Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

mustafahacalaki/DigitalVision Vectors via Getty Images

IKARA OLI BULINDAARA!

Ebyoma Ebikozerwe Kukora n’Okutekereza nk’Abantu (Artificial Intelligence)—Birakonyera Rundi Biraleeta Akabi?—Baibuli n’Ekibazaaho Ki?

Ebyoma Ebikozerwe Kukora n’Okutekereza nk’Abantu (Artificial Intelligence)—Birakonyera Rundi Biraleeta Akabi?—Baibuli n’Ekibazaaho Ki?

 Omu biro by’enyumaho, abalemi omu nsi, abanyasayansi, hamu nab’ebyatekinologiya bakabazaaho amaani g’ebyoma binu ebirukukora kandi biketwaza nk’abantu. Nibaikiranganiza ngu by’omugaso baitu niberalikirra ha mulingo bisobora kukozesebwamu kubi.

  •   “Ebyoma binu eri emu ha tekinologiya ez’amaani eziine obusobozi obw’okusemezaamu obwomeezi bw’abantu . . . Harubaju orundi, ebyoma binu biine obusobozi bw’okutabangura eby’okwerinda, kutahirra obugabe bw’abantu n’ebirukubakwataho, n’okuleetera abantu kugurukyagurukya endema ya demokrasiya.”—Kamala Harris, Omumyoka wa w’Omwebembezi w’Ihanga lya United States, Maayi 4, 2023.

  •   “N’obukiraaba ngu ebyoma binu nibisobora kuleetaho enkurakurana omu by’obujanjabi, nibisobora n’okuba by’akabi ha bw’omeezi n’enyehurra z’abantu,” kusigikirra ha kihandiiko ekirukwetwa international group of doctors and health-care experts ekyayebembiirwe Dr. Frederik Federspiel, ekyaturukiibwe Maayi 9, 2023, omu BMJ Global Health. a

  •   “Abantu nibasobora kukozesa ebyoma binu kujanjaaza amakuru agatahikire. Omu kasumi akatali ka hara, nibisobora kumaraho abantu emirimo. Abantu abamu abakora omu bya tekinologiya beralikiriire ngu omu kasumi ak’omu maiso ebyoma binu nibisobora kuhikyaho abantu akabi.”—The New York Times, Maayi 1, 2023.

 Obwire obuburagenda niburabaho, nikiija kweyoleka kurungi abantu obubaraaba nibaija kukozesa ebyoma binu kugasira abantu rundi kubahikyaho akabi. Baibuli n’ekibazaaho ki?

Habwaki Ebintu Abantu Bakora Bireetaho Okutiina

 Baibuli eyoleka ensonga habwaki abantu batasobora kukigumya ngu tekinologiya yabo niija kukozesebwa kukora ebirungi byonka.

  1.  1. N’obukiraaba ngu abantu baba n’ebigendererwa ebirungi, nibasobora kutarora ebibi ebiraruga omu bintu ebibarukukora.

    •   “Haroho omuhada ogusisana omurungi hali omuntu, baitu empero yagwo mihanda yokufa.”—Enfumo 14:12.

  2.  2. Omuntu taine busobozi ha mulingo abantu abandi barakozesa ebintu ebyakozere.

    •   “Obunaboine nti kimpikiriire [emirimo yange] okugisigira omuntu alinkuratira. Kandi noha amanyire okwaliba omuntu owamagezi rundi omudomadoma? Baitu alirema okutalibana kwange kwona okunatalibaine, kandi okunayolekiiremu amagezi hansi yizoba.”—Omugambizi 2:18, 19.

 Okutiina nk’oku nikwoleka ensonga habwaki nitwetaaga oburagirizi kuruga hali Omuhangi waitu.

Noha Outusobora Kwesiga

 Omuhangi waitu naraganiza ngu taliikiriza abantu rundi tekinologiya zaabo ezibakora kuhwerekereza ensi rundi abantu.

  •   “[Ensi] ikaraho ebiro byona.”—Omugambizi 1:4.

  •   “Abahikiriire baligwetwa ensi, baragiikaramuga ebiro nebiro.”—Zabuli 37:29.

 Omuhangi waitu akozesa Baibuli kutuha oburagirizi oburatuhikya omu biro eby’omu maiso ebirumu obusinge n’obulinzi. Kumanya ebirukukiraho ha Baibuli eky’egamba, soma ebicweka “Haroho Oburagirizi Oburukwesigwa Obukirukuhika ha Busumi obw’Omu Maiso Oburungi?” hamu na “Okunihira Kwonyini ha Biro eby’Omu Maiso Ebirungi.”

a Kuruga omu kicweka “Threats by Artificial Intelligence to Human Health and Human Existence,” ekyatiirwe Frederik Federspiel, Ruth Mitchell, Asha Asokan, Carlos Umana, and David McCoy.