Kaʼax ja bʼa sbʼaʼal

Kaʼax ja bʼa sbʼaʼali

Sjobʼjelik yiʼoj ja matik wa skʼumani

Sjobʼjelik yiʼoj ja matik wa skʼumani

¿Matik junuk ja jel lek juntiro ja ‹smodo‘e‘i staʼa tiʼal› ja Jesús ja akwal bʼajtanto oj chamuki, sok jas yuj wa x-ajiyile ja bʼiʼilal jaw?

Ja yakwalil bʼajtanto oj chamuki, ja Jesús yayi ja rason it ja sjekabʼanumiki bʼa mok yaʼ sbʼaje mas niwanil ma mas ayipe yuja tuk yaʼtijumik ja Dyosi. Yala yabʼye: «Ja gobyerno jumasa‘ wa stʼentala‘ane‘ ja chonabʼ jumasa‘i. ja‘ yajni wa xyixtala‘ane‘ wa skʼanawe‘ oj ajuk sbʼi‘iluk jel lek juntiro ja smodo‘e‘i. ja we‘nlexi. mi xbʼobʼ akʼulukex jachuk» (Luc. 22:25, 26, Ja yajkʼachil sju‘unil ja dyosi [YD]).

¿Machunkiluke ja matik «jel lek juntiro ja smodo‘e‘i [benefactores]» staʼa tiʼal ja Jesús? Jujuntik ja bʼa ochel juʼun, sat takʼin sok jastik tsʼijbʼunubʼal ja bʼa tyempo jaw, wa xya chiknajuk ja bʼa kʼole griegoʼik soka romanoʼik juni kostumbre yiʼoje ja yajelyi stoyjel jujuntik gobyerno sok tuk matik chaʼan xchole yajel yile ja bʼiʼilal euerguétes (evérgetes) ma jel lek juntiro ja smodoʼeʼi. Wa x-ajiyile ja bʼiʼilal it yuja wa skʼulane aʼtelik jel chaʼanyabʼalil bʼa slekilal ja ixuk winik.

Ajyi jitsan mandaranumik bʼa yiʼaje ja bʼiʼilal jaw. Tey ja mandaranumik bʼa Egipto Tolomeo III Evérgetes (c. 247-222 bʼ.t.J.) soka Tolomeo VIII Evérgetes II (c. 147-117 bʼ.t.J.). Cha ajiyile ja mandaranumik bʼa Roma Julio César (48-44 bʼ.t.J.) soka Augusto (31 bʼ.t.J.-14 t.J.), jachuk ja mandaranum bʼa Judea Herodes el Grande. Ja Herodes el Grande yiʼajan trigo yuja jel ja waʼin ja bʼa spaisi sok yayi skʼu ja matik wa xmakuniyuji. Yuja jaw bʼobʼta ja yuj ajiyi ja bʼiʼilal jel lek juntiro ja smodo.

Ja paklanum bʼa Biblia Adolf Deissmann sbʼa alemán yala ja bʼiʼilal jel lek juntiro ja smodo jelxani pukxel ekʼ ajyi. Yala: «Bʼa tʼusan tyempo oj bʼobʼ taxuk ja bʼa ochel juʼun mas ja 100 sjejelik [bʼa axel makunuk ja bʼiʼilal jaw]».

Anto, ¿jasa staʼa tiʼal ja Jesús yajni yala yabʼ ja snebʼumanik mok kʼotuke jastal ja tikʼe ixuk winik jaw? ¿Kʼan maʼ yal mok cham skʼujole ja bʼa slekilal ja matik joybʼanulbʼal yujileʼi? Miyuk. Jani wa xchamskʼujol sbʼaja tikʼe modoʼal wa xyaʼaweʼi.

Ja bʼa styempo ja Jesús, ja matik riko wa skoltaye ja tajnumik bʼa jijkabʼi sok bʼa teatroʼik, wa skʼulane parqueʼik sok temploʼik, sok tuk jastik junuk jastal jaw. Pe mi yuj wa skʼulane yuj meran wa sjama ja skʼujole bʼa yajel, jani bʼa atoyjuke yuja tuki, bʼa jel anajuk sbʼaje ma akʼulajuke votar yuja ixuk winiki. Jun juʼun wa xyala: «Anima ay ixuk winik bʼa meran wa sjama ja skʼujole bʼa yajel, pe jitsan ekʼele wa xyaʼawe bʼa slejel slekilale bʼa yeʼnleʼita». Jani ja modoʼal jaw staʼa tiʼal ja Jesús bʼa mok snoch-e ja snebʼumaniki: ja kʼankʼunel stajel sok ja kechanta slejel slekilal bʼa yeʼnle.

Jujuntik jabʼil tsaʼan, ja jekabʼanum Pablo stsʼijbʼan june ja bʼa skarta sjekayi ja nebʼumanik bʼa Corinto bʼa wa xyala ja stʼilanil a-sjam ja skʼujole bʼa yajel sok jun modoʼal bʼa toj. Yala: «Jujune oj ya‘e chikan jas wa xyala ja yaltzili. mi xmakuni ja lomi. mi xcha makuni ta tʼenubʼali. ja dyosi wa skʼana ja ma‘ wa xkʼanxi yuj oj ya‘e tzamali» (2 Cor. 9:7, YD).