Nghena endzeni

Hundzela eka leswi nga endzeni

Nkucetelo Wa Yesu eMisaveni Hinkwayo

Nkucetelo Wa Yesu eMisaveni Hinkwayo

Nkucetelo Wa Yesu eMisaveni Hinkwayo

MUHUNDZULUXERI wa Bibele, Edgar Goodspeed u tsale a ku: “Hinkwaswo leswi tievhangeli ti vikaka leswaku swi vuriwe hi Yesu, exihundleni ni le rivaleni, a a ta va a swi vule hi tiawara timbirhi. Kambe rungula rero ro koma a ri ri ni matimba ngopfu yo khumba timbilu ta vanhu hi mpimo lowukulu lerova a ku si tshama ku va ni munhu un’wana loyi a veke ni nkucetelo eka vanhu hi ndlela leyi.”

Loko Yesu Kreste a heta vutirheli byakwe bya le misaveni hi lembe ra 33 C.E., valandzeri vakwe a ku ri vavanuna ni vavasati va kwalomu ka 120. (Mintirho 1:15) Namuntlha, vanhu lava tlulaka tibiliyoni timbirhi va tivula Vakreste. Van’wana va madzana ya timiliyoni va teka Yesu a ri muprofeta. Hakunene tidyondzo ta yena ti ve ni nkucetelo lowukulu eka vanhu.

Hambi ku ri varhangeri lava nga riki Vakreste va pfumela leswaku Yesu u ve ni nkucetelo emisaveni hinkwayo. Hi xikombiso, Hyman Enelow, rabi wa Muyuda u tsale a ku: “Yesu u ve munhu la dumeke ngopfu, loyi vanhu vo tala va dyondzeke ha yena naswona u ve ni nkucetelo swinene eka matimu ya vukhongeri bya vanhu.” Enelow u tlhele a ku: “I mani la nga hlamuselaka nkucetelo hinkwawo lowu Yesu a veke na wona eka vanhu? Rirhandzu leri a ri kombiseke, nchavelelo lowu a wu nyikeleke, swiendlo leswinene leswi a swi kombiseke, ntshembo ni ntsako lowu a wu pfuxeteke eka vanhu—timfanelo leti hinkwato a ti kumeki ematin’wini ya vanhu. Eka swilo hinkwaswo swa nkoka ni leswinene leswi endliweke hi vanhu, ku hava ni xin’we lexi tshinelaka eka leswi swi endliweke hi Yesu. U ve munhu wa nkoka swinene ematin’wini.” Naswona murhangeri wa Mahindu Mohandas K. Gandhi u te: “A nga kona ni un’we loyi ndzi n’wi tivaka la endleleke vanhu swo tala ku tlula Yesu. Entiyisweni, Vukreste i byinene.” Hambiswiritano, u engeterile: “Xiphiqo xi na n’wina Vakreste. A mi hanyi hi leswi mi swi dyondzisaka.”

Vujagana byi ni rhekhodo yo leha leyi kombisaka leswaku bya tsandzeka ku hanya hi tidyondzo ta Yesu. Cecil John Cadoux, mutivi wa matimu ya Vukreste, u vule leswaku “ku hohloka ka mpimanyeto wa ku tikhoma eKerekeni” ku “koke nyingiso wa varhangeri va Vakreste ku sukela le ku sunguleni ka . . . 140 A.D.” U te: “Ku fularheriwa ka milawu ya khale ya mahanyelo ku endle leswaku vanhu va hanya hi ndlela ya misava.”

Ku hohloka loku ka mahanyelo ku nyanye ngopfu hi lembe-xidzana ra vumune, loko Mufumi wa Rhoma Constantine a ve Mukreste. Cadoux u tsale a ku: “Van’wamatimu va swi xiyile naswona eswiyin’weni swin’wana a va karhateka loko Kereke yi tluletela milawu yo tala hikwalaho ka xinakulobye xa yona na Constantinus.” Eka malembe-xidzana wolawo ku ya emahlweni, vanhu vo tala lava tivitanaka Vakreste va endle swilo swo tala swo biha leswi thyakisaka vito ra Kreste.

Kutani swivutiso leswi hi karhatekeke ha swona hi leswi: Entiyisweni Yesu u dyondzise yini? Naswona tidyondzo takwe ti fanele ti va ni nkucetelo wihi eka hina?

[Xifaniso lexi nga eka tluka 3]

“A nga kona ni un’we loyi ndzi n’wi tivaka la endleleke vanhu swo tala ku tlula Yesu.”—Mohandas K. Gandhi

[Xifaniso lexi nga eka tluka 3]

“A ku si tshama ku va ni munhu un’wana loyi a veke ni nkucetelo eka vanhu hi ndlela leyi.”—Edgar Goodspeed

[Xihlovo Xa Kona]

Culver Pictures