Kaʼax ja bʼa sbʼaʼal

¿Jas yuj ja testigoʼik bʼa Jyoba mi skʼintaye jujuntik kʼin?

¿Jas yuj ja testigoʼik bʼa Jyoba mi skʼintaye jujuntik kʼin?

 ¿Jastal wa stsaʼawe ja testigoʼik bʼa Jyoba ta oj skʼintaye jun kʼin?

 Bʼajtanto oj stsaʼe ta oj skʼintaye jun kʼin, ja testigoʼik bʼa Jyoba wani spaklaye ja jas wa xyala ja Biblia. Bʼa jujuntik kʼin wani skontraʼan ja rasonik bʼa Biblia. Ja Testigoʼiki mini skʼintaye ja kʼinik it. Pe ay tuk kʼinik bʼa kada Testigo yeʼn wa stsaʼa jas oj skʼuluk sok yajel ajyuk jun sconciencia sak «bʼa stiʼ sat ja Dyosi sok bʼa stiʼ sat ja winikeʼi» (Hechos 24:16).

 La kiltik jun lista ja bʼa sjobʼjelik wa xyaʼa sbʼaje ja testigoʼik bʼa Jyoba bʼa oj stsaʼe ta oj skʼintaye jun kʼin. a

  •   ¿Kʼotel maʼ jun kʼin elel bʼa jun sjejel mi tiʼuk bʼa Biblia?

     Rason bʼa Biblia: «Elanik ja bʼa yeʼnleʼi sok pilabʼajik jach wa xyala ja Jyoba, sok aʼawikan syamjel ja jas kuxi» (2 Corintios 6:15-17).

     Bʼa oj spil sbʼaje ja bʼa sjejelik bʼa jastik kux, wa xkʼan alxuk ja bʼa wa skontraʼan ja jas wa xyala ja Biblia, ja testigoʼik bʼa Jyoba mini skʼintaye kʼinik bʼa ti chʼikansok ja bʼa ti nochani.

     Kʼinik bʼa ti chʼikan soka kʼulubʼal dyos. Ja Jesús yala: «Jaʼ xa toyo ja Jyoba wa Dyosi sok aʼteltay kechan yeʼna» (Mateo 4:10). Snochjel ja mandar it, ja testigoʼik bʼa Jyoba mini skʼintaye ja Navidad, mini ja Pascua Florida ma Domingo de Pascua cha mini ja kʼinik bʼa primero de mayo, pes yujni ja bʼa kujlaji ja kʼinik it tini chʼikan soka bʼa stoyjel kʼulubʼal dyosiki, cha mini skʼintaye ja bʼa kʼinik ti nochani:

    •  Kwanza. Jastalni wa xyala ja Enciclopedia Moderna, ja sbʼiʼil ja kʼin it, «tini jakel ja bʼa yaljel swahili matunda ya kwanzaa (‹bʼajtanik sat›), sok wani xkʼintaji «jastalni wa skʼulane ja kʼinik bʼa África yajni wa stuluwe ja sati». Ama jujuntik mini xyilawe jun kʼin bʼa relijyon, jun juʼun wani xya slaj juni kʼin bʼa África ke ja bʼajtanik sat «wa skʼapaweyi ja kʼulubʼal dyosik sok ja maʼ ekʼpaxtayujile bʼa jun modo bʼa yajel tsʼakatal». Sok cha wa xyala ke ja kʼin jaw jastalni ja kʼin afroamericana bʼa Kwanza wani xchiktese «ja junxta yipalil bʼa yajel tsʼakatal yuja slekilal akʼubʼalyile yuja maʼ ekʼpaxtayujile» (Encyclopedia of African Religion [Enciclopedia de la religión africana]).

      Kwanza

    •  Fiesta del Medio Otoño. Jastalni wa xyala ja libro Otras culturas, otras formas de vida, kʼotelni jun skʼintajel ke «ja kristyanoʼik wa xyaweyi majtanalik ja luna». Tini chʼikan bʼa jun skʼuʼajel ke «ja ixuke bʼa naʼitsi wa xkoye sbʼaj tinan [...] ja bʼa stiʼ sat ja ixuk kʼulubʼal dyosi» (Religions of the World—A Comprehensive Encyclopedia of Beliefs and Practices [Religiones del mundo: Enciclopedia exhaustiva de creencias y prácticas]).

    •  Nowruz. «Jujuntik ja bʼa kujlajijan mas pokoxa ja kʼin it tini wa xtax bʼa zoroastrismo, sok jani june ja kʼakʼujik mas chaʼanyabʼal ja bʼa poko calendario zoroástrico. [...] Wani skʼuʼane ke ja yip bʼa styempoʼil ja invierno, wani skʼulan obligar ja yip bʼa kulan kʼakʼu naʼubʼal sbʼaj jastal Rapithwin bʼa a-snakʼ sbʼaj bʼa yibʼ luʼum snajtil ja ixawik bʼa cheʼej, sok ja bʼa skʼakʼujil Nowruz wa xcha kʼulaji resibir sok kʼinik ja bʼa kulan kʼakʼu jastalni ja skʼuʼajel yiʼoje ja zoroástrica» (Organización de las Naciones Unidas para la Educación, la Ciencia y la Cultura [Unesco]).

    •  Shab-e Yalda. Ja kʼin it bʼa kʼaʼuj bʼa styempoʼil ja invierno tini «chʼikansok ja bʼa stoyjel ja Mitra», ja dyos bʼa ijlabʼ (Sufism in the Secret History of Persia [El sufismo en la historia secreta de Persia]). Cha wani xkʼuʼaji ke ja kʼin tini chʼikansok ja bʼa stoyjel ja sdyose ja romano sok ja griego bʼa kʼaʼuj. b

    •  Día de Acción de Gracias. Junxta jastal ja kʼin bʼa Kwanza, ja skʼintajel it tini jakel ja bʼa poko kʼinik bʼa stuljel ja sat wa xyaweyi stoyjel ja sdyoseʼi. Yajni ekʼ ja tyempo, «ja poko kostumbreʼik it bʼa jel naʼubʼal sbʼaji cha kʼeni skʼuluke tuk relijyonik» (A Great and Godly Adventure—The Pilgrims and the Myth of the First Thanksgiving [Una gran aventura piadosa: Los peregrinos y el mito del primer día de Acción de Gracias]).

     Kʼinik elel bʼa skʼuʼajelik ma ja bʼa skʼuʼajel ja lekil suerte. Ja Biblia wa xyala ke «ja maʼ wa xchapawe jun smesa ja sdyosil ja Lekil Suerte», jani ti chʼikane ja «matik wa xyawekan ja Jyoba» (Isaías 65:11). Ja yuj, ja testigoʼik bʼa Jyoba mini skʼintaye ja kʼinik ti nochani:

    •  Iván Kupala. «Jastalni wa sjeʼa ja skʼuʼajel jel naʼubʼal sbʼaj, snajtil ja bʼa skʼakʼujil Iván Kupala, ja jastik sakʼani wani xya ajyuk ipal bʼa magiaʼik sok wani xbʼobʼ ajyukyuj tʼunuk ja maʼ mi xiwi sok bʼa ayiʼoj lekil suerte» (The A to Z of Belarus [Bielorrusia de la A a la Z]). Ja bʼajtanto, kʼotelni jun kʼin bʼa matik mi skʼuʼane Dyos bʼa skʼintajel ja kʼaʼuj ja bʼa styempoʼil ja verano. Pe jastalni wa xcholo jun enciclopedia, ja kʼin it «soko sbʼajsok ja kʼin wa skʼintaye ja bʼa Iglesya [el día de san Juan Bautista]» tsaʼan yajni ja matik mi skʼuʼane Dyos snochowe ja skʼuʼajel yiʼoje ja matik wa xyalawe snochumane Kristo» (Encyclopedia of Contemporary Russian Culture [Enciclopedia de la cultura rusa contemporánea]).

    •  Año Nuevo Lunar (Año Nuevo chino ma Año Nuevo coreano). «Ja yajtabʼik jaw mas chaʼanyabʼali, ja jas mero wa xchamskʼujole ja pamilyaʼik sok ja amigoʼik, jani ajyelyujile jun lekil suerte, stoyjel ja dyosiki, ja chamwiniki, sok skʼanjel jun lekil portuna ja bʼa yajkʼachil jabʼili» (Mooncakes and Hungry Ghosts—Festivals of China [Festivales chinos: Pasteles de la luna y fantasmas hambrientos]). Cha junxtatikni, ja Año Nuevo coreano «tini chʼikan stoyjel ja maʼ ekʼpaxtakujtiki, skʼulajel jastik bʼa yajel eluk ja pukujik mi lekuki, yajel ajyuk jun lekil suerte ja bʼa yajkʼachil jabʼili, sok yajel makunuk kʼintanumik bʼa yiljel ja jas oj yijan ja bʼa yajkʼachil jabʼili» (Encyclopedia of New Year’s Holidays Worldwide [Enciclopedia de las celebraciones de Año Nuevo de todo el mundo]).

      Año Nuevo chino

     Kʼinik ti elel bʼa pensarik ke ayto jas wa xkan sakʼan ja wala chamtiki. Ja Biblia wa sjeʼa jaman lek ke ja kristyano wani xchami (Ezequiel 18:4). Ja yuj, ja testigoʼik bʼa Jyoba mini skʼintaye kʼinik bʼa wa xya jkʼuʼuktik ke ayto jas wa xkan sakʼan ja wala chamtiki, jastalni ja ti nochani:

    •  Día de los Difuntos (ma Día de Muertos). Jastalni wa xyala jun enciclopedia, ja it juni kʼakʼu «bʼa yajel juljkʼujoltik yibʼanal ja matik toj chameleʼi». Sok yala: «Ja bʼa jabʼil 500 man mojan bʼa jabʼil 1500 bʼajtanto bʼa styempo ja Jesús, wani xkʼuʼaji ke ja chamwinik ja bʼa purgatorio ojni bʼobʼ sjeʼ sbʼaje ja bʼa kʼakʼu jaw bʼa lajansok juni splanta kristyanoʼe, brujaʼik, woʼik sok tuk jastik yuja matik ay jas mi lek kʼulubʼalyile yajni sakʼaneto» (New Catholic Encyclopedia [Nueva Enciclopedia Católica]).

    •  Ja Festival Ching Ming sok ja Festival bʼa Fantasmas Hambrientos. Ja bʼa chabʼ kʼinik it, jani wa xtoyji ja maʼ ekʼpaxtakujtiki. Jun juʼun bʼa spaklajel wa xcholo ke ja bʼa kʼin Festival Ching Ming, «wani xkʼapji waʼelal, yujel, sok wa stsikji billeteʼik bʼa jachuk mi oj stekʼ-e waʼin sok takin tiʼ ja maʼ chameli sok aʼajyuk lek stakʼine», (Celebrating Life Customs Around the World—From Baby Showers to Funerals [Costumbres de todo el mundo para celebrar la vida: desde baby showers hasta funerales]). Jastalni wa xyala ja juʼun jaw, ja matik wa skʼintaye ja Festival de los Fantasmas Hambrientos, wani skʼuʼane ke «snajtil ja ixaw [ja bʼa kʼin jaw], mas ja bʼa akwal setan ay ja luna, masni jel xtax loʼil ja maʼ sakʼan ayi sok ja matik chameleʼi ke yuj bʼa chikan jas akwal. Ja yuj tʼilani oj stalnay sbʼaje bʼa mi jas oj skʼuluk ja maʼ chameli sok stoyjel ja maʼ ekʼpaxtayujile».

    •  Chuseok. Jastalni wa xyala jun tsʼijbʼanum bʼa jel chapan, ja bʼa kʼin coreano it, «wani xkʼapjiyi waʼelal sok vino ja matik chamelexa». Ja kʼapjelalik it wani xchiktes «ja skʼuʼajel bʼa ayto jas wa xkan sakʼan yajni wa xcham ja kuerpoʼali» (The Korean Tradition of Religion, Society, and Ethics [La tradición coreana de la religión, la sociedad y la ética]).

     Kʼinik bʼa ti chʼikan soka aʼtel sok pukuj. Ja Biblia wa xyala: «Mokni ajyuk mini june bʼa weʼnlex [...] akʼintanuk, mini maʼ a-skʼul magia, mini maʼ a-sleʼ senyaʼik bʼa ay jas oj ekʼuk, mini brujoʼik, mini maʼ a-syajbʼes sok magia ja tuki, mini maʼ a-sjobʼyi jun espiritista ma jun kʼintanum sok mini maʼ a-sjobʼyi ja chamwiniki. Yujni spetsanil ja maʼ wa skʼulan ja jastik junuk it kistalni kʼotel bʼa Jyoba» (Deuteronomio 18:10-12). Bʼa mi oj skʼuluke jun jasunuk ti chʼikan soka aʼtel sok pukuj ma ja skʼintajel ja kʼanalik, (bʼa juni modo bʼa kʼintanel), ja testigoʼik bʼa Jyoba mini skʼintaye ja Kʼin Santo cha mini ja kʼinik ti nochani:

    •  Ja Año Nuevo cingalés sok ja Año Nuevo tamil. «Ja bʼa kʼin it, tini chʼikan skʼulajel jujuntik aʼtel ja bʼa mero styempoʼil wa xyalawe ja matik wa skʼintaye kʼanal ke ayni jas lek oj yijani» (Encyclopedia of Sri Lanka [Enciclopedia de Sri Lanka]).

    •  Songkran. Jun enciclopedia wa xcholo ke ja sbʼiʼil ja kʼin asiático it, «tini jakel bʼa jun kʼumal [...] wa stojolan ‹nijkel› ma ‹tukbʼel›». Ja bʼa kʼin it, «jani wa xkʼintaji yuja kʼaʼuj wa xwaj bʼa jun parte ja bʼa satkʼinali. Ja bʼa akwali ja parte jaw wa xnaji sbʼaj jastal tsome kʼanalik Aries» (Food, Feasts, and Faith—An Encyclopedia of Food Culture in World Religions [Comida, fiestas y fe: Enciclopedia de cultura gastronómica en las religiones del mundo]).

     Kʼinik bʼa ti chʼikan soka stoyjel ja Dyos ja bʼa sLey ja Moisés, bʼa chʼay snajel yuja sakʼanil yaʼa ja Jesús. Ja Biblia wa xyala: «Yuja Kristo ti chʼak ja Leyi» (Romanos 10:4). Ama ja rasonik yiʼoj ja bʼa sLey ja Moisés bʼa ajiyi ja chonabʼ Israel, wanto xyawe el slekilal ja yaʼtijumik Dyos. Pe mini skʼintaye ja skʼin wa skʼulane ja kristyano, ja skʼintajel ja sjulelal ja Mesías, pes ja yaʼtijumik Dyos wani skʼuʼane ke julta. Ja Biblia wa xyala: «Ja jaw jach jastal jun yijlabʼil sbʼaja jas tʼilan oj jakuki, pe ja smeranili jani kʼotel ja Kristo» (Colosenses 2:17). Yiljel ke mixa ay xchol ja kʼinik it sok yuja yaweta kujlajukjan jujuntik kostumbreʼik bʼa wa skontraʼan ja jas wa xyala ja Biblia, ja testigoʼik bʼa Jyoba mini skʼintaye ja kʼinik ti nochani:

    •  Janucá. Ja bʼa kʼin it, jani wa xyawe julskʼujol ja skʼintajel yiʼaj ja templo judío bʼa Jerusalén. Chomajkil, ja Biblia wa xyala ke ja Jesús tʼoji Olomal Sacerdote bʼa jun ‹karpa [ma templo] mas tʼilan sok mas tsʼikan, bʼa mi jaʼuk skʼulan ja kristyano, wa xkʼan alxuk, mini jaʼuk ja bʼa kʼulbʼenik it› (Hebreos 9:11). Ja yaʼtijumik Dyos wani xyilawe ke ja templo jaw bʼa Dyos, jani slokʼolan ja templo bʼa Jerusalén.

    •  Rosh Hashaná. Jani ja bʼajtan kʼakʼu bʼa jabʼil judío. Ja bʼa tyempo najate, ja bʼa kʼin it wani xkʼapjiyi ja Dyos majtanalik jel chaʼanyabʼal (Números 29:1-6). Pe ja Jesukristo, jastal Mesías, xchʼayani snajel «ja majtanal wa x-ajiyi» ja Dyosi (Daniel 9:26, 27). Ja yuj, ja majtanalik jaw mixani xmakuni ja bʼa stiʼ sat ja Dyosi.

  •   Ja bʼa kʼini, ¿wan maʼ xya ajyuk ja stoyjel ja Dyos lajan soka tuk relijyon?

     Rason bʼa Biblia: «¿Jasa [...] wa slaja sbʼaj jun kʼuʼuman sok june mi kʼuʼumanuk? ¿Wan maʼ xbʼobʼ ajyuk ja kʼulubʼal dyosik ja bʼa stemplo ja Dyosi?» (2 Corintios 6:15-17).

     Ama ja testigoʼik bʼa Jyoba wa skʼujolane bʼa laman oj ajyuke soka kristyanoʼik sok wa skisawe ja sderechoʼe bʼa stsajel ja jas oj skʼuʼuke. Pe mini xchʼika sbʼaje bʼa kʼinik wa xya ajyuk ja stoyjel ja Dyos lajan soka tuk relijyoni, jastalni wa sjeʼa ja bʼa ti nochani.

     Kʼinik wa xkʼintaji kristyanoʼik ma jastik bʼa relijyon bʼa wa xya ajyuk lajan ja toyjelal bʼa tuktukil relijyon. Ja bʼa tyempo najate, yajni ja Dyos stojo ja xchonabʼ bʼa jun yajkʼachil luʼum bʼa ay kristyanoʼik bʼa tuktukil relijyon, ja Dyos yala yabʼ ja yaʼtijumiki: «Mokni akʼul mini jun trato soka yeʼnle cha mini soka sdyoseʼi. [...] Ta waxa toyo ja sdyoseʼi, ojni kʼot jun trampa bʼa weʼna» (Éxodo 23:32, 33). Ja yuj, ja testigoʼik bʼa Jyoba mini skʼintaye ja bʼa kʼinik ti nochani:

    •  Loi Krathong. Ja bʼa kʼin it bʼa tailandés, «ja kristyanoʼik wani stojbʼese yal moʼochik tojbʼel sok poʼojik. Ja bʼa yal moʼochik jaw, wa xchʼikawe velaʼik ma yal teʼik bʼa incienso sok tixa wa xyawe wajuk bʼa jaʼ. Wani skʼuʼane ke ja ‹barkoʼik› wa xyiʼaje ja mal suerteʼi. Chomajkil, ja bʼa kʼini, ja kristyanoʼik wani xyawe julskʼujol jun senya yaʼunejkan ja Buda ja bʼa stiʼ jaʼi» (Encyclopedia of Buddhism [Enciclopedia del budismo]).

    •  Día Nacional de Arrepentimiento. Jastalni yala june maʼ ay xchol bʼa gobyerno ja bʼa The Nationa, jun periódico bʼa Papúa Nueva Guinea. Ja matik wa x-ajyiye ja bʼa kʼin it, «wani xyiʼaje ja sjejelik jel tʼilan ja bʼa skʼuʼajel yiʼoje ja snochumanik Kristo». Cha yala ke ja skʼintajel ja Día Nacional de Arrepentimiento, «wani skoltay ja país bʼa oj skis-e ja rasonik kujlajel sbʼaja yaʼtijumik Dyosi».

    •  Vesak. Ja bʼa kʼin it, jani ja kʼakʼuʼik mas tʼilan sbʼaja budaʼik. «Ja bʼa kʼakʼuʼik jaw, ja kristyano jani wa skʼintaye ja spojkelal, ja slijpelal sok ja xchamelal ja Buda» (Diccionario de religiones comparadas).

      Vesak

     Kʼinik elel bʼa kostumbreʼik bʼa relijyon bʼa mi jach wa sjeʼa ja Biblia. Ja Jesús yala yabʼ ja olomalik bʼa relijyon: «Ja weʼnlexi awaʼawextakan jun lado ja yabʼal ja Dyos yuj snochjel jawa kostumbreʼexi». Cha yala yabʼye ke ja toyjelal wa xyaʼawe mini xmakuni, «yujni ja jas wa sjeʼaweʼi kechan smandar winike» (Mateo 15:6, 9). Yuja testigoʼik bʼa Jyoba jel xyaweyi stʼilanil ja rason it, ja yuj mini skʼintaye ja kʼinik ti nochani:

    •  Epifanía (Timkat ma Los Reyes Magos). Ja bʼa kʼin it, ja kristyanoʼik jani wa xjul skʼujole ja yiʼaj jaʼ ja Jesús sok ja ekʼele ulataji yuja matik wa skʼintaye ja kʼanali. Jastalni wa xyala jun enciclopedia, ja kʼin it «jani wa skʼintaye ja dyosik bʼa jaʼiki sok tsaʼan kʼe skʼintaye jujuntik ja snochumanik Kristo» (The Christmas Encyclopedia [Enciclopedia de la Navidad]). Ja bʼa kujlajijan ja kʼin etíope bʼa Timkat, juni kʼin «jel yechunej ja bʼa kostumbreʼi» (Encyclopedia of Society and Culture in the Ancient World [Enciclopedia de sociedades y culturas del mundo antiguo]).

    •  Kʼin ja bʼa Asunción de la Virgen María. Ja bʼa kʼin it, jani wa xkʼintaji ja skʼuʼajel ke ja snan ja Jesús waj bʼa satkʼinal. Ja Diccionario de religiones comparadas wa xyala ke ja skʼuʼajel it, «mini snaʼawe sbʼaj ja bʼajtan snochumanik Kristo sok mini staʼa tiʼal ja Yabʼal ja Dyosi».

    •  Fiesta de la Inmaculada Concepción. Ja kʼin it, jani ja skʼuʼajel ke ja María mixa ay yiʼoj mulal man yajni kan embarazada. Sbʼaja it, ja Enciclopedia Católica Online, wa xyala: «Mini sjeʼa ja bʼa Yabʼal ja Dyos». Kʼotelni jun sjejel bʼa Iglesya.

    •  Kuaresma. Jastalni wa xyala ja Nueva Enciclopedia Católica, ja tyempo it bʼa snajel malaya sok yajelyi ayuno «jatoni kujlaji ja bʼa jabʼil 325», yajni ekʼ mas ja 200 jabʼil chʼak tsʼijbʼajuk ja Biblia. Jaxa ja bʼajtan kʼakʼu bʼa Kuaresma, ja Miércoles bʼa Taʼani, ja junxta enciclopedia jaw wa xyala: «Ja sacerdoteʼik wa skʼulane dibujar jun krus ja bʼa spatane ja matik wa xnochjiyeyuji. Ja kostumbre it ya kujlajuk bʼa jabʼil 1091ja Iglesya Católica».

    •  Meskel. Ja bʼa kʼin etíope it, jani wa xkʼintaji «ja yajni taji ja Vera Cruz, wa xkʼan alxuk, ja krus bʼa aji lokan ja Kristo. Wa xyawe ajluk kʼakʼ sok wa xchaniye ja bʼa sjoyanali» (Encyclopedia of Society and Culture in the Medieval World [Enciclopedia de las sociedades y culturas en el mundo medieval]). Pe ja testigoʼik bʼa Jyoba mi xyawe makunuk ja krus bʼa stoyjel ja Dyos.

  •   Ja kʼini, ¿wan maʼ xyayi stoyjel jun kristyano, jun organisasyon, jun senya bʼa país ma jun chonabʼ?

     Rason bʼa Biblia: «Ja it ja jas wa xyala ja Jyoba: ‹Pobre ja winik [...] bʼa wa sleʼa skoltajel ja bʼa yip ja winiki, sok ja skʼujoli wa spila sbʼaj soka Jyoba›» (Jeremías 17:5).

     Ama ja testigoʼik bʼa Jyoba wa xcham skʼujole ja kristyanoʼik sok asta wa xyaweyi orasyon bʼa yeʼnle, pe mini skʼulane ja tikʼe kʼinik wa xcholo ja bʼa ti nochani.

     Kʼinik bʼa stoyjel jun gobyerno ma jun kristyano jel tʼilan. Bʼa jlekilaltik, ja Biblia wa xyala mok la jipjkʼujoltik ja winikeʼi, yujni kechanta wane yijel ikʼ soka sniʼeʼi (Isaías 2:22). Ja yuj, ja testigoʼik bʼa Jyoba mini skʼintaye ja kʼinik jastal ja scumpleaño jun rey ma jun reyna.

     Kʼinik bʼa ti chʼikan soka stoyjel ja bandera. Ja testigoʼik bʼa Jyoba mini skʼintaye ja sKʼakʼujil ja Bandera. ¿Jas yuj miyuk? Yujni ja Biblia wa xyala: «Talnabʼajik soka kʼulubʼal dyosiki» (1 Juan 5:21). Bʼa jujuntik kristyano, ja bandera mini jun kʼulubʼal dyosuk, wa xkʼan alxuk, jun jasunuk bʼa yajelyi stoyjel. Pe ja tsʼijbʼanum Carlton Hayes staʼa tiʼal sbʼaja «toyjelal wa x-ajiyi ja chonabʼ ja bʼa jtyempotik», sok yala: «Ja bandera jani mero wa senyaʼan ja chonabʼi sok juni jasunuk bʼa stoyjel».

     Kʼinik bʼa wa xyayi stoyjel jun santo. ¿Jasa skʼulan ja jekabʼanum Pedro yajni jun winik bʼa wa xiwyuj ja Dyos koʼ mekʼan sbʼaj? Ja Biblia wa xcholo: «Ja Pedro sjachakʼen sok yala yabʼi: ‹Kʼeʼan tekʼan. Ja keʼn cha kechani jun winikon›» (Hechos 10:25, 26). Ja Pedro sok ja tuk jekabʼanumiki, mini skʼanawe chaʼanyabʼal aʼiljuke ma atoyjuke. Ja yuj, ja testigoʼik bʼa Jyoba mini x-ajyiye bʼa kʼinik wa xyayi stoyjel kristyanoʼik bʼa wa x-iljiye jastal santoʼe, jastal ja bʼa sjejelik ti nochani:

    •  Día de Todos los Santos. Jastalni wa xyala ja juʼun Año cristiano, ja xchol ja kʼin it, «jani bʼa skʼintajel spetsanil ja santoʼik». Cha wa xcholo: «Ja bʼa kujlajijan ja kʼin it mini meranuk».

    •  Ja kʼin Nuestra Señora de Guadalupe. Ja bʼa kʼin it, jani wa xkʼintaji ja «Patrona bʼa México», ja skʼuʼajel jel naʼubʼal sbʼaj bʼa yeʼnani ja María, ja snan ja Jesús. Wani x-alji waj jun milagro ja sjeʼa sbʼajsok jun kampesino ja bʼa jabʼil 1531 (Enciclopedia Guadalupana).

      Kʼin Nuestra Señora de Guadalupe

    •  Día del santo ma día onomástico. Jastalni wa xcholo jun juʼun bʼa spaklajel, jani «ja skʼakʼujil wa xkʼintaji jun santo yajni jun yal alats wa xyiʼaj jaʼ ma mas tsaʼan yajni wa sjeʼa ja skʼuʼajel bʼa jun kʼin ja bʼa Iglesya». Sok cha yala ke «ja bʼa kʼakʼu it, ja kristyanoʼiki wani skʼulane jastik bʼa ti chʼikan soka relijyon» (Celebrating Life Customs Around the World—From Baby Showers to Funerals [Costumbres de todo el mundo para celebrar la vida: desde baby showers hasta funerales]).

     Kʼinik bʼa ti chʼikan soka politika ma koltanumik bʼa país. Ja Biblia wa xyala: «Masni lek slejel jkoltajeltik bʼa Jyoba ke yuj sjipjel jkʼujoltik bʼa kristyanoʼik» (Salmo 118:8, 9). Bʼa oj sjeʼe ja testigoʼik bʼa Jyoba ke mi sjipa skʼujole ja bʼa winike oj stojbʼese ja wokoliki, mini x-ajyiye ja bʼa kʼinik wa skoltay campañaʼik bʼa politika ma koltanumik bʼa país, jastal ja Día Internacional de la Juventud ma ja Día Internacional de la Mujer. Ja yuj, mini skʼintaye ja Día de la Emancipación cha mini kʼinik bʼa oj slajtik. Jani wa sjipa skʼujole ja sGobyerno ja Dyos bʼa ojni xchʼay snajel ja mi lek yiljel ja tuk rasa sok ja pilwanel (Romanos 2:11; 8:21).

  •   ¿Wan maʼ xchiktes ja kʼin ja pensar bʼa jun kʼole kristyano ma bʼa jun país mas tʼilane yuja tuk?

     Rason bʼa Biblia: «Ja Dyosi mini june maʼ menos wa xyila, wani skʼulan aseptar ja matik wa xiwyeyuji sok wa skʼulane ja bʼa jas leki» (Hechos 10:34, 35).

     Ama testigoʼik bʼa Jyoba jel chaʼanyabʼal xyilawe ja país bʼayeʼi, pe mini x-ajyiye bʼa kʼinik wa skoltay jun país ma jun kʼole kristyano mas tʼilane yuja tuki.

     Kʼinik bʼa wa stoyo ja soldadoʼiki. Ja Jesús ajyini laman soka kristyanoʼik, ja yuj yala yabʼ ja snebʼumaniki: «Moka waʼexkan syajtajel jawa kontraʼexi sok yajelyi orasyon sbʼaja matik wa xyiʼaja patikexi» (Mateo 5:44). Ja yuj, ja testigoʼik bʼa Jyoba mini x-ajyiye bʼa kʼinik bʼa wa stoyo ja soldadoʼik, jastal ja bʼa:

    •  Día de Anzac. Jun diccionario wa xcholo ke ja «Anzac jani kʼotel ja Tsome soldadoʼik bʼa Australia sok ja bʼa Nueva Zelanda». Sok ja «Día de Anzac kʼotni jun kʼakʼu bʼa wa xyawe julskʼujole ja matik chamye ja bʼa tiroʼaneli» (Historical Dictionary of Australia [Diccionario histórico de Australia]).

    •  Día de los Veteranos (Día para Recordar, Domingo del Recuerdo sok Día de la Conmemoración de los Caídos). Jastalni wa xyala ja Enciclopedia Moderna, ja bʼa kʼinik it jani wa xkʼintaji «bʼa stoyjel ja soldadoʼik bʼa ayxa skʼujole [...] sok ja matik chamye ja bʼa tiroʼaneli».

     Skʼintajel jastik jel chaʼanyabʼal ekʼel ma ja kʼakʼu el libre jun país. Ja Jesús yala yabʼ ja snebʼumaniki: «Ja yeʼnleʼi mi sparteʼuke ja luʼumkʼinali, jastalni ja keʼn mi sparteʼukon ja luʼumkʼinali» (Juan 17:16). Ama ja testigoʼik bʼa Jyoba jel chaʼanyabʼal xyilawe ja jastik ekʼel ja bʼa spaise, pe mini x-ajyiye ja bʼa kʼinik ti nochani:

    •  Día de Australia. Jun enciclopedia wa xcholo ke ja bʼa kʼin it, jani wa xkʼintaji «june ja bʼa kʼakʼujik bʼa jabʼil 1788 yajni ja soldadoʼik bʼa wa x-aji sbʼiʼiluke ingleses sjachawe ja sbanderaʼe sok yalawe sbʼaja Australia jastal jun yajkʼachil lugar» (Worldmark Encyclopedia of Cultures and Daily Life [Enciclopedia Worldmark de las culturas y la vida diaria]).

    •  Día de Guy Fawkes. Jun enciclopedia wa xcholo ke ja bʼa kʼin it, jani wa xyawe julskʼujole yibʼanal ja bʼa país, ja jas skʼulan jun winik sbʼiʼil Guy Fawkes soka tuk kristyanoʼik catolicoʼik ja bʼa jabʼil 1605 yajni sleʼawe modo yajel bʼojtuk jun bomba ja bʼa Parlamento wa xtax bʼa Gran Bretaña sok jach oj smile ja rey Jacobo I» (A Dictionary of English Folklore [Diccionario de folclore inglés]).

    •  Día de la Independencia. Bʼa jujuntik país, kʼotelni jun kʼin bʼa wa skʼintaye ja kʼakʼu aji el libre yuj pilan país.

  •   ¿Jun maʼ kʼin naʼubʼal sbʼaj yuja jelxelxa ma yuja kuxil modoʼal?

     Rason bʼa Biblia: «Yujni jitsanxa tyempo ekʼta bʼa wanex skʼulajel ajyi ja jas wa skʼana ja chonabʼiki, bʼa ti ajyiyex chʼikan skʼulajel kistal modoʼalik jel kʼixwela sbʼaj, jelxelxa ja kʼankʼunelik bʼa mi lekuki, jelxelxa yujel, kʼinik bʼa jelxelxa, kʼinik bʼa yujel sok stoyjel kʼulubʼal dyosik bʼa wa xyijnay ja Dyosi» (1 Pedro 4:3).

     Jastalni wa xyala ja rason it, ja testigoʼik bʼa Jyoba mini x-ajyiye bʼa kʼinik jelxelxa bʼa wa xyakbʼiye ja kristyanoʼiki. Ja Testigoʼik bʼa Jyoba jelni skʼulane gusto yajel ekʼ tyempo soka yamigoʼe. Ta ay maʼ wa skʼana oj yuʼ trago, wani xyuʼaj jach mi jelxeluk. Wani skʼujolane bʼa oj skʼuʼuke ja rason it bʼa Biblia: «Sea wanex waʼel, wanex yujel ma wanex skʼulajel chikan jasunuk, kʼulanik yibʼanal bʼa stoyjel ja Dyosi» (1 Corintios 10:31).

     Ja yuj ja testigoʼik bʼa Jyoba mini x-ajyiye ja bʼa kʼin jastal ja carnavaliki, cha mini bʼa kʼinik oj slajtik bʼa wa xya ajyuk ja modoʼalik wa skontraʼan ja Biblia. Ja it tini chʼikan ja kʼin judía bʼa Purim. Ama ja bʼa tyempo najate ja kʼin it wa xyawe julskʼujole ja aji el libre ja judíoʼik ja bʼa sjoʼil siglo bʼajtanto yuja jtyempotik, ja wego wanxa xnaji sbʼaj jastal kʼin judía bʼa carnaval. Ja juʼun El Judaísmo wa xcholo ke ja kʼin it, jani wa xchiktesji yuja «wa snika ja kristyano bʼa jelxel yujel, modoʼalik bʼa wa sjeʼa mi skomo sbʼaje, yajel buya» sok asta lek wa xyilawe ja «winike wa skʼutes sbʼaje jastal ja ixuki».

 Ama ja testigoʼik bʼa Jyoba mi skʼintaye jujuntik kʼin, ¿wanto maʼ skʼanawe ja spamilyaʼe?

 Waniʼa. Ja Biblia wa sjeʼa tʼilani oj yajtayik sok oj jkistik jpamilyatik, ama chikan jastal ja skʼuʼajel yiʼoje (1 Pedro 3:1, 2, 7). Yajni jun testigo bʼa Jyoba wa xyakan skʼintajel jujuntik kʼin, wani x-abʼxi stojol ke jujuntik ja bʼa spamilya wa xtajkiye, wa xyajbʼesjiye sok asta wa xyabʼye wa xchʼaykʼujolajiye. Ja yuj, ja Testigoʼik wani skʼujolane bʼa sjejelyile wa skʼanawe ja spamilyaʼe, xcholjel yabʼye jas yuj jach wa stsaʼawe skʼulajel sok yajel ekʼ tyempo soka yeʼnle bʼa pilan ekʼeleʼik.

 ¿Wan maʼ skʼulane obligar ja testigoʼik bʼa Jyoba ja tuk kristyanoʼik bʼa mok skʼuluke jujuntik kʼin?

 Miyuk. Ja Testigoʼik wani skʼuʼane ke kada jujune oj stsaʼ ja jas oj skʼuluki (Josué 24:15). Wani skisawe spetsanil ja kristyanoʼik ama chikan jastal ja skʼuʼajel yiʼoje (1 Pedro 2:17).

a Ja artikulo it mini staʼa tiʼal yibʼanal ja kʼinik ke ja testigoʼik bʼa Jyoba mi skʼintaye cha mini ja rasonik bʼa Biblia sbʼaja tema.

b Mithra, Mithraism, Christmas Day & Yalda (Mitra, mitraísmo, Navidad sok Yalda), bʼa K. E. Eduljee, slam 31 man 33.