Kaʼax ja bʼa sbʼaʼal

Kaʼax ja bʼa sbʼaʼali

¿Wan maʼ xjula kʼujol?

¿Wan maʼ xjula kʼujol?

¿Oj maʼ bʼobʼa wayi sjakʼjel ja sjobʼjelik elel ja bʼa Ja Juʼun Cholumani bʼa 2019?

¿Jas wa stojolan ja kʼapjelal it bʼa Dyos: «Chikan jas arma kʼulubʼal bʼa wa skontraʼana mini oj bʼobʼyuja»? (Is. 54:17).

Ojni bʼobʼ jipjkʼujoltik ja Dyos oj stalnayotik chikan jas tsatsal ipal bʼa oj slaj ja ‹sjuʼwanel ja matik jel ja yipe› (Is. 25:4, 5). Ja jkontratiki mini oj bʼobʼyujile bʼa oj syajbʼesotikan bʼa tolabida (w19.01, slamik 6 sok 7).

¿Jastal wa xchiktes ja jas toj wa skʼulan ja Dyos soka jas skʼulanyi ja cananeoʼik soka israʼelenyoʼik mi kʼuʼabʼaluke?

Ja Dyos yayi kastigo ja matik koʼye mulal bʼa jel kistal soka matik mi lek yilawe ja ixuk jumasaʼ soka yal untiki. Pe ajini koʼ slekilale ja israʼelenyoʼik yajni toj ajyiye sok skʼulane ja bʼa jas leki (w19.02, slamik 22 sok 23).

¿Jasa oj jkʼuluktik ta june mi Taʼumantiʼuk skʼulan jun orasyon bʼa stiʼ jsatik?

Ojni bʼobʼ kankotik chʼabʼan sok sjejel kiswanel, pe mok kaltik «amén» ma syamjel ja skʼabʼ ja tuk ja yajni wan kʼulaxel ja orasyoni. Oj bʼobʼ katik ja korasyontik jach chʼabʼan (w19.03, slam 31).

¿Jas yuj jel chaʼan mulal yixtalajel jun yal untik?

Juni chaʼan mulal ja maʼ wa xkʼulajiyi, ja kongregasyon, ja matik ay xcholi sok ja Dyosi. Ja bʼa lugarik ja bʼa ay ja leyik sbʼaja yajelyi parte ja maʼ ay xchol sbʼaja yixtalajel yal untik, ja ansyanoʼik wani skʼuʼane (w19.05, slamik 9 sok 10).

¿Jastal oj bʼobʼ jtukbʼestik ja ipal wa snika ja jpensartik?

Oxe jasunuk jel tʼilan oj jkʼuluktik: yajelyi orasyon ja Jyoba, spensarajel bʼa snajel jastal wa xtax ja kojoltik sok stsajel lek ja kamigotik (w19.06, slam 11).

¿Jasa oj bʼobʼ jkʼuluktik man wego bʼa chapan ajyel ja xjak ja wokolik?

Tʼilani oj katik tsatsbʼuk ja jastal wa xkila jbʼajtik soka Jyoba, skʼuʼajel lek wa syajtayotik sok mini oj yaʼotikan, skʼumajel ja Biblia kada kʼakʼu sok yajelyi orasyon tikʼan. Tʼilani skʼuʼajel lek ja jastik oj yijan ja sGobyerno ja Dyosi oj kʼot smeranil sok snebʼjel ja tekstoʼik wa xkiʼajtik gusto sok tsʼebʼojik bʼa stoyjel ja Jyoba (w19.07, slamik 2 man 4).

¿Jas oj bʼobʼ jkʼuluktik bʼa skoltajel ja jpamilyatik bʼa oj staʼ skoltajele?

La kabʼtike stojol, la jetik lekil jmodotik soke, aʼajyuk jpasensyatik sok la jeʼ lekil jkʼujoltik (w19.08, slamik 15 man 17).

Jastalni wa xyala ja Mateo 11:28, ¿jastal wa xya lamxukotik ma wa xya likikukotik ja Jesús?

Ay kiʼojtik lekil olomalik bʼa jel xyajtaniye, lekil kamigotik bʼa aʼtel sok jun lekil aʼtel bʼa skʼulajel (w19.09, slam 23).

¿Jastal wa xyakitik ja Dyos ja ipal soka skʼanjel bʼa skʼulajel? (Filip. 2:13).

Yajni wa xkʼumantik ja Biblia sok wa xpensaraʼantik ja jas wa xkʼumantiki, ja Dyosi wa xyaʼakitik ja skʼanjeli soka ipal bʼa skʼulajel ja jas wa skʼana. Ja yipi wa skoltayotik bʼa oj jnebʼtik mas sbʼaja jas wanxa xnaʼatiki (w19.10, slam 21).

¿Jasa tʼilan oj jkʼuluktik bʼajtanto ay jas oj jtsatik skʼulajel?

Joʼe jasunuk: spaklajel lek, skʼanjelyi biboʼil ja Dyos, spaklajel jas yuj wa xkʼanatik skʼulajel, jata awaj jkʼujoltik sok snajel mi oj chʼak bʼobʼkujtik skʼulajel (w19.11, slamik 27 man 29).

Sbʼaja jas aljiyabʼ ja Eva yuja Satanás, ¿ti maʼ eljan tiw ja pensar bʼa ayto jas wa xkan sakʼan ja wala chamtiki?

Lajansok miyuk. Ja Satanás mi yala yabʼ ja Eva kechanta oj chamuk ja skwerpo. Ja jasa yala mini oj chamuk. Ja skʼuʼajel yiʼoje ja relijyonik mi meranuki chʼakni ja bʼa niwan Bʼutʼ Jaʼ. Bʼobʼta ja skʼuʼajel jaw kʼe kujlajukan tsaʼan yajni ja Dyos stukbʼes ja skʼumale ja matik wane yajel kʼeʼuk ja torre bʼa Babel (w19.12, slam 15).