Kaʼax ja bʼa sbʼaʼal

¿Wan maʼ xtʼenwaniye ja taʼumantiʼik bʼa Jyoba bʼa oj stukbʼes srelijyon ja ixuk winik?

¿Wan maʼ xtʼenwaniye ja taʼumantiʼik bʼa Jyoba bʼa oj stukbʼes srelijyon ja ixuk winik?

 Miyuk, mini la tʼenwanitikon bʼa oj stukbʼes srelijyone. Ja juʼuntikon jel xkatikon makunuki, Ja Juʼun Cholumani, yala: «Stʼenjel ja ixuk winik bʼa oj stukbʼes ja srelijyon mini lekuk». a La kiltik jas yuja mi la tʼenwanitikoni:

  •   Ja Jesús mini stʼena ja ixuk winik bʼa oj skʼuʼuke ja bʼa jas sjeʼa. Ja yeʼn snaʼa mini jitsanuk ja matik oj skʼuʼukeʼi (Mateo 7:13, 14). Bʼa jun ekʼele, yajni jujuntik ja snebʼumaniki yaʼawekan yuja mi lek yabʼye june ja bʼa sjejelik sjeʼa, ja yeʼn yaʼakan awajuke, mini stʼena bʼa akanuke (Juan 6:60-62, 66-68).

  •   Ja Jesusi sjeʼayi ja snebʼumanik bʼa mok stʼene ja ixuk winik bʼa oj stukbʼes ja skʼuʼajel yiʼojeʼi. Ja jas oj bʼobʼ skʼulukeʼi, jani skʼujolajel slejel ja ixuk winik ja matik wa xyaʼa sbʼaj bʼa oj smaklaye (Mateo 10:7, 11-14).

  •   Stukbʼesel jbʼajtik bʼa jun relijyon jach tʼenubʼal mini xmakuni. Ja Dyos wa skʼana ja ixuk winik oj aʼteltajuk ja yeʼn sok spetsanil skʼujole, miyuk jach tʼenubʼaluk (Deuteronomio 6:4, 5; Mateo 22:37, 38).

¿Tarega maʼ wa xtʼenwaniye ja Taʼumantiʼik bʼa oj ochuke nebʼumanil ja ixuk winik?

 Ja smeranili wani xkiʼajtikon och ja lekil rason bʼa Biblia bʼa «najtil lugar jumasa ba sutanal ja satqʼuinali» sok wa xkʼulantikon bʼa naʼits naʼits, jastalni wa xyala ja Yabʼal ja Dyos (Hechos 1:8; 10:42; 20:20). Jastalni ja bʼajtan nochumanik bʼa Jesús, ayni ekʼele wala tajitikon tiʼal bʼa taregabʼi wala tʼenwanitikon soka jrelijyontikoni (Hechos 18:12, 13). Pe ja yaljelik jaw mini meranuk. Wani xkisatikon ja jastal wa spensarane ja tuki bʼa yeʼn oj tsaʼe jasa oj skʼuʼukeʼi. Ja jas wa xkʼanatikon jani ja ixuk winik a-snaʼe ja jas wa xyala ja Biblia bʼa jachuk oj snaʼe stsajel jas relijyon oj ajyuke.

 Mini xtʼenatikon ja tuki soka skʼuʼajel kiʼojtikoni. Cha mini xkatikon makunuk ja relijyon bʼa spukjel ekʼ pensarik sbʼa politika. Sok mini xkʼapatikon takʼin ma tuk koltanel bʼa jachuk ja ixuk winik oj ochuke taʼumantiʼik bʼa Jyoba. Mini kʼotelukotikon jastal ja matik wa xyalawe snochumanebʼi Kristo pe mini jach wa skʼulane ja jastal sjeʼakan ja Jesús. b

¿Ay maʼ yiʼoj derecho jun ixuk winik bʼa oj stukbʼes ja srelijyoni?

Ja Abrahán ya’akan ja srelijyon yi’oj ja spamilya’iki

 Ja Biblia wa sjeʼa ayni yiʼoj derecho jun ixuk winik bʼa oj stukbʼes ja srelijyon. Ja Biblia ayiʼojan jitsan sjejelik bʼa ixuk winik bʼa spensarane jani oj yaʼteltaye ja Dyos smeranili sok mini ti ajyiye bʼa srelijyon ja snantateʼi. Jachni skʼulan ja Abrahán, ja Rut, jujuntik ixuk winik bʼa Atenas sok ja jekabʼanum Pablo (Josué 24:2; Rut 1:14-16; Hechos 17:22, 30-34; Gálatas 1:14, 23). Chomajkil, ja Biblia wa skisa ja sderecho yiʼoj jun ixuk winik bʼa oj spensaraʼuk ta oj yakan ja relijyon lek xyila ja Dyosi (Juan 2:19).

 Jastalni wa xyala ja ONU, ja Declaración Universal de Derechos Humanos jani «ja skujlayubʼ bʼa spetsanil ja paisik sbʼaja sderechoʼik ja ixuk winik», bʼa wa xyala jpetsaniltik «libre ayotik bʼa oj tukbʼes ja jrelijyontik ma ja skʼuʼajel kiʼojtiki». Chomajkil yaʼunej kujlajuk spetsanil ixuk winik ayiʼoj derecho bʼa spaklajel ja skʼuʼajelik, sok yaljel yabʼ ja tuk ja jas wa xkʼuʼantiki soka jas wa spensarani. Soka it tini chʼikan ja sjejelik yiʼoj jun relijyon. c Ja yujil, ajyel kujtik ja derechoʼik it wa stojolan ja tuki cha ayni ayiʼoje derecho bʼa oj bʼobʼ skolta sbʼaje soka skʼuʼajel yiʼoje sok bʼa mi oj skʼuʼuke ja jasa wa xkʼuʼantiki.

¿Wan maʼ stojolan mixa kisa jawa pamilya ta atukbʼesa bʼaj bʼa relijyon?

 Miyuk, mi jach wa stojolan. Ja Biblia wa xyala kabʼtik bʼa oj kistik ja ixuk winiki, ama chikan jas srelijyon yiʼoje (1 Pedro 2:17). Chomajkil, ja taʼumantiʼik bʼa Jyoba wa skʼuʼane ja mandar bʼa Biblia bʼa skisjel ja nantataliki, anima ayiʼoje pilan skʼuʼajel (Efesios 6:2, 3).

 Pe mini spetsaniluke aye akwerdo ja jasa wa xyala ja Biblia. Jun sjejel, jun ixuk ti kʼi bʼa Zambia yala: «Ja ixuk winik ja bʼa jlugari wa xyalawe stukbʼesel jawa relijyon wana [...] xchʼaykʼujolajel jawa pamilya sok jawa lugari». Ama jachukuk, ja yajni junto akʼixi kʼe spaklay ja Biblia soka Taʼumantiʼik sok stukbʼes ja srelijyon. Ja yeʼn wa xjulskʼujol: «Ja jnantati yalawe kabʼ jitsan ekʼele jelni tajkel aye jmok sok triste aye jmok. Ja jaw jelni wokol kabʼi pes yujni jel tʼilan juntiro bʼa keʼna ja lek oj yil-e ja jnantat ja jas wa xkʼulani. [...] Ajyel toj soka Dyos sok yajelkan ja kostumbreʼik bʼa relijyon mi meranuki mi wa stojolan jchʼaykʼujolan ja jpamilya». d

a Kʼela ja La Atalaya bʼa 1 bʼa enero bʼa 2002, slam 12, parrapo 15.

b Jun sjejel, mojan ja bʼa jabʼil 785, ja mandaranum Carlomagno yaʼa kulan jun ley bʼa lugar Sajonia bʼa wa xya chiknajuk sbʼaja ixuk winik matik mi skʼanawe oj yiʼe jaʼ ja bʼa relijyon católica ojni miljuke. Pilan sjejel, jaʼa juʼun skʼulane pirmar bʼa 1555 ja chabʼ kʼoleʼik ja bʼa kʼakʼanel ajyi ja bʼa Sacro Imperio Romano (Paz de Augsburgo). Ja bʼa juʼun jaw wa xyala ja mandaranum bʼa jujune lugarik oj bʼobʼ stsaʼe: ta oj och católico ma luterano. Soka swiniki taregani oj ochuke ja bʼa relijyon stsaʼa ja mandaranumi. Ta mikʼa skʼana oj ochuke, tʼilani oj yawekan ja slugare.

c Derechoʼik jastal it wa xtax ja bʼa Carta Africana de Derechos Humanos y de los Pueblos, la Declaración Americana de los Derechos y Deberes del Hombre, la Carta Árabe de Derechos Humanos de 2004, la Declaración de Derechos Humanos de la Asociación de Naciones del Sudeste Asiático, el Convenio Europeo de Derechos Humanos y el Pacto Internacional de Derechos Civiles y Políticos. Pe mini spetsaniluk ja paisik wa skʼulane jastal wa xyala ja derechoʼik it.

d Ja Biblia wa xyala ja Dyos smeranili sbʼiʼil Jyoba.