Kaʼax ja bʼa sbʼaʼal

¿Jas wa xyala ja Biblia sbʼaja inpierno? ¿Meran ma’ ay?

¿Jas wa xyala ja Biblia sbʼaja inpierno? ¿Meran ma’ ay?

Ja sjak’jel wa xya’a ja Biblia

 Jitsan poko Biblia sutubʼal, jastal ja Scío de San Miguel sok ja Reina-Valera (elel b’a 1909), wa xyawe makunuk ja yaljel inpierno bʼa jujuntik bersikulo (Salmo 16:10 [15:10, Scío de San Miguel]; Hechos 2:27 a). Jitsan kristyano wa skʼuʼane ke ja inpierno jun lugar bʼa kʼakʼ bʼa wa xkʼulaji kastigar bʼa tolabida ja matik malo, jastalni wa x-ilxi ja bʼa poto bʼa skʼeʼulabʼil ja b’a artikulo it. Pe ¿ja maʼ jaw ja jas wa sjeʼa ja Biblia?

Ja bʼa artikulo it oj kiltik ja jas ti nochani:

 Ja inpierno, ¿jun maʼ lugar bʼa wa xyiʼaje wokol bʼa tolabida ja kristyano?

 Miyuk. Jujuntik poko Biblia wa xyawe makunuk ja yaljel «inpierno» bʼa sutjel ja yaljel hebreo Seol sok ja yaljel griego Hades. Ja yaljelik it kechanta wa senyaʼan ja lugar b’a wa xjijli ja chamwiniki, wa xkʼan kaltik, ja Kʼeʼeni. Ja Biblia wa xchiktes ke ja matik teye ja bʼa Kʼeʼeni mixani sakʼanuke.

  •   Ja chamwiniki mixani jas snaʼawe, sok mixani xyabʼye syajal. «Mixa oj ajyuk aʼtel sok pensarik, sok snajel sok mini biboʼil ja bʼa inpierno oj wajan ja weʼn» (Eclesiastés 9:10, Jünemann). Ja inpierno mi bʼutʼeluk awanel bʼa syajal. Jaʼuktoma, ja Biblia wa xyala: «Ke ja matik jel malo ayiʼe kʼixwel, ke akanuke chʼabʼan ja bʼa kʼeʼeni [«ja inpierno», La Biblia del Oso]» (Salmo 31:17, Nueva Traducción Viviente [31:18, La Biblia del Oso]; 115:17).

  •   Ja Dyos ya kujlajuk ke ja kastigo yuja mulali jani ja chamelal, mini jun inpiernoʼuk bʼa kʼakʼ. Ja Dyos yala yabʼ ja bʼajtan winik, ja Adán, ke ja kastigo yuja skʼok’jel ja sleyi jani ja chamelal (Génesis 2:17). Mi b’a yala ta oj ajukyi wokol bʼa tolabida ja bʼa inpierno. Yajni ekʼ ja tyempo, ja Adán sleʼa smul sok jaxa Dyos yala yabʼ ja kastigo oj ajukyi: «Bʼobʼela sok tsʼubʼil luʼum sok cha tsʼubʼil luʼum oj paxan» (Génesis 3:19). Ja Adán ojni chʼaysnajel. Lekbʼi ja Dyos ti oj sjek bʼa jun inpierno bʼa kʼakʼ, seguro ke ojni yalyabʼ. Ja bʼa jtyempotik, ja kastigo yuja skʼokjel ja sleyik ja Dyos junxtani. Yajni jitsanxa tyempo chamelxa ja Adán, ja Dyos yaʼakan ke jun tsʼijbʼanum bʼa Biblia ayal: «Ja stsʼakol wa stupu ja mulali jani ja chamelali» (Romanos 6:23). Malantani soka kastigo jaw, «yujni ja maʼ wa xchami ti wa xkan libre soka smuli» (Romanos 6:7).

  •   Kechanta spensarajel ja bʼa yijel wokol bʼa tolabida jelni kistal xyabʼ ja Dyos (Jeremías 32:35). Ja pensar it sbʼaja inpierno kontrani ay soka jas wa xyala ja Biblia: «Ja Dyosi yajalkʼujolal» (1 Juan 4:8). Ja yeʼn wa skʼana ke oj jtoytik yuja wa xyajtaytiki, sok mini jaʼuk ja xiwel bʼa yijel wokol bʼa tolabida (Mateo 22:36-38).

  •  Ajyi Kristyanoʼik bʼa toje b’a wajye ja bʼa inpierno. Ja Bibliaʼik bʼa wa xya makunuk ja yaljel inpierno wani xcholo ke jujuntik winike bʼa toj ajyiye soka Dyos, jastal ja Jacob sok ja Job, yalawe ke tini oj wajuke bʼa inpierno (Génesis 37:35; Job 14:13). Hasta wa x-alxi ke ja Jesús ti ajyi ja bʼa inpierno masan chami man aji sakʼwuk (Hechos 2:31, 32). Ja yuj mini ay duda, yajni ja Bibliaʼik it wa xyawe makunuk ja yaljel inpierno, ja itani wane stajel tiʼal ja Kʼeʼeni. b

 ¿Jas wa stojolan ja slajelal ja b’a winik riko sok ja Lázaro?

 Ja slajelal it b’a xcholo ja Jesús ti wa xtax bʼa Lucas 16:19-31. Ja slajelalik kʼotel loʼilik mi meranuk b’a wa sjeʼakitik jastik b’a jsakʼaniltik ma jastik b’a Dyos. Ja yuj, ja slajelal ja b’a winik riko sok ja Lázaro mini jun lo’iluk meran (Mateo 13:34). Ta waxa kʼana oja naʼ mas sbʼaja loʼil it, kʼela ja artikulo «¿Quiénes eran el hombre rico y Lázaro?».

 ¿Wan ma’ stojolan oj i’xuk wokol ja bʼa inpierno yuja najat ayotik soka Dyosi?

 Miyuk. Ja sjejel sbʼaja yajni wa xcham jun kristyano malo bʼa ayto jas wa spensaraʼan sok wa xyiʼaj wokol yuja najat ay soka Dyos mini jachukuk wa sjeʼa ja Biblia, pes yujni wa sjeʼa jaman lek ke ja matik chamelexa mixato ja snaʼawe (Salmo 146:3, 4; Eclesiastés 9:5).

 ¿Ay maʼ elel ja bʼa inpierno?

 Ayni’a. Ja Biblia wa xyala kabʼtik bʼa bʼalune kristyano’ik bʼa chamye sok wajye ja bʼa Kʼeʼeni (bʼa jujuntik Bibliaʼik wa sutxi jastal «inpierno»), b’a tsa’an aji sakʼwuke. c Lekbʼi sak’anuke ja b’a inpierno, ojni xchol-e ja jas yilawe’i. Pe mini june b’a yenle yala ke ixtalajiye ma ay jas ek’ sb’aje. ¿Jas yuj? Pes jastalni wa sje’a ja Biblia, mixani jas na’awe, b’a lajansok «ochel swayele» (Juan 11:11-14; 1 Corintios 15:3-6).

a T’usan mi yib’analuk ja Biblia’ik b’a español ja b’a jtyempotik mini wa xyawe makunuk ja yaljel «inpierno» ja b’a Hechos 2:27. Jani wa xyawe makunuk ja yaljelik jastal ja «lugar b’a jijlel» (Nueva Versión Internacional), «ja lugar b’a wa xtax ja chamwiniki» (La Biblia Latinoamérica) ma «ja chamwinik jumasa» (Biblia del nuevo milenio). Tuk kechani wa xyawe makunuk ja yaljel «Hades», b’a tini jakel b’a griego (Biblia de Jerusalén, La Biblia de las Américas, Biblia Textual, Reina-Valera, 1960).

c K’ela ja 1 Reyes 17:17-24; 2 Reyes 4:32-37; 13:20, 21; Mateo 28:5, 6; Lucas 7:11-17; 8:40-56; Juan 11:38-44; Hechos 9:36-42; 20:7-12.

d Sts’ijb’an: Ernest Wallis Budge.

e Sutuman: Godofredo González.

f Sts’ijb’an: Primitivo Martínez Fernández.

g Sts’ijb’an: Alexander Tytler.