Exeni ambe enga jataka

¿Ambeeski Armajedoni?

¿Ambeeski Armajedoni?

Ambe enga Biblia uandajka

 Armajedoni jindeesti últimu uarhiperata Tata Diosïri parhakpini anapu juramutiicha jingoni. I juramutiicha ka imeecha engaksï apoiarijka Tata Diosïri enemiguestiksï jimbokaksï no jiókuarhisïnga imeeri juramukuani (Salmo 2:2). Uarhiperata Armajedoniri kʼamajkuauati parhakpini anapu juramutiichani (Daniel 2:44).

 Uandakua Armajedoni, enga ístu karhakuarhijka Har–Magedón, ma xanharijku jukanharhisti Bibliarhu Jaŋaskuecheri libru jimbo o Apocalipsis. Profesia ma jimbo, i libru uandasïndi eskaksï “reicha iápuru parhakpinirhu” tánhantaaka paraksï uarhiperani “imani k’éri jurhiatikua jimbo [Tata] Diosïni jingoni enga iámindu ambe újka úni”. I uarhiperata úkuarhiati jima “enga ebreu jimbo arhinhajka, Armajedoni” (Jaŋaskuecha [Apocalipsis] 16:14, 16).

 ¿Néksï uarhiperaa Armajedoni jimbo? Jindeuatiksï ejersituecha engaksï auandarhu jaka ka enga tata Jesukristu orhekupauaka, ka andauatiksï imeechani engaksï Tata Diosïni ikiakujka (Jaŋaskuecha 19:11-16, 19-21). Engaksï tsïtani uéraaka jindeuatiksï iámindu imeecha engaksï no kurhajchajka Tata Diosïri gobiernuni ka imeecha engaksï no exenchajka Tata Diosïni (Ezequiel 39:7).

 ¿Jarhaski lugari ma nani enga uarhiperanhaaka Armajedoni jimbo ixú Echerirhu? Nómbe. Uarhiperata Armajedoniri interu parhakpinirhu úkuarhiati (Jeremías 25:32-34; Ezequiel 39:17-20).

 Uandakua Armajedoni (ebreu jimbo, Har Meghiddóhn) arhikuekasïndi “Juáta Meguidó anapu”. Meguidó, jindeespti ireta ma, enga jima japka nani enga ióntki ireta Israeli japka. Istoria uandantasïndi eska jima no iauani kʼérati uarhiperatechaksï úkuarhisïreenga. Biblia uandasïndi máru i uarhiperatecheri (Jueces 5:19, 20; 2 Reyes 9:27; 23:29). Joperu, Armajedoni no arhikuekasïndi lugari ma Echerirhu jima enga ióntki japka Meguidó, jimboka jima no ma juáta jarhaska enga ísï arhinhajka. Baie de Jezreel jimbo, nani enga Meguidó jaka, nóksï jatanhepirindi iámindu ima kʼuiripuecha engaksï uarhiperaaka Tata Diosïni jingoni. Sánderu sési, Armajedoni jindeesti ambe ma enga úkuarhiaka interu parhakpinirhu, nani engaksï inchaakuaka kʼérati juramuticha engaksï tánguarhintajka paraksï uarhiperani Tata Diosïri gobiernu jingoni.

 ¿Ambe úkuarhia Armajedoniri uarhiperata jimbo? Nóchi míteska na enga Tata Diosï úraaka imeeri uinhapikuani, peruchi seguru jarhaska eska uaaka úrani ambe enga ióntki úrapka: xanuata, jenchekuechani, iorhentperakua, chpiri ka asufri, piritakuechani ka pʼamenchakuechani (Job 38:22, 23; Ezequiel 38:19, 22; Habacuc 3:10, 11; Zacarías 14:12). Tata Diosïri enemiguechaksï no jamberi jánhaskaati ambe enga úkuarhini jauaka ka ueenaatiksï uándikperani, joperuksï últimu kuenta íntskukuarheati eska Tata Diosïsï kʼamajkuani jaka (Ezequiel 38:21, 23; Zacarías 14:13).

 ¿Kʼamajkunhaa parhakpini Armajedoni jimbo? Juchaari Echeri no kʼamajkunhaati Armajedoni jimbo. Echeri úkata jarhasti parakaksï kʼuiripuecha ixú irekaaka para méntkisï (Salmo 37:29; 96:10; Eclesiastés 1:4). Ísï jimbo, Armajedoni no jindeesti para kʼamajkuni Echerini. Sánderu sési, Armajedoni jimbo úkuarhiati eskaksï tsípiti pakaraaka “uánikua kʼuiripuecha”, imeecha engaksï no méni jurajkuaka Tata Diosïni (Jaŋaskuecha 7:9, 14; Salmo 37:34).

 ¿Joperu Biblia no jorhentpisïni eska Armajedoni jimbo “kʼamajkunhaaka parhakpini”? Ísïisti eskaksï máru bersikuluecha jimbo úrakuarhesïnga uandakua parhakpini para Echerini arhikuekani. Joperu, Biblia ístu úrasïndi ini uandakuani para arhikuekaani imani kʼuiripuechani engaksï no kurhajchajka Tata Diosïni (1 Juanu 2:15-17). Ísï jimbo, Armajedoni kʼamajkuaka parhakpinini (Mateu 24:3).

 ¿Káni úkuarhia uarhiperata Armajedoniri? Enga Jesúsi “kʼéri mískuarhiteri” ambe uandani japka enga jimbo ueenakuarhiaka Armajedoni, uandaspti: “Joperu no nema mítesti na jatini ka na jandora úkuarhia i ambe, ánjelichajtuksï no mítesti engaksï auandarhu jaka, nijtu Uájpa, Taatijkusï míteti” (Mateu 24:21, 36). Peru, ambe enga kʼóru Biblia uandajka, jindeesti eska Armajedoni imani tiempu jimbo úkuarhiaka enga Jesúsi juramuni jauakia auandarhu ka ueenastia 1914 jimbo (Mateu 24:37-39).