Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

ESUURA EYA 1

“Baitu Kunu Nukwo Kugonza Ruhanga”

“Baitu Kunu Nukwo Kugonza Ruhanga”

“Baitu kunu nukwo kugonza Ruhanga, itwe tukwate ebiragirobye: kandi ebiragirobye tibirukulemeera.”1 YOHANA 5:3.

1, 2. Kiki ekikuletera kugonza Yahwe Ruhanga?

RUHANGA omugonza? Obworaaba wayehaireyo hali Yahwe Ruhanga kandi oine enkoragana enungi nauwe, noija kugarukamu ngu, Ego otarukugurukyagurukya—kandi okakora ekihikire! Ky’obuhangwa kugonza Yahwe Ruhanga waitu. Tugonza Ruhanga habwokuba nauwe atugonza. Obu kirukuhika ha nsonga enu, Baibuli egisoborraho eti: “Itwe ntugonza, baitu uwe [Yahwe] akabanza okutugonza itwe.”1 Yohana 4:19.

2 Yahwe nuwe y’abandize kwoleka ngu n’atugonza. Akatuha ensi enungi muno okuba eka yaitu. Atuha ebyetago byaitu byona eby’omubiri. (Matayo 5:45) Ekintu ekindi ekikuru, aturoleriire omu byetaago byaitu byona eby’omwoyo. Atuhaire Ekigambo kye, Baibuli. Okwongera hali eki, n’atutererra kumusaba kandi n’aturaganiza ngu n’aija kutuhurra nukwo atuhe omwoyo gwe ogurukwera kutukonyera. (Zabuli 65:2; Luka 11:13) Ekintu ekirukukira byona, akatuma Omwana we ow’arukukirayo kugonza kwija omu nsi kutucungura kuruga omu kibi n’okufa. Kunu ka kugonza kw’amaani okwatwolekere!Soma Yohana 3:16; Abarumi 5:8.

3. (a) Okwikara omu kugonza kwa Ruhanga, tusemeriire kukora ki? (b) Kikaguzo ki ekikuru ekitusemeriire kwekaguza, kandi eky’okugarukamu nikisangwa nkaha?

3 Yahwe n’agonza okugonza kwe kutugasire ebiro byona. Kiri hali itwe obu turaaba nitugonza okugonza kwe kutugasire rundi nangwa. Baibuli n’etutererra eti: “Mwerindege omu kugonza kwa Ruhanga, nimutegereza . . . obwomezi obutahwaho.” (Yuda 21) Ekigambo “mwerindege” nikyoleka ngu obu turaaba tuli b’okwerindira omu kugonza kwa Ruhanga, tusemeriire kutamu amaani. Haroho naitwe ebi tusemeriire kukora kwoleka ngu nitusiima okugonza kwe. Nahabweki buli muntu asemeriire kwekaguza, ‘Ninsobora kwoleka nta ngu ningonza Ruhanga?’ Eky’okugarukamu nikisangwa omu bigambo by’omukwenda Yohana: “Baitu kunu nukwo kugonza Ruhanga, itwe tukwate ebiragirobye: kandi ebiragirobye tibirukulemeera.” (1 Yohana 5:3) Nikitwetaagisa kwetegereza amakuru g’ebigambo binu habwokuba nitugonza kwoleka Ruhanga waitu okugonza okutumwiniire.

“BAITU KUNU NUKWO KUGONZA RUHANGA”

4, 5. Soborra omulingo watandikire kugonza Yahwe.

4 Katwetegereze omukwenda Yohana eki yamanyisize obu yakozeseze ebigambo “kugonza Ruhanga.” Baitu tutaketegeriize amakuru g’ebigambo binu, lengaho kwijuka akasumi omutima gwawe obu gwatandikire kugonza Ruhanga.

Okwehayo n’okubatizibwa kuba kutandika obwomeezi bw’obuhulizi hali Yahwe

5 Banza oijuke akasumi obu wayegere amananu agarukukwata hali Yahwe n’ebigendererwa bye kandi watandika kumwikiririzaamu. Okeega ngu okazaarwa oli musiisi otaine enkoragana enungi na Ruhanga, baitu Yahwe yatuma omwana we Yesu Kristo ayahaireyo obwomeezi bwe nukwo osobole kutunga obwomeezi obutahwaho obu Adamu yaferiirwe. (Matayo 20:28; Abarumi 5:12, 18) Okatandika kurora omulingo ekicunguro eki Yahwe yatuhaire kuraba omu Mwana we ow’omuhendo nk’oku kiri ky’omugaso muno. Kikakusemeza hanyuma y’okwetegereza ngu Ruhanga akoleka okugonza kw’amaani muno kandi naiwe kyakuletera kutandika kumugonza muno.Soma 1 Yohana 4:9, 10.

6. Okugonza kwonyini kwolekwa kuta, kandi okugonza Ruhanga kikakuletera kukora ki?

6 Okugonza oku wayehuliiremu yali ntandikwa y’okugonza kwonyini okwali nikutandika kukwijamu. Okugonza teri nyehurra kwonka; rundi kubaza kwonka omu bigambo. Okugonza Ruhanga kwonyini nikukiraho kugamba ngu, “Yahwe mugonza.” Kuli nk’okwikiriza, okubarorra ha bikorwa byakwo. (Yakobo 2:26) Kinu nikimanyisa ngu, omuntu obwoba n’omugonza, okugonza oku bakurorra ha bintu ebirungi eby’omukorra. Nahabweki, obu watandikire kutunga okugonza kw’omulingo ogu omu mutima gwawe, okatandika kwehurra n’ogonza kukora ebintu ebirukusemeza Yahwe. Okabatizibwa nk’omu ha Bakaiso ba Yahwe? Obu kiraaba nukwo kiri, okugonza kunu nukwo kwakuletiire kukora encwamu enu erukukirrayo kimu obukuru omu bwomeezi bwawe. Okehayo hali Yahwe kukora eby’agonza, kandi eki okakyoleka kuraba omu kubatizibwa. (Soma Abarumi 14:7, 8.) Kuhikiriza omurago gunu ogu wakozere obwokaba n’oyehayo nikitwarramu ekintu kindi eky’omukwenda Yohana yabalizeeho.

“TUKWATE EBIRAGIROBYE”

7. Ebimu ha biragiro bya Ruhanga nibyo biha, kandi nikitwarramu ki okubikwata?

7 Yohana n’asoborra ngu okugonza Ruhanga nikimanyisa: ‘Kukwata ebiragiro bye.’ Ebiragiro bye nibyo biha? Haroho ebiragiro ebi Yahwe atuhaire kuraba omu Kigambo kye Baibuli. Ekyokurorraho, atutanga obutamiizi, obusihani, okuramya ebisisani, okwiba, hamu n’okubaza ebisuba. (1 Abakolinso 5:11; 6:18; 10:14; Abefeso 4:28; Abakolosai 3:9) Okukwata ebiragiro bya Ruhanga nikitwarramu okuta omu nkora engeso Baibuli ez’etwegesa.

8, 9. Nitusobora kumanya tuta ekintu obu kiraaba nikisemeza Yahwe n’obuhakuba hataroho ekiragiro kyona omu Baibuli ekirukukitanga? Ha ekyokurorraho.

8 Baitu obu turaaba nitugonza kusemeza Yahwe, haroho ekintu ekindi ekitusemeriire kukora okwongera ha kukwata ebiragiro bye. Yahwe tatuteriireho ebiragiro by’okuhondera omu buli kintu kyona ekitukora omu bwomeezi bwaitu. Nahabweki, haroho ebintu eby’orukwija kusanga ngu tiharo kiragiro omu Baibuli ekirukubibazaho. Turamanya tuta ekintu ekihikire eki tusemeriire kukora? Baibuli n’eyoleka kurungi entekereza ya Yahwe. Obutwega Baibuli, tumanya ebintu Yahwe eby’asiima hamu n’eby’anoba. (Soma Zabuli 97:10; Enfumo 6:16-19) Kwega Baibuli kitukonyera kumanya entekereza n’ebikorwa Yahwe eby’anoba. Nitwija kweyongera kukora encwamu ezirukusigikirra ha nteekereza ya Ruhanga obu turayeyongera kumwegaho. Nahabweki, ebintu ebimu n’obu biraaba bitaine ebiragiro kuruga omu Baibuli, nitusobora kumanya “eki Mukama waitu ekyarukugonza.”Abefeso 5:17.

9 Ekyokurorraho, Baibuli terumu ekiragiro ekirukutanga abantu kurora puroguramu za Tivi rundi emizaano ebirukwoleka obusihani rundi okurwana. Baitu mali, nikitwetagisa kubanza kutunga ekiragiro ekirukutanga kurora ebintu by’omulingo ogu? Tumanyire omulingo Yahwe aroramu ebintu binu. Baibuli etugambira ngu: ‘Anyakugonza okurwana, omutima gwe [Yahwe] gumunoba.’ (Zabuli 11:5, NW) Eyongera n’egamba: “Abaanjuka nabasihani Ruhanga alibacwera omusango.” (Abaheburaniya 13:4) Kucumitiriza ha makuru agali omu bigambo binu nikiija kutukonyera kumanya Yahwe eby’agonza. Nahabweki, twangira kimu kwesemeza n’ebisisani rundi emizaano enyakurumu ebintu Ruhanga waitu eby’anoba. Tumanyire ngu Yahwe asemererwa obutwetantara engeso embi ez’abantu baingi barukuteekereza ngu kwesemeza okutaine kabi. *

10, 11. Habwaki tworobera Yahwe kuruga ha mitima yaitu, kandi tumworobera omu mulingo ki?

10 Nsonga ki enkuru erukutuletera kworobera ebiragiro bya Ruhanga? Habwaki tusemeriire kworobera ebiragiro bya Ruhanga buli kiro? Titumworobera habwokuba ngu nitutiina kufubirwa rundi habw’okutiina kutunga ebizibu abantu baingi ebi batunga obu bamujeemera. (Abagaratiya 6:7) Okworobera Ruhanga tugurora guli mugisa gw’amaani ogw’okwoleka ngu nitumugonza. Omwana nk’oku agonza muno kusemeza ise, naitwe tugonza Yahwe asiime ebi turukumukorra. (Zabuli 5:12) Nuwe Isiitwe kandi nitumugonza. Tiharoho kintu kyona ekirukusobora kutuletera okusemererwa kukira kumanya ngu nitwetwaza omu mulingo Yahwe ogw’arukugonza.Enfumo 12:2.

11 Nahabweki, tworobera Yahwe twegondiize baitu titumworobera habw’okutiina rundi habw’okugonza kwegasira. * Titukomamu ebiragiro ebyanguhire byonka nibyo tukahondera. Baitu tugonza kuba “bahulizi kuruga ha mutima.” (Abarumi 6:17, NW) Tuhondera omukwenda Paulo eki yagambire: “Ninsemere’rwa ebiragiro bya Ruhanga.” (Abarumi 7:22) Amananu gali ngu, tugonza kworobera Yahwe. Tukimanyire ngu nuwe ou tusemeriire kworobera kandi n’agonza tumworobere kuruga ha mutima gwaitu. (Ekyebiragiro 12:32) Nitugonza naitwe Yahwe atubazeeho nk’oku yabalizeeho Nuha. Nuha akagonza Ruhanga kandi akamworobera. Baibuli emubazaaho eti: “Nuha yakora ati; nka byona Ruhanga ebiyamuragiire okubiri nukwo yakozire ati.”Okubanza 6:22.

12. Di obuhulizi bwaitu obu buletera omutima gwa Yahwe okusemererwa?

12 Yahwe ayehurra ata obu tumworobera twegondiize? Ekigambo kye nikigamba ngu kisemeza omutima gwe. (Enfumo 27:11) Mali obuhulizi bwaitu busemeza Yahwe Ruhanga ow’obusobozi bwona? Amananu gali ngu asemererwa—kandi haroho ensonga enungi habwaki asemererwa! Yahwe akatuha obugabe. Kinu nikimanyisa ngu twine obugabe bw’okwecweramu obu turaaba nitugonza kuhuliiriza Ruhanga rundi okutamuhuliiriza. (Ekyebiragiro 30:15, 16, 19, 20) Obu twecweramu itwenka kworobera Yahwe kandi tukakikora habw’okumugonza, kimusemeza muno. (Enfumo 11:20) Kandi nitwija kuba nitwekomeramu obwomeezi oburukukirayo oburungi.

‘EBIRAGIRO BYE TIBIRUKULEMEERA’

13, 14. Habwaki nitusobora kugamba ngu ‘ebiragiro bya Ruhanga tibirukulemeera,’ kandi nitusobora kukirengesaniza na ki?

13 Omukwenda Yohana n’atugambira ekintu ekirukugarramu amaani ekirukukwata ha biragiro bya Yahwe: ‘Ebiragiro bye tibirukulemeera.’ Baibuli endi eya New English Translation n’egamba eti: “Ebiragiro bye tibirukujwahya.” Yahwe tatuha ebiragiro ebitutarukusobora rundi ebirukutumaraho obugabe bwaitu. Nk’abantu abatahikiriire, Yahwe atuha ebiragiro ebiturukusobora.

14 Nitusobora kukozesa ekyokurorraho kinu: Omunywani waawe nfe na nfe akusabire omukonyere kufuruka. Aine emigugu nyingi. Emu ha migugu omuntu n’asobora kugihimba wenka baitu endi neremeera muno, n’eyetaagisa kuhimbwa abantu babiri. Omunywani waawe akukomiiremu emigugu ey’arukugonza ohimbe. N’asobora kukusaba omuhimbireho emigugu ey’amanyire toosobole kuhimba? Nangwa. Tarukugonza kukucwa n’emiguru ey’otarukusobora. Nikyo kimu na Ruhanga waitu, tarukusobora kutuha ebiragiro ebitutarukusobora kuhikiriza. Aine okugonza kandi w’embabazi. (Ekyebiragiro 30:11-14) Tarukusobora kutugamba tuhimbe emigugu erukulemeera. Yahwe amanyire obuceke bwaitu. Baibuli egamba ngu “amanyire omubiri gwaitu; aijuka okutuli ecucu.”Zabuli 103:14.

15. Habwaki nitusobora kukigumya ngu ebiragiro bya Ruhanga biroho habw’oburungi bwaitu?

15 Ebiragiro bya Yahwe tibisobora kutujwahya; abitaireho habw’oburungi bwaitu. (Soma Isaya 48:17.) Enu niyo ensonga habwaki Musa yagambiire Abaisareri ati: “Yahwe akaturagira okuhondera ebiragiro bye byona n’okutiina Yahwe Ruhanga waitu habw’oburungi bwaitu ebiro byona nukwo twikale tuli bomeezi nk’oku tuli hati.” (Ekyebiragiro 6:24, NW) Naitwe tukimanye ngu, Yahwe aine ekigendererwa kirungi habwaki n’atuha ebiragiro bye—n’agonza tugasirwe ebiro byona. Mali, Yahwe Ruhanga tarukusobora kuturagira kukora ekintu ekiraturugirramu akabi. Ali Ruhanga anyakwine amagezi agataine bugarukiro. (Abarumi 11:33) Nahabweki amanyire ebiturukusobora n’ebitutarukusobora. Kandi Yahwe ali Ruhanga ow’okugonza. (1 Yohana 4:8) Buli kintu kyona eky’akora kandi eky’agamba asigikirra ha kugonza. Asigikirra ha kugonza obwaba n’aha abahereza be ebiragiro.

16. Habwaki nikisoboka kuba bahulizi n’obuturaaba tuli omu nsi esisikaire kandi tuli bantu abatahikiriire?

16 Baitu titurukusobora kugamba ngu kyanguhire okworobera ebiragiro bya Ruhanga. Tusemeriire kurwana muno kurora ngu titwahondera emiringo emibi ey’ensi enu enyakuli omu busobozi bw’omubi. (1 Yohana 5:19) Tusemeriire kurwanisa omubiri gwaitu ogutahikiriire ogwikara nigutusikiriza kucwa ebiragiro bya Ruhanga. (Abarumi 7:21-25) Baitu okugonza kwaitu hali Ruhanga nikusobora kusingura ebintu binu byona. Yahwe aha emigisa omuntu weena ayorobera ebiragiro bye. Aha omwoyo gwe ogurukwera boona “abanyakumworobera.” (Engeso Ezabakwenda 5:32) Omwoyo ogu gutuletamu emiringo emirungi—kandi emiringo enu n’esobora kutukonyera kwega obuhulizi.Abagaratiya 5:22, 23.

17, 18. (a) Bintu ki ebiturabazaaho omu katabu kanu, kandi kiki ekitusemeriire kwikara nitwijuka? (b) Kiki ekitwija kubazaaho omu suura erukuhonderaho?

17 Omu katabu kanu nitwija kubazaaho emisingi ya Yahwe n’engeso ez’arukutwetagisa, hamu n’ebintu ebindi eby’arukugonza. Baitu obu turaaba nitubyegaho, haroho ebintu ebitusemeriire kwikara nitwijuka. Twijuke ngu Yahwe tatuhambiriza okworobera ebiragiro bye rundi emisingi ye; n’agonza tumworobere twegondiize. Kandi twijuke ngu Yahwe n’atusaba obwomeezi bwaitu tubutwaze omu mulingo oguratugasira hati kandi oguraturugirramu kutunga obwomeezi obutahwaho omu biro eby’omu maiso. Kandi katutwale obuhulizi bwaitu kuruga ha mutima nk’omugisa gw’okumwoleka ngu nitumugonza.

18 Kutukonyera kumanya enyahukana eri hagati y’ekibi n’ekirungi, Yahwe atuhaire omuntu ow’omunda. Baitu omuntu w’omunda kusobora kutwebembera kurungi, tusemeriire kumutendeka. nk’oku esuura erukuhonderaho eratusoborra

^ kac. 9 Obworaaba n’ogonza kumanya omulingo ogw’osobora kukomamu emizaano erukusemeza Yahwe, rora Esuura 6 ey’akatabu kanu.

^ kac. 11 N’emyoyo emibi nayo n’esobora kworobera Yahwe rundi Yesu baitu etegondiize. Yesu obu yaragiire emyoyo emibi eruge omu bantu ab’ekaba etahiremu, ekarugamu etegondiize habwokuba ekaba emanyire ngu Yesu aine obusobozi bw’okugibinga.Marako 1:27; 5:7-13.