Kalap go long lista

Kalap go long lista bilong ol tok

INTAVIU | HANS KRISTIAN KOTLAR

Wanpela Saientis i Stori Long Bilip Bilong Em

Wanpela Saientis i Stori Long Bilip Bilong Em

Long 1978, Dokta Hans Kristian Kotlar i kisim fes wok bilong em long Norwegian Radium Hospital we em i stadim sik kensa na hau bodi bilong ol man i save sakim ol sik o imiun sistem. Na tu, long dispela taim em i gat laik long save long ol samting i gat laip i kamap olsem wanem. Nius Kirap! i askim em long wok saiens na bilip bilong em.

Wanem samting i kirapim yu long kisim save long laip i kirap olsem wanem na yumi stap bilong mekim wanem?

Papa bilong mi em i wanpela Katolik na mama bilong mi em i bilong lotu Protestan. Maski i olsem, ol i no tingim lotu i olsem bikpela samting. Taim mi tineja, mi save tingting long wanem as bilong i stap bilong yumi, na mi ritim ol buk bilong lotu Buda, Hindu, na Islam. Na tu, mi bin beten askim God long soim mi long tok i tru.

Long 1973 samting, wok saiens bilong stadim ol molekiul i kamapim sampela nupela save, na mi ting dispela save bai kamapim klia laip i kirap olsem wanem. Mi kirap nogut long wok bilong ol sel i stap insait long ol samting i gat laip, so mi kirap long stadim saiens ol i kolim baioteknoloji. Planti profesa bilong mi i tok laip i kamap long rot bilong evolusen na mi bilipim tok bilong ol.

Wai na yu laik save long Baibel?

Tupela Witnes Bilong Jehova i kam long haus bilong mi. Maski ol i mekim gutpela pasin, mi mekim hatpela pasin na tokim ol olsem mi no laik harim tok bilong ol. Meri bilong mi i harim tok mi mekim na em i tok: “Hans Kristian, yu no mekim gutpela pasin. Inap longtaim nau yu bin gat laik long save long as bilong laip.” Em i tok stret, na mi sem long pasin bilong mi. So mi singautim ol Witnes i kam bek. Mipela i stori liklik, na mi tokim ol olsem mi laik save sapos ol tok bilong Baibel i stret wantaim ol tok bilong saiens.

Ol i mekim wanem?

Ol i soim mi tok Baibel i mekim long As bilong bikpela strong i bosim ol samting long yunives. Skripsa ol i ritim i tok: “Yupela lukluk i go antap long skai na lukim ol sta samting i stap antap. Husat tru i bin wokim ol? Em Bikpela tasol. . . . Em i gat olgeta strong, olsem na i no gat wanpela bilong ol dispela samting inap lus.” a Mi kirap nogut long dispela tok. Na mi ting i stret wanpela Man i As bilong olgeta strong i mekim na ol samting long yunives i wok gut wantaim.

Yu senisim tingting yu bin gat long evolusen?

Isi isi mi luksave olsem ol bikpela save bilong saiens i no helpim tok bilong evolusen. Evolusen em ol stori nating ol man i kamapim bilong eksplenim hau ol samting olsem imiun sistem inap kamap long rot bilong ol samting i no gat laip. Taim mi wok long stadi gut moa long imiun sistem, mi luksave olsem em i narakain tru na em i save wok gut tru. Olsem na wok saiens bilong mi i helpim mi long luksave olsem wanpela Krieta i gat bikpela save i bin wokim olgeta samting i gat laip.

Wok saiens bilong mi i helpim mi long luksave olsem wanpela Krieta i gat bikpela save i bin wokim olgeta samting i gat laip

Yu inap stori long imiun sistem i wok gut olsem wanem?

Imiun sistem i gat kain kain hap bilong en na ol i save mekim narapela narapela wok bilong helpim bodi bilong yumi long sakim ol sik na ol binatang olsem baktiria na vairas. I gat 2-pela hap bilong imiun sistem. Namba 1 hap i save bung na pait long ol binatang na daunim ol sampela aua bihain tasol long ol i go insait long bodi. Namba 2 hap i save pait long ol binatang na daunim ol insait long sampela de, tasol ol i save plen gut na atekim ol binatang. Dispela namba 2 hap inap tingim gut wanem binatang ol i bin daunim, so sapos dispela binatang i kam bek gen sampela yia bihain, wantu tasol ol bai atekim na daunim ol olgeta. Dispela sistem i save wok gut tru, olsem na planti taim yu no luksave taim baktiria i kam insait long bodi bilong yu na imiun sistem i save pait na daunim. Na tu, em i narapela kain tru olsem imiun sistem inap luksave olsem ol baktiria na vairas i narapela kain long planti handret sel bilong bodi bilong yumi.

Wanem samting i save kamap taim vairas o baktiria i go insait long bodi?

Ol baktiria na vairas i save go insait long bodi long rot bilong win yumi pulim, kaikai yumi kisim, rot bilong pispis, o sua samting long skin. Taim imiun sistem i luksave olsem vairas o baktiria i go insait long bodi, wantu em i save redim planti lain protin bilong daunim dispela birua. Taim ol fes lain protin i no gat strong moa, orait ol i kirapim ol lain protin i kam bihain long pait strong moa. Dispela wok i narakain tru na yumi no inap kliagut long en!

Yu ting save bilong yu long saiens i strongim bilip bilong yu long God?

Yes! Strong bilong imiun sistem na hau em i save wok gut i kamapim klia olsem Man Bilong Wokim imiun sistem em i gat savetingting na pasin laikim. Mi ken tok tu olsem saiens i strongim bilip bilong mi long Baibel. Olsem, Sindaun 17:22 i tokim yumi olsem “pasin bilong belgut i olsem marasin bilong mekim man i stap gut.” Ol saveman i painimaut olsem tingting bilong yumi inap mekim sampela samting long imiun sistem bilong yumi. Olsem, taim man i taiet tru o em i tingting planti, dispela inap daunim strong bilong imiun sistem.

Wai na planti wanwok bilong yu i no bilip long God?

I gat kain kain as na ol i mekim olsem. Wankain olsem mi, sampela i bilipim ol tok ol i lainim. Ating ol i ting olsem saiens i sapotim ol tok bilong evolusen. Ol narapela i no tingim tumas hau ol samting i gat laip i bin kamap. Sori tru long ol! Mi ting i gutpela long ol i mas kamapim planti moa askim.

Wai na yu kamap wanpela Witnes Bilong Jehova?

Mi laikim gutpela pasin bilong ol long mekim gut long ol narapela na bilip bilong ol long tok promis bilong Krieta olsem gutpela taim bai kamap bihain. b Na ol wok painimaut na gutpela tingting i as bilong dispela bilip, i no ol stori nating na tingting em ol man i as bilong en, nogat. c