Kaʼax ja bʼa sbʼaʼal

Kaʼax ja bʼa sbʼaʼali

Ja niwan gobyerno bʼa Asiria yeʼnani ja chonabʼ mas jel niwan ja bʼa tyempo jaw.

¿Wan maʼ xa naʼa ajyi?

¿Wan maʼ xa naʼa ajyi?

¿Jasa ekʼ sbʼaj ja Nínive tsaʼan yajni cham ja Jonás?

JA BʼA jabʼiljan 670 bʼajtanto bʼa styempo Jesús, ja Asiria jani kʼotel ja gobyerno mas niwan bʼa spetsanil ja luʼumkʼinali. Jachni wa xyala ja sitio bʼa Internet bʼa Museo Británico, «syamunej man bʼa Chipre bʼa oeste man Irán bʼa este, sok bʼa jujuntik jabʼil sbʼitesbʼaj man Egipto». Ja skapitalil jaʼa Nínive, jani ja chonabʼ mas niwan bʼa spetsanil ja luʼumkʼinali. Bʼa ayni yiʼoj naʼitsik bʼa jel chaʼanyabʼalil, tsamal nichimik, palasyoʼik bʼa tojbʼel lek sok niwak biblioteca. Ja bʼa poko Nínive, taʼubʼal jujuntik jastik tsʼijbʼubʼal ja bʼa muroʼiki bʼa wa sjeʼa ke ja rey Asurbanipal, jastalni ja tuk reyik bʼa Asiria, yeʼnxta ya sbʼiʼiluk sbʼaje «ja rey bʼa luʼumkʼinal». Ja bʼa tyempo jaw, ja Asiria sok ja Nínive lajansok mi oj bʼobʼ kʼulxuk ganar.

Ja bʼa chonabʼ Nínive ayni chaʼanik naʼitsik sok naʼitsik bʼa jel chamyiljel.

Pe yajni ja Asiria jelxa ja yipi, ja aluman Sofonías yala ja jas oj skʼuluk ja Jyoba: «Ojni chʼay el snajel ja Asiria. Mini jas oj yakan ja bʼa Nínive; takini juntiro jastal jun desierto». Cha pilan aluman bʼa Jyoba, sbʼiʼil Nahúm, yala: «¡Awik eluk ja plata! ¡Awik eluk ja oro! [...] ¡Ja chonabʼi mixa ay sbʼaʼal, junxa desierto sok mixa jas ay! [...] Chikan maʼ oj yila oj spak ajnel sok oj yal: ¡ja Nínive chʼayjita snajel!» (Sof. 2:13; Nah. 2:9, 10; 3:7). Yajni yabʼye ja jas alubʼalkan jaw, bʼobʼta sjobʼo sbʼaje ja kristyanoʼiki: «¿Oj maʼ bʼobʼuka jaw? ¿Ayma maʼ oj sbʼajukan ja yijil Asiria?». Bʼobʼta lajansok mini oj bʼobʼuk.

Ja Nínive pax desiertoʼil sok mi jas kani.

Pe ekʼni ja jasa lajansok mi oj bʼobʼuk ajyi. Mojan bʼa jabʼil 600 bʼajtanto bʼa styempo Jesús, ja babilonioʼiki sok ja medoʼik sbʼajinetakan ja Asiria. Mas tsaʼan, ja Nínive jipjikan sok mixa maʼ snaʼa. Jun juʼun ja bʼa Museo bʼa Arte Metropolitano bʼa Nueva York wa xyala ke «ja bʼa Edad Media, ja lugari jipjitakan sok mixani chikanuk, jaxa Nínive kechtani wa xjul jkʼujoltik sbʼaja jas wa xyala ja Biblia». Jastalni wa xyala ja Biblical Archaeology Society Online Archive, ja bʼa skʼeʼulabʼil ja siglo 19, «mini maʼ wa snaʼa ta ajyi meran ja niwan kapital asiria». Pe ja bʼa 1845, ja arqueólogo Austen Henry Layard kʼe sjokʼe sok staʼa ja chonabʼ Nínive. Ja jastik staʼa sjeʼani ke ja Nínive juni chonabʼ bʼa jel yij.

Ja jastal kʼot smeranil ja jas alubʼalkan sbʼaja Nínive wani xya tsatsbʼuk ja jastal wa xjipa jkʼujoltik bʼa ojni cha kʼot smeranil ja jas yalunej ja Biblia sbʼaja xchʼakulabʼil ja niwak chonabʼ jel yipe bʼa jtyempotiki (Dan. 2:44; Apoc. 19:15, 19-21).