Kaʼax ja bʼa sbʼaʼal

Kaʼax ja bʼa sbʼaʼali

YOLOMAJEL JA BʼA SPATIKI | ¿LEK MAʼ XYILA JA DYOS JA KʼAKʼANELI?

Jastal wa xyila ja Dyos ja kʼakʼanel ja bʼa jtyempotiki

Jastal wa xyila ja Dyos ja kʼakʼanel ja bʼa jtyempotiki

Ja bʼa jtyempotiki jitsan ixuk winik jel tʼenubʼale. Wa xyawane ja Dyosi bʼa skʼanjelyi skoltajel; pe wa sjobʼo sbʼaje ta oj kʼot jakʼjukyile ja yorasyoneʼi. Pe ¿jaxa matik wa xwajye bʼa kʼakʼanel bʼa oj xchʼay-e snajel ja tʼenwaneli? ¿Wan maʼ spensaraʼan ja Dyos ayiʼoje rason bʼa oj bʼobʼ wajuke kʼakʼanel sok wa skoltay?

Ja Armagedón jaʼa kʼakʼanel oj xchʼaysnajel spetsanil ja kʼakʼaneliki

Moka kʼul dudar: ja Dyos wa xyila ja wokolik wan ekʼel ja bʼa luʼumkʼinali sok ayni jas oj skʼuluk (Salmo 72:13, 14). Ja bʼa Biblia, ja Dyosi wa skʼapa oj yijanyi slamanil ja matik wan yijel «huocoli». ¿Pe jas tyempo oj skʼuluk? Jani «ja cʼacʼu oj jacuc ja Cajualtiqui. [...] Jaʼ ni smoj oj jacuc ja yangel jumasa jel ja yipei. Oj jacuc, pero jaʼ ni oj jac yaa scastigo ja maʼ mi yaa caso ja Diosi, jaʼ ni ja maʼ mi cʼocxi oj scʼuuque ja abal it jel tzamal sbaj ja Cajualtic Jesucristo» (2 Tesalonicenses 1:7, 8). Ja kʼakʼu oj jakuk ja Jesús oj ekʼuk bʼa tyempo jakumto, «ja bʼa kʼakʼaneli ja bʼa niwan skʼakʼu‘il ja dyosi», chomajkil wa sbʼiʼilan Armagedón (Ja swayichi [Apocalipsis] 16:14, 16YD).

Yajni xkʼot ja kʼakʼu jaw, ja Dyosi oj sjeke, pe mi jaʼuk ja ixuk winiki, jani ja Jesukristo soka tuk yuntikil ja Dyos tey bʼa satkʼinali bʼa oj tiroʼanuke soka matik mi lekukeʼi. Ja kʼakʼanumik bʼa satkʼinali oj xchʼay-e snajel ja tʼenwaneli (Isaías 11:4; Apocalipsis 19:11-16).

Ja Dyos mi tukbʼeluk ja spensar sbʼaja kʼakʼaneli. Ayiʼoj jun spensar bʼa toj bʼa oj xchʼay-el snajel ja tʼenwaneli soka bʼa mi lekuki. Jastalni bʼa najate, kechan yeʼn ja Dyos ayiʼoj derecho bʼa oj yal jas tyempo oj kʼeʼuk jun kʼakʼanel sok matik oj wajuk ja bʼa kʼakʼaneli. Kilatikta ja Dyos yalunej oj xchʼaysnajel ja bʼa mi lekuk ja bʼa tyempo jakumi, sok yeʼnani bʼajtan bʼej oj ajyuk ja Yunin Jesusi. Ja it wa stojolan ja Dyosi mini akwerdoʼayuk soka kʼakʼanelik wa xkʼulxi ja bʼa Luʼum ja bʼa jtyempotiki, mini june, anima bʼa lek wa xkʼulaxi.

Jun sjejel: pensaraʼan bʼa chabʼ keremtik smoj-alijel sbʼaje sok xkʼeye tiro yajni mi teyuk ja tatali. Yaʼawekan jutsʼin ja tiro sok skʼumane bʼa telepono ja stateʼi. Ja juni wa xyala yeʼn sleʼa bʼajtan, pe jaxa juni wa cha xyala yeʼn ixtalaji bʼajtan. Ja juni wa skʼana oj aljuk yabʼ yuja stati yeʼn ayiʼoj rason, pe cha jachuk ja juni. Yajni ja tatal chʼak smaklay, yala yabʼye ayaʼekan tiroʼanel sok a-smajlaye man xkumxi. Ja keremtiki skʼuʼane, pe kechanta bʼa tʼusan tyempo. Cha kʼeye yajkʼachil tiroʼanel. Yajni kʼot ja tatali, mini lek yila, xchawanile yayile kastigo yuja mi skʼuʼaneyiʼi.

Ja bʼa jtyempotiki, ja chonabʼik bʼa wane kʼakʼaneli ayni tikʼanxta wa skʼanaweyi skoltajele yuja Dyosi. Pe ja Dyos mini xchʼika sbʼaj bʼa mini june. Chomajkil ja Biblia wa xyala: «Moc acʼul yi malo ja maʼ malo huas scʼulan ahui», sok wa xcha yala: «Mi lom xa hua stup ja smul ja hua moji» (Romanos 12:17, 19). Ja Dyos cha yaʼunej snaʼ ja ixuk winiki aʼajyuk spasensyaʼe smajlajel man stojbʼes ja jastik junuki, soka it oj skʼuluk bʼa Armagedón (Salmo 37:7). Mini tʼun lek xyila ja yeʼnta wane tiroʼanel ja chonabʼiki. Soka Dyosi mini wa xgustoʼaxi, pes mi wa smajlaye yeʼn oj stojbʼes. Ja yuj, ja bʼa Armagedón oj sjeʼ ja stajkeli sok oj xchʼaysnajel spetsanil ja kʼakʼanel ja bʼa luʼumkʼinali (Salmo 46:9; Isaías 34:2). Janiʼa, ja Armagedón jaʼa kʼakʼanel bʼa oj xchʼaysnajel yibʼanal ja kʼakʼaneli.

Xchʼayjel snajel ja kʼakʼaneliki jani june ja bʼa slekilal oj yijan ja sGobyerno ja Dyosi. Ja Jesús staʼa tiʼal ja gobyerno jaw ja bʼa orasyon jel naʼubʼal sbʼaji: «A jacuc ja tiempo oj ni acʼul mandari. A cʼulajuc ja jastal huaxa cʼana. Ja jastal huaxa cʼulan ja ba satqʼuinali, jach ni a cʼulajuc ja ba luum chomajquili» (Mateo 6:10). Mi kechanuk oj xchʼaysnajel ja kʼakʼaneli, chomajkil ja jastik mi lekuk wa xyiʼajani (Salmo 37:9, 10, 14, 15). * Ja yuj, mini chamyabʼjeluk ja snochumanotik ja Jesús gustoxta wantik smajlajel ja slekil oj yijan ja sGobyerno ja Dyosi (2 Pedro 3:13).

Ja sGobyerno ja Dyosi oj xchʼaysnajel ja wokoliki, ja tʼenwaneli soka jastik mi lekuki, pe ¿jelto maʼ jitsan skʼana bʼa oj xchʼaysnajel? Ja jastik kanel tsʼijbʼunubʼal bʼa Biblia jach wan ekʼel ja bʼa jtyempotiki, wa sjeʼa tixa ayotik ja bʼa tsaʼanixta kʼakʼu wa xkanyuj ja luʼumkʼinal it (2 Timoteo 3:1-5). * Jelxa mojan oj kʼe ya mandar ja sGobyerno ja Dyos ja bʼa Luʼum yajni x-ekʼ ja Armagedoni.

Kilatikta ja matik oj chamuk ja bʼa tsaʼanxta kʼakʼanel it jaʼa matik mi oj «scʼuuque ja abal it jel tzamal sbaj ja Cajualtic Jesucristo» (2 Tesalonicenses 1:8). Pe ja Dyos mi skʼana achamuk ja ixuk winiki, mini ja matik mi lekuki (Ezequiel 33:11). Yuja «mi huas scʼana ay maʼ oj chʼayuc» ja bʼa kʼakʼanel it, ja Dyosi wa skʼana ja lekil rason it «[a]chʼac pucxuc ja ba spetzanil ja lugari» bʼajtanto oj jakuk ja chʼakeli (2 Pedro 3:8, 9; Mateo 24:14; 1 Timoteo 2:3, 4). Janiʼa, stsʼakatal yuja Taʼumantiʼik wane xcholjel bʼa spetsanil ja luʼumi, ja ixuk winiki oj bʼobʼ snaʼe sbʼaja Dyosi, bʼa oj skʼuʼuke ja lekil rasonik sbʼaja Kajwaltik Jesús sok ajyel sakʼan bʼa jun luʼumkʼinal bʼa mixa ojto ajyuk kʼakʼanel.

^ par. 9 Ja sGobyerno ja Dyosi oj cha xchʼaysnajel ja chamelchʼakeli, ja mero skontra ja ixuk winiki. Jastalni wa xyala ja bʼa artikulo «Sjobʼjelik sbʼaja Biblia», ja Dyosi oj ya sakʼwuk jitsan miyon ixuk winik, chomajkil ja matik chamele yuja kʼakʼaneliki.

^ par. 10 Bʼa oja nebʼ mas sbʼaja tsaʼanikxta kʼakʼu, kʼela ja kapitulo 9 bʼa libro ¿Jasa wa sjeʼa meran lek ja Biblia?, yaʼuneje eluk ja taʼumantiʼik bʼa Jyoba.