jauc huax maglani ja yuntiquili» (2 Corintios 12:14).

NANTATALIK, MOKNI KʼOT JUN WOKOL JA KʼUMALI

5. ¿Jas yuj ja nantatalik tʼilan tikʼan oj yal-e yabʼ ja yuntikile sbʼaja Jyoba?

5 Jastalni yalunej ja Biblia, ja ixuk winik bʼa yibʼanal ja kʼumalik wane ochel ja bʼa xchonabʼil ja Jyoba (Zacarías 8:23). Nantatalik, ta jawa wuntikilex mi xyabʼye lek stojolil ja kʼumal wala kʼumaniyexi, ojni wiʼex wokol sjejelyi ja smeranili. Yeʼnle ja mas tʼilan oja jeʼexyi ja bʼa Biblia yuj chikan jasa, sok kʼotel snajel sbʼaje ja Jyoba ojni staʼ ja sakʼanile bʼa tolabida (Juan 17:3). Ja yuj ja weʼnlex tʼilan tikʼan oja walwex yabʼ ja bʼa jas wa sjeʼa ja Jyoba (kʼuman ja Deuteronomio 6:6, 7).

Yeʼnle jawa wuntikil ja mas tʼilan oja jeʼexyi ja bʼa Biblia yuj chikan jasa

6. ¿Jastik slekilal wa xya eluke ja untik ta snebʼawe ja jastal wa xkʼumaniye ja snantati? (Kʼela ja poto bʼa skʼeʼulabʼil ja artikulo).

6 Bʼobʼta jawa wuntikilex wa snebʼawe bʼa eskwela ma bʼa tuk ixuk winik ja kʼumal bʼayexi. Pe kechan oj snebʼe jawa kʼumalex ta ja weʼnlexi kʼajyel wala ochyex sok loʼil. Ta snebʼawe, masni mi wokoluk oj yabʼye ochele loʼila mokex sok xcholjel jastal wa xyabʼ aye. Pe ay pilan slekilalik. Snebʼjel tuk kʼumal wani xjamxi ja spensare sok wa xkoltajiye yabʼjel stojolil jastal wa spensarane tuk ixuk winik. Chomajkil, maxani wa xbʼobʼ koltanuke ja bʼa xcholjeli. «Ajyel bʼa jun kongregasyon bʼa jun kʼumal bʼa pilan país jelni tsamal juntiro. Jel xkʼulan gusto koltanel bʼa wa xkʼanxi koltanum», xchi ja Carolina, ja snantati ti sbʼaje bʼa pilan país.

7. ¿Jasun oj bʼobʼ skʼuluke ja nantatalik ta wane yijel wokol soka kʼumali?

7 Takal takal, ja yuntikile ja matik jakele bʼa pilan país wa x-och snebʼ-e ja kostumbre sok ja kʼumal ja bʼa lugari. Ja yuj, bʼobʼta jujuntik bʼa yeʼnle mixa jel skʼanawe sok mixa jel snaʼawe ja skʼumal ja snantate. Yujkʼa jach wan ekʼel sbʼaje jawa wuntikili, ¿jas mixa nebʼawex tʼusan ja kʼumal ja bʼa lugar bʼayexi? Jachuk, masni pasil oja koltayex jawa wuntikilex bʼa oj yaʼteltaye ja Dyos ta wa snaʼawe jasa wane yaljel yabʼ ja tuki, jasun wa xtajniyesok sok jastal wajume soka staregaʼe ja bʼa eskwela. Cha ojni koltajuke ta ja weʼn la och loʼil soka smaestroʼe. Meran, ja snebʼjel jun kʼumal wani skʼana tyempo, skʼujolajel sok chʼin yajela bʼaj. Pe mini lomuka. Pensaraʼan sbʼaja it. Yujkʼa jawa keremi tup ja xchikini, ¿anke ojni leʼex modo bʼa snebʼjel seña bʼa jachuk oj bʼobʼa kʼumukex? Ta jawa wuntikilex mas wa xyabʼ stojolil pilan kʼumal, ¿mi maʼ jachni junxta oj cha chamuka kʼujolex? * (Kʼela ja nota).

8. ¿Jastal ja nantatalik wa xbʼobʼ skoltaye ja yuntikile anima mi xkʼumaniye lek ja kʼumal wa snaʼaweʼi?

8 Bʼa jujuntik nantatalik jakele bʼa pilan país jelni wokol xyabʼye kʼumanel ja bʼa pilan skʼumale ja yuntikile. Bʼobʼta ja yuj wokol xyabʼye skoltajel ja yuntikile bʼa oj ya yabʼye stojolil «ja yabal ja Diosi» (2 Timoteo 3:15). Bʼobʼta jach wan ekʼela bʼaj ja weʼn. Ama jachuk, wani xbʼobʼa koltay jawa wuntikil bʼa snajel sbʼaj ja Jyoba sok syajtajel. Jun ansyano sbʼiʼil Xan wa xyala: «Ja jnani, bʼa stuchʼil ya kʼikotikon, mini jel snaʼa ja kʼumal mas wa xkabʼtikon stojolil ja keʼn soka jmoj-alijelik ixuki, jaxa keʼntikoni mini jel xnaʼatikon ja skʼumal ja yeʼn. Pe yiljel ja wa spaklay ja Biblia, wa xyayi orasyon sok wa skʼujolan ja janekʼ wa xbʼobʼyuji bʼa yajel ajyuk ja tsomjelal bʼa pamilya, ya kabʼtikon stojolil ja jelni tʼilan kʼotel snajel sbʼaj ja Jyoba».

9. ¿Jastal oj bʼobʼ skʼuluke ja nantatal bʼa skoltajel ja yuntikile bʼa wa skʼanawe spaklajel ja Biblia bʼa chabʼ kʼumal?

9 Jujuntik yal untik bʼobʼta wa skʼanawe snebʼjel sbʼaja Jyoba bʼa chabʼ kʼumal. ¿Jas yuj? Yujni pilan kʼumal wa xkʼumaniye ja bʼa eskwela sok cha pilan ja bʼa snajeʼi. Ja yujil, jujuntik nantatalik wa xyawe makunuk juʼunik, grabasyonik sok bideoʼik bʼa xchabʼil kʼumal. Ja smeranili, ja nantatalik jakele bʼa pilan país tʼilani oj aʼtijuke kongana bʼa jach skoltajel ja yuntikile bʼa oj mojxuke soka Jyoba.

¿BʼA KONGREGASYON OJ BʼOBʼ AJYUKE?

10. a) ¿Machun oj stsaʼ bʼa kongregasyon oj wajuk ja pamilya? b) ¿Jasa tʼilan oj skʼuluk ja olomal bʼa pamilya bʼajtanto ay jas oj stsaʼ skʼulajel?

10 Ta ja «matik ekʼum bʼej aye» najat aye ja bʼay ja tuk Taʼumantiʼik bʼa junxta skʼumale, tʼilani ti oj ajyuke ja bʼa kongregasyon wa xkʼumaniye ja bʼa lugar jaw (Salmo 146:9). Pe yujkʼa mojan ay jun kongregasyon bʼa mero skʼumale, ja olomal bʼa pamilya tʼilan oj stsaʼ jas kongregasyon mas lek sbʼaja spamilya. Pe bʼajtanto oj stsaʼe, ja yeʼn tʼilan a-spaklay lek jaʼankʼujol sok skʼanjelyi skoltajel ja Jyoba bʼa atojuk. Chomajkil, tʼilan oj xchap-e soka xcheʼum soka yuntikile (1 Corintios 11:3). ¿Jastik tʼilan oj waj skʼujol? ¿Jastik rason bʼa Biblia oj bʼobʼ koltajukyuj bʼa snajel stsajel?

Ja olomal bʼa pamilya tʼilan oj stsaʼ jas kongregasyon mas lek sbʼaja spamilya

11, 12. a) ¿Janekʼto wa xkoltani ja kʼumal ja bʼa jas wa snebʼawe ja yal untik ja bʼa tsomjelalik? b) ¿Jas yuj jujuntik yal untik mi skʼanawe snebʼjel ja skʼumale ja snantati?

11 Ja nantatalik tʼilani oj yil-e ja jas meran wa xmakuniyujile ja yuntikile. Bʼa oj yabʼye lek stojolil ja smeranilik bʼa Biblia, mi malanukta ja janekʼ wa snebʼawe ja bʼa tsomjelaliki. Pe yujkʼa ti wa xwajye ja tsomjelal bʼa kʼumal mas wa xyabʼye stojolil, bʼobʼta masni oj yawe el slekilal yuja ti wa xwajye tiw. Bʼobʼta masni oj snebʼ-e bʼa mini jach wa spensaraʼan ja nantatali. Jelni wokol oj snebʼ-e ja yal untik ta mi xyabʼye stojolil ja jas wa x-alxi ja bʼa tsomjelalik (kʼuman ja 1 Corintios 14:9, 11). Mini yajnaluk ja oj kʼumanuk ja mero skʼumal ja yal untiki bʼa oj yal ja jastal ay xyabʼi soka jas wa spensaraʼan. Ayni ekʼele, jujuntik yal untik wa snebʼawe yajel sjakʼjel ja bʼa tsomjeliki, yajel ekʼ sparteʼe sok sloʼile ja bʼa skʼumal ja snantateʼi, pe mini xyalawe jaman lek ja jastal wa spensarane soka jastal ay xyabʼye.

12 Mini kechanuk ja kʼumal wa syama ja skʼujol soka spensar ja yal untiki. Jani jaw ja jas ekʼ sbʼaj ja Josué, bʼa jtaʼatikta tiʼali. Ja smoj-alijeli, ja Esther, wa xyala: «Sbʼaja yal untiki, ja skʼumal, ja skostumbre soka srelijyon ja snantati kʼotel june ita bʼa yeʼnle». Ta ja yal untik mixa jachukuk ja skostumbre jastal ja bʼa snantati, bʼobʼta mini oj skʼane snebʼjel ja skʼumale soka srelijyone. ¿Jasa oj bʼobʼ skʼuluke ja nantatalik sbʼaja jaw?

13, 14. a) Jun nantatal stukbʼes sbʼaje bʼa jun kongregasyon bʼa wa xkʼumaniye ja bʼa lugar jaw, ¿jas yuj jach skʼulane? b) ¿Jasa skʼulane ja nantatal jaw bʼa tsats ajyel soka jastal wa xtaxye soka Jyoba?

13 Ja nantatalik kʼuʼuman Dyos tʼilan oj yaʼe bʼajtan lugar ja jas wa xmakuniyujile ja yuntikile yuja jas wa skʼulane gusto ja yeʼnle (1 Corintios 10:24). Ja Samuel, ja stat ja Josué soka Esther, wa xyala ja yeʼn soka xcheʼumi skʼelawe jas kʼumal wa xkʼot man skʼujole ja smeranil sbʼaja yuntikile. Chomajkil, skʼanaweyi ja Jyoba bʼa aʼajuk sbiboʼile. Ja sjakʼjel ajiyile mini jaʼuk ja mas lek xyilawe bʼa yeʼnle. Ja Samuel wa xyala sbʼaja yuntikil: «Yajni kilatikon mi jel xyawe eluk slekilal ja bʼa tsomjelalik ja bʼa jkʼumaltikoni, jchapatikon stukbʼesel jbʼajtikon bʼa kongregasyon. Lajan wala wajtikon ja bʼa tsomjelalik sok lajan wala eltikon ja bʼa xcholjeli. Chomajkil, wa xlokotikon waʼel ja jmoj-aljeltik sok wajel paxyal. Ja it koltani bʼa jachuk ja kuntikiltikon snaʼawe sbʼaj mas ja jmoj-aljeltikon sok yiljel ja Jyoba jastal sTate sok Yamigoʼe, sok mi kechanta kʼotel sDyose. Masni tʼilan kilatikon ja jaw yuja snebʼjel ja jkʼumaltikon».

14 Ja Samuel wa xyala bʼa oj ajyuke tsats soka jastal wa xtaxye soka Jyoba, ja yeʼn soka xcheʼumi wa xcha wajye ja bʼa tsomjelal ja bʼa skʼumale. Ja yeʼn wa xyala: «Jelni jastik wa xkʼulantikon sok jelxa yajtik ayotikon. Pe stsʼakatal ja Jyoba ya koʼuk slekilal ja jas jkʼulantikoni ama jchʼaya jtyempotikon sok kiptikon. Yoxil ja kuntikiltikoni wane yaʼteltajel ja Jyoba bʼa tyempo tsʼikan».

JASA OJ BʼOBʼ SKʼULUKE JA KEREMTIK AKʼIXUK

15. ¿Jas yuj spensaraʼan ja Kristina bʼa wa xbʼobʼ yaʼteltay mas ja Jyoba bʼa jun kongregasyon wa xkʼumaniye ja kʼumal bʼa lugari?

15 Yajni xkʼiye ja untiki, bʼobʼta oj snaʼe wa xbʼobʼ yaʼteltaye mas ja Jyoba bʼa jun kongregasyon wa xkʼumaniye ja kʼumal mas wa xyabʼ stojolil. Yujkʼa jach ekʼi, ja nantatalik mok spensaraʼuke mixa wanuke kisjel ja yeʼnle yuja yuntikile. Jun jmoj-aljeltik sbʼiʼil Kristina wa xjul skʼujol: «Wani xkabʼ tʼusan stojolil ja skʼumale ja jnantati, pe jelni wokol xkabʼ stojolil ja jas wa x-alji ja bʼa tsomjelaliki. Yajni ay kiʼoj 12 jabʼil, wajyon bʼa jun niwan tsomjelal ja bʼa kʼumal wala kʼumaniyon ja bʼa eskwela. Sbʼajtanil ekʼele kaʼa jbʼaj kwenta bʼa wanon yabʼjel ja smeranili. Pilan ekʼele jaʼa yajni kʼe kayi orasyon ja bʼa kʼumal wala kʼumaniyon ja bʼa eskwela. ¡Wani xbʼobʼ kalyabʼ ja Jyoba man bʼa jkʼujol!» (Hechos 2:11, 41). Yajni ja Kristina tsʼikwiyuj ja 18 jabʼil, xchapawe soka snantati sok spensaraʼan stukbʼesel sbʼaj bʼa jun kongregasyon wa xkʼumaniye ja bʼa lugari. Ja yeʼn wa xyala: «Snebʼjel bʼa Jyoba ja bʼa kʼumal wala kʼumaniyon ja bʼa eskwela snikawon bʼa skʼulajel». Tʼusan tsaʼan, ja Kristina och precursora regular sok jelni gustoʼay.

16. ¿Jas yuj ja Nadia gusto ajyi yuja ti kanye bʼa kongregasyon wa xkʼumaniye ja snantat?

16 Keremtik akʼixuk, ¿ti maʼ waxa kʼana oj ajyan bʼa jun kongregasyon bʼa wa xkʼumaniye ja kʼumal bʼa lugari? Ta jachkʼa, jobʼo abʼaj jas yuj. ¿Wan maʼ xa kʼana oja tukbʼesa bʼaj ja bʼa kongregasyon jaw bʼa ja oj wa tsatsbʼuk ja jastal wala tax soka Jyoba? (Santiago 4:8). ¿Ma ja yuja mixa kʼana oj yila jawa nantat ja jas waxa kʼulani ma mi jas xa kʼana skʼulajel ja bʼa kongregasyon? Kʼela jas wa xyala ja Nadia, bʼa ti wan aʼtel bʼa Betel ja wego: «Yajni ja jmoj-alijelik ixuk soka winik wantikon kʼiʼel, jkʼanatikon ti wajel ja bʼa kongregasyon wa xkʼumaniye ja bʼa lugari». Pe ja snantati wa snaʼawe mini oj koltajuke ja yuntikil ja bʼa jastal wa xtaxye soka Jyoba. Ja Nadia wa xyala: «Ja wego wa xkaʼatikonyi tsʼakatal yuja jel skʼujolane sjejelkitikon ja skʼumale sok mi sjekawotikon wajel bʼa pilan kʼumal. Ja jaw skoltay ja jsakʼaniltikon sok jachuk bʼobʼ jkoltaytikon tuk ixuk winik bʼa snajel sbʼaj bʼa Jyoba».

JASTAL OJ KOLTANUKE JA TUKI

17. a) ¿Machun akʼubʼalyi ja cholal bʼa sjejelyi ja untiki? b) ¿Jasa oj bʼobʼ skʼuluke ja nantatalik ta wa skʼanawe skoltajele bʼa sjejelyi ja smeranil ja yuntikile?

17 Ja Jyoba yaʼunejyi ja cholal ja nantatalik bʼa sjejelyi ja smeranil ja yuntikile. Mini ja akʼubʼalyi ja cholal it ja tataweloʼik sok mexepalik sok mini ja tuki (kʼuman ja Proverbios 1:8 sok 31:10, 27, 28). Pe bʼobʼta ja nantatalik bʼa mi snaʼawe ja kʼumal ja bʼa lugari wa skʼanawe skoltajele bʼa oj yawe kʼotuk bʼa skʼujol ja yuntikile. Yajni skʼanawe ja koltajel it, mini wa skʼulane bʼa yajelkan ja cholal yiʼoje bʼa sjejelyi ja yuntikile. Kechan wane skʼanjel skoltajele bʼa sjejelyi «jastal oj ajyuque toj soc ja Diosi» (Efesios 6:4). Jun sjejel, ojni bʼobʼ skʼaneyi skoltajele ja ansyanoʼik ja bʼa kongregasyon bʼa snajel jastal skʼulajel ja tsomjelal bʼa pamilya. Cha ojni bʼobʼ skʼaneyi bʼa oj koltanuke slejelyi lekil yamigoʼe sbʼaja yuntikile.

Ja untik soka nantatalik wani xyawe el slekilal yajni wa smojtaye ja tuk jmoj-aljeltik. (Kʼela ja parrapoʼik 18 sok 19).

18, 19. a) ¿Jastal ja tuk jmoj-aljeltik oj bʼobʼ skoltaye ja keremtik akʼixuki? b) ¿Jasa mok yawekan skʼulajel ja nantataliki?

18 Bʼa skoltajel ja yuntikile, ja nantatalik ojni bʼobʼ slok-e najtik ekʼele tuk pamilyaʼik bʼa oj mojtajuke ja bʼa stsomjele bʼa pamilya. Jitsan keremtik akʼixuk wani snebʼawe jastik lek yajni wa x-elye xcholjel lajan sok tuk jmoj-aljeltik ma yajni wa skʼulane lajan tuk jastik junuk (Proverbios 27:17). Ja Xan, bʼa jtaʼatikta tiʼali, wa xyala: «Wanto xjul lek jkʼujol ja jmoj-aljeltik matik tixta ajyiye jmoktikoni. Tolabida skoltayone xchapjel ja jloʼiliki, sok masto jel xnebʼa. Sok jelni jkʼulan gusto ja yajel ekʼuk jun rato gustoʼil jach nol».

19 Ja jmoj-aljeltik matik wa skoltaye ja nantatalik tolabida oj slok-e ja untik bʼa a-skise ja snantate. ¿Jastal oj bʼobʼ skʼuluke? Stajel tiʼal lek sbʼaja nantatalik sok skisjel ja cholal yiʼoje bʼa sjejelyi ja yuntikile. Chomajkil, ja matik wa xkoltaniye tʼilan oj stalna sbʼaje soka modoʼalik bʼa tuk oj yabʼye stojolil ja bʼa yojol ja kongregasyon ma ja bʼa jwera sok bʼa lajansok mixa sbʼejuk (1 Pedro 2:12). Anima ja nantatalik wa xbʼobʼ skʼaneyi skoltajele ja tuki, yeʼni xchole bʼa sjejelyi ja smeranil ja yuntikile. Tʼilani oj ajyuke kʼelan jakan sbʼaja koltanel wa xyaʼawe ja tuk jmoj-aljeltiki.

20. ¿Jastal ja nantatalik oj bʼobʼ skoltaye ja yuntikile bʼa oj kʼotuke yaʼtijumik toj bʼa Jyoba?

20 Nantatalik, kʼanawkyi ja Jyoba bʼa a-skoltayex sok kʼulanik ja janekʼ xbʼobʼa wujilexi (kʼuman ja 2 Crónicas 15:7). Awikyi mas stʼilanil ja jastal wa xtaxye jawa wuntikilex soka Jyoba yuj ja jas waxa kʼulanex gusto ja weʼnlexi. Kʼujolanik ja janekʼ xbʼobʼi bʼa yajel kʼotuk man skʼujole ja Yabʼal ja Dyosi. Jipa akʼujolex bʼa ojni kʼot yaʼteltaye ja Jyoba jawa wuntikilexi. Yajni ja yeʼnle skʼulane ja jas wa xyala ja Biblia sok snochowe ja lekil sjejel awaʼunejexi, jachni oja wabʼyex jastal ja jekabʼanum Juan. Ja yeʼn yala sbʼaja yuntikil nebʼumanik: «Mey stzamalil ja bʼa mas niwan yuj ja wa xmakla ja kuntikil wa xya‘teltaye‘ ja smeranili» (3 Juan 4, YD).

^ par. 7 Kʼela ja artikulo «Usted puede aprender otro idioma», bʼa ¡Despertad! bʼa marzo bʼa 2007, slamik 10 man 12.