Kalap go long lista

Kalap go long lista bilong ol tok

Yu Save Long Olgeta Samting i Kamap?

Yu Save Long Olgeta Samting i Kamap?

“Taim man i bekim tok hariap paslain long em i harim tok long as tru bilong wanpela hevi, dispela em i longlong pasin na i bringim sem long em yet.”—SND. 18:13NW.

OL SINGSING: 126 [43], 97 [48]

1, 2. (a) Yumi mas kisim wanem pasin? Bilong wanem? (b) Yumi bai skelim wanem ol samting long dispela stadi?

YUMI ol Kristen i mas kisim pasin bilong skelim gut ol stori na bai yumi inap kliagut long ol samting tru i kamap. (Snd. 3:21-23; 8:4, 5) Sapos yumi no kisim dispela pasin, em bai isi tru long Satan na ol manmeri bilong dispela graun i paulim tingting bilong yumi. (Efe. 5:6; Kol. 2:8) Taim yumi save long olgeta samting i kamap, dispela bai helpim yumi long kliagut long stori tru. Sindaun 18:13 (NW ) i tok: “Taim man i bekim tok hariap paslain long em i harim tok long as tru bilong wanpela hevi, dispela em i longlong pasin na i bringim sem long em yet.”

2 Long dispela stadi, yumi bai stori long sampela samting we inap mekim na i hatwok long yumi save gut long olgeta samting i kamap long wanpela stori. Na tu, yumi bai skelim sampela stiatok bilong Baibel na eksampel bilong sampela man long bipo, na dispela bai helpim yumi long kisim pasin bilong skelim gut ol stori yumi harim o ritim.

NO KEN BILIPIM “OLGETA KAIN TOK”

3. Bilong wanem yumi mas bihainim stiatok i stap long Sindaun 14:15? (Lukim piksa long kirap bilong stadi.)

3 Long nau, ol manmeri i save harim kain kain stori long rot bilong Intenet, televisen, long redio na niuspepa samting. Na tu, ol man i kisim planti e-mail, teks mesis, na ol nius ripot long ol pren bilong ol na ol lain ol i save long ol. Planti manmeri i save amamas long kamapim ol stori i no tru, o ol i save haitim sampela tok o kamapim tingting bilong ol yet long ol stori, olsem na yumi mas was gut na skelim ol stori yumi harim. Wanem stiatok bilong Baibel inap helpim yumi? Sindaun 14:15 i tok: “Ol man i gat liklik save tasol, ol i save bilipim olgeta kain tok. Tasol man i gat gutpela tingting, em i save was gut long ol pasin em i mekim.”

4. (a) Olsem wanem tok bilong Filipai 4:8, 9 i helpim yumi long skelim ol stori yumi ritim? (b) Bilong wanem em i bikpela samting long yumi mas save long samting tru i kamap? (Lukim blok “Sampela Rot Bilong Save Long Ol Stori Tru.”)

4 Yumi mas kliagut long olgeta samting i kamap bambai yumi inap mekim gutpela disisen. Olsem na yumi mas skelim gut ol stori na makim wanem ol stori yumi laik ritim. (Ritim Filipai 4:8, 9.) Yumi no ken westim taim long go long Intenet na ritim ol nius i kamapim ol stori i no tru, o ritim ol stori nating i kam long rot bilong e-mail. Na tu, yumi no ken tru go long ol Web-sait bilong ol apostet na ritim stori bilong ol. Nambawan tingting bilong ol em long bagarapim lain bilong God na paulim tok i tru. Ol stori nating bai stiaim man long mekim ol disisen i no stret. Ol stori nating i gat strong long stiaim bel na tingting bilong yumi.—1 Tim. 6:20, 21.

5. (a) Lain Israel i harim wanem giaman stori? (b) Dispela stori i mekim wanem long ol?

5 Sapos yumi bilipim ol stori nating, dispela inap kamapim bikpela hevi. Olsem, tingim samting i kamap long taim bilong Moses. Tenpela man namel long 12-pela man husat i go bilong lukstil long Graun Bilong Promis i kam bek na kamapim ol giaman stori. (Nam. 13:25-33) Stori nating bilong ol i mekim na ol manmeri bilong Jehova i pret nogut tru. (Nam. 14:1-4) Bilong wanem ol manmeri i pret? Ating ol i ting olsem 10-pela man bilong lukstil i kamapim ripot nogut, olsem na tok bilong ol i mas tru. Ol i no laik harim gutpela ripot em Josua na Kalep i kamapim, em ol man ol inap trastim. (Nam. 14:6-10) Ol i no kliagut long samting tru i kamap na ol i no bilip long Jehova, olsem na ol i bilip long giaman stori. Dispela em longlong pasin tru!

6. Bilong wanem yumi no ken kirap nogut taim yumi harim ol stori nating ol man i mekim long lain bilong Jehova?

6 Yumi mas was gut taim yumi harim ol ripot long samting i kamap long ol manmeri bilong Jehova. Oltaim yumi mas tingim olsem, Satan i save sutim tok long ol gutpela wokman bilong God. (Rev. 12:10) Jisas i tok lukaut olsem ol birua bai “giaman na sutim kain kain tok nogut” long yumi. (Mat. 5:11) Sapos yumi tingim dispela tok lukaut, yumi no inap kirap nogut taim yumi harim ol man i mekim kain kain stori nating long lain bilong Jehova.

7. Paslain long yumi salim e-mail o teks mesis, yumi mas skelim wanem samting?

7 Olsem wanem? Yu save amamas long salim e-mail na teks mesis long ol pren bilong yu na ol man yu save long ol? Sapos yu save mekim olsem, ating yu bai laik stap olsem fes man o meri long tokim ol narapela long wanpela stori yu harim, o wanpela nupela stori yu lukim long niuspepa samting. Tasol paslain long yu salim teks mesis o e-mail, askim yu yet: ‘Dispela stori em tru o nogat? Mi kliagut long olgeta samting i kamap?’ Sapos yu no save gut long stori, yu inap kamapim giaman stori long ol bratasista. Sapos yu gat tupela tingting long dispela stori olsem em i tru o nogat, orait mobeta yu no ken salim dispela mesis.

8. (a) Ol birua long sampela kantri i mekim wanem? (b) Olsem wanem yumi inap abrusim pasin bilong kamapim ol giaman stori?

8 Pasin bilong hariap long salim e-mail o teks mesis inap kamapim tu narapela hevi. Long sampela kantri, ol i pasim sampela wok lotu bilong yumi, o ol i tambuim wok bilong yumi olgeta. Ol birua bilong yumi long ol dispela kantri inap kamapim ol giaman stori bilong pretim yumi o kirapim yumi long i no trastim narapela narapela. Tingim samting i bin kamap long Soviet Yunion bilong pastaim. Wanpela lain polis ol i kolim KGB i kamapim ol giaman stori olsem ol brata i go pas long mekim ol wok i givim baksait long ol manmeri bilong Jehova. * Planti Kristen i bilipim dispela giaman stori na ol i lusim oganaisesen bilong Jehova. Sori tru long dispela samting i bin kamap! Planti i kam bek long oganaisesen, tasol sampela nogat. Bilip bilong ol i bagarap olsem sip i bruk long rip. (1 Tim. 1:19) Olsem wanem yumi inap abrusim pasin bilong kamapim ol giaman stori? Sapos yu harim tok win nating o wanpela stori i no gat evidens bilong sapotim, orait sakim pasin bilong stori long ol narapela long dispela samting. Yu no ken bilipim olgeta tok yu harim o ritim. Yu mas save gut olsem dispela stori em i tru o nogat.

HAP HAP STORI

9. Wanem narapela samting inap mekim na yumi no kliagut long samting tru i kamap?

9 Ol nius i gat ol hap hap stori long en inap mekim na i hatwok long man i kliagut long olgeta samting i bin kamap. Maski sapos wanpela stori i gat liklik tok tru long en, dispela i no makim olsem dispela stori olgeta em tru. Olsem wanem yumi inap abrusim pasin bilong bilipim ol giaman stori we i gat liklik tok tru long en?—Efe. 4:14.

10. (a) Bilong wanem lain Israel long hap wes i laik go pait long lain Israel long hap is? (b) Wanem samting i mekim na ol i no go pait long ol?

10 Tingim samting i kamap long lain Israel long taim bilong Josua. Long dispela taim, ol i stap long hap wes bilong wara Jordan. (Jos. 22:9-34) Ol i harim olsem lain Israel long hap is bilong wara Jordan, em lain Ruben, Gat, na hap lain bilong Manase, ol i wokim wanpela bikpela alta klostu long Jordan. Liklik hap bilong dispela stori em tru, tasol lain Israel long hap wes i no kisim stori olgeta. Ol i ting lain Israel long hap is i givim baksait long Jehova, olsem na ol i bung na ol i laik i go pait long lain Israel long hap is. (Ritim Josua 22:9-12.) Tasol paslain long ol i go pait, ol i salim sampela man i go bilong kisim gut stori. Ol dispela man i painimaut wanem samting? Lain Ruben, lain Gat, na hap lain bilong Manase i no wokim alta bilong mekim ol sakrifais, nogat. Dispela alta i bilong helpim ol tumbuna bilong ol i kamap bihain long save olsem ol tu i lain bilong Jehova. Lain Israel long hap wes i amamas olsem ol i no larim ol hap hap stori i mekim na ol i kilim i dai olgeta lain Israel long hap is!

11. (a) Wanem samting i kamap na Mefiboset i karim hevi long ol narapela i mekim pasin i no stret long em? (b) Olsem wanem Devit inap abrusim dispela pasin i no stret?

11 Yumi inap karim hevi tu taim ol man i mekim pasin i no stret na ol i kamapim ol hap hap stori o giaman stori long ol narapela long ol samting yumi mekim. Tingim stori bilong King Devit na Mefiboset. Devit i soim gutpela pasin long Mefiboset taim em i givim olgeta graun bilong Sol long em. Sol em tumbuna papa bilong Mefiboset. (2 Sml. 9:6, 7) Bihain wokboi bilong Mefiboset i go lukim Devit na em i mekim giaman stori long Mefiboset. Tasol Devit i no painimaut gut sapos dispela stori em i tru o nogat. Olsem na wantu em i givim olgeta samting bilong Mefiboset i go long dispela wokboi. (2 Sml. 16:1-4) Bihain, Devit i toktok wantaim Mefiboset na em i luksave olsem stori em i harim i no tru, olsem na em i givim bek hap bilong ol samting bilong Mefiboset. (2 Sml. 19:24-29) Tasol Devit i no inap mekim dispela pasin i no stret sapos em i lusim sampela haptaim long painimaut samting tru i kamap, na em i no hariap long bilipim dispela giaman stori.

12, 13. (a) Jisas i mekim wanem taim ol i sutim tok giaman long em? (b) Yumi inap mekim wanem sapos ol narapela i mekim tok giaman long yumi?

12 Olsem wanem sapos ol narapela i mekim ol tok giaman bilong bagarapim gutnem bilong yu? Jisas na Jon Bilong Baptais i bin karim dispela hevi. (Ritim Matyu 11:18, 19.) Jisas i mekim wanem taim ol narapela i mekim giaman stori long em? Em i no lusim bikpela taim na strong bilong em long mekim ol tok bilong strongim sait bilong em, nogat. Em i kirapim ol narapela long lukim ol samting tru i kamap—ol wok em i mekim na ol tok em i skulim ol long en. Jisas i tok: “Stretpela pasin man i mekim i kamapim ples klia olsem em i gat savetingting.”

13 Yumi inap kisim gutpela skul long tok bilong Jisas. Sampela taim, ol man inap mekim ol tok bilong bagarapim gutnem bilong yumi. Ating yumi tingting long mekim ol samting bilong stretim bek gutnem bilong yumi. Tasol yumi mas mekim wanem? Sapos wanpela i mekim tok giaman long yumi, yumi mas bihainim yet stretpela pasin bambai ol narapela i no ken bilipim dispela tok giaman. Tru tumas, eksampel bilong Jisas i soim olsem taim yumi bihainim ol stretpela pasin, yumi kamapim long ples klia olsem ol hap hap stori na ol tok giaman ol narapela i mekim long yumi i no tru.

YU GAT WANEM TINGTING LONG YU YET?

14, 15. Olsem wanem pasin bilong bilip tumas long save bilong yumi yet inap pundaunim yumi?

14 Narapela risen na ol man i no kliagut long ol samting tru i kamap em bikos ol i gat sin. Olsem wanem sapos yumi mekim wok bilong Jehova inap planti yia? Ating yumi kisim pasin bilong wokim gut tingting na skelim gut ol samting, na ol narapela i rispektim yumi bikos yumi save mekim gutpela disisen. Maski i olsem, yu ting dispela inap pundaunim yumi?

15 Yes, pasin bilong bilip tumas long save bilong yumi yet inap pundaunim yumi. Ol tingting na filings bilong yumi inap bosim ol samting yumi mekim. Yumi inap pilim olsem yumi save gut long wanpela stori, maski yumi no kliagut long olgeta samting i kamap. Dispela inap kamapim bikpela hevi! Baibel i givim tok lukaut long yumi no ken bilip long save bilong yumi yet.—Snd. 3:5, 6; 28:26.

16. (a) Long dispela stori, wanem samting i kamap long restron? (b) Tom i kisim wanem tingting kranki?

16 Tingim dispela stori. Tom i mekim wok elda inap longpela taim. Wanpela apinun, em i go long restron na em i kirap nogut long lukim John, em narapela elda, i sindaun wantaim wanpela meri husat i no meri bilong em. Tom i lukim olsem tupela i lap na stori wantaim na hagim narapela narapela. Dispela i mekim na Tom i tingting planti. John na meri bilong em bai divos? Wanem samting bai kamap long meri bilong John? Olsem wanem long ol pikinini bilong John? Tom i lukim kain hevi olsem i kamap long bipo. Yu bai pilim olsem wanem sapos yu lukim John i sindaun long restron wantaim dispela meri?

17. (a) Tom i painimaut wanem samting long bihain? (b) Yumi kisim wanem skul long dispela stori?

17 Maski Tom i kisim tingting olsem John i no stap gut long meri bilong em, yu ting Tom i save long olgeta samting i kamap? Long dispela apinun yet, Tom i ringim John. Yumi ken piksaim olsem Tom i amamas taim em i painimaut olsem dispela meri em susa tru bilong John, em i stap long narapela taun na em i kam visitim John. Tupela i no lukim narapela narapela inap planti yia. Susa bilong John i kam raun tasol inap sampela aua na em bai go bek long ples, olsem na John i mas bungim em long restron na kaikai wantaim em. Meri bilong John i no inap long bung wantaim tupela. Gutpela tru olsem Tom i no bin tokim ol narapela long samting em i bin tingting long en. Yumi kisim wanem skul? Maski yumi kliagut tru long ol stretpela pasin em ol Kristen i mas bihainim, dispela i no makim olsem yumi inap save gut long olgeta samting i kamap long ol narapela.

18. Sapos yumi tingting nogut long wanbilip, olsem wanem dispela inap mekim na yumi no skelim gut ol stori yumi harim long em?

18 Sapos yumi gat hevi wantaim narapela wanbilip insait long kongrigesen, dispela tu inap mekim na i hatwok long yumi skelim gut olgeta samting i kamap. Sapos oltaim yumi tingim bel kros yumi gat wantaim narapela, yumi inap saspek nating long em. Olsem na sapos yumi harim ol giaman stori em ol narapela i mekim long wanbilip, yumi inap bilipim dispela stori. Yumi kisim wanem skul? Sapos yumi tingting nogut long wanbilip bilong yumi, dispela inap mekim na yumi no skelim gut ol stori nating yumi harim. (1 Tim. 6:4, 5) Yumi mas was gut bambai yumi no larim pasin bilong jeles o bel nogut i mekim na yumi no skelim gut ol samting i kamap. Yumi mas sakim dispela kain pasin, na wok strong long laikim ol wanbilip bilong yumi na redi long fogivim ol.—Ritim Kolosi 3:12-14.

OL STIATOK BILONG BAIBEL I LUKAUTIM YUMI

19, 20. (a) Wanem ol stiatok bilong Baibel inap helpim yumi long skelim gut ol stori yumi harim o ritim? (b) Yumi bai stori long wanem samting long neks stadi?

19 Long nau, ol man i kamapim ol giaman stori, ol hap hap stori, na tu, sin i mekim na i hatwok long yumi kliagut long wanpela stori. Wanem samting inap helpim yumi long winim dispela hevi? Yumi mas save long ol stiatok bilong Baibel na bihainim ol dispela tok. Wanpela stiatok i olsem, sapos yu bekim tok hariap paslain long yu harim tok long as tru bilong samting i kamap, dispela em i longlong pasin na yu givim sem long yu yet. (Snd. 18:13, NW ) Narapela stiatok bilong Baibel i kirapim yumi long no ken bilipim olgeta kain tok yumi harim. (Snd. 14:15) Na tu, maski yumi stap longpela taim long tok i tru, yumi mas was gut na yumi no ken bilip tumas long save bilong yumi yet. (Snd. 3:5, 6) Ol stiatok bilong Baibel i kirapim yumi long kisim pasin bilong painimaut gut sapos stori yumi harim em tru o nogat, bambai yumi save gut long olgeta samting i kamap long stori, na yumi inap mekim ol gutpela disisen.

20 Tasol i gat narapela samting we inap putim hevi long yumi. Em pasin bilong skelim lukluk bilong man. Long neks stadi, yumi bai stori long sampela tingting we i save stiaim yumi long skelim lukluk bilong man, na olsem wanem yumi inap abrusim ol kain tingting olsem.

^ par. 8 Lukim 2004 Yearbook of Jehovah’s Witnesses, p. 111-112, na 2008 Yearbook, p. 133-135.