Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

EKICWEKA 4

Abaisenkuru itwe Abafiire Bali Nkaha?

Abaisenkuru itwe Abafiire Bali Nkaha?

1, 2. Abantu abarukukira obwingi kiki ekibaikiriza hali abo abafiire?

ABANTU baingi omu Afrika baine enyikiriza ngu okufa teri mperu y’obwomezi baitu nti kuba kuhinduraho kugya mubwomezi obundi. Baingi nibatekereza ngu abaisenkurubo abafiire bakaruga omunsi egi erukurorwa ey’abantu kugya mu nsi y’ebihangwa eby’omwoyo.

2 Abantu nibaikiriza ngu emyoyo y’abaisenkurubo n’erinda rundi n’erolerra ab’amaka gabu abakyali mu nsi. Kusigikirra ha ntekereza enu emyoyo y’abisenkurubo abafiire mirungi muno kandi ngu nesobozesa kutungisa amagesa amarungi, kukiza abarwaire rundi kulinda kutagwibwaho kabi. Kandi nikigambwa ngu obu etafebwaho rundi ekabihizibwa nesobora kuleta​—emihito, amasege n’enaku.

3. Abantu abamu baramya bata baisenkurubo abafiire?

3 Abantu bakora emikoro nyingi hamu n’okuba n’emigenzo ngu babe n’enkoragana enungi n’emyoyo ey’abaisenkuru bo abafiire. Kinu nikyeyolekera hamikoro y’okuferwa n’okuziika, nk’okurara ha murro. Okuramya abafiire nikweyoleka mumiringo endi nyingi. Nk’ekyokurorraho abantu abamu obu baba batakanywire amarwa babanza kusesaho otwarwa tuke ha’itaka ngu abakuru nabo banywe. Rundi, ebyokulya obu bicumbwa, ebindi bike birekebwa omu kinaga ngu abakuru abafiire obu baraija ekiro basangemu ekibaralya.

4. Abantu abaingi nibaikiriza ngu obwomezi okuba kiki?

4 Abandi abantu baikiriza ngu omuntu aine obwomezi obutafa obweyongera kwomera hanyuma y’omubiri obu gufa. Kigambwa ngu omuntu obwaba murungi, obu afa, obwomezi bugenda omu iguru rundi omurugonjo rwa Ruhanga. Baitu obu aba nakora ebibi obwomezi bwe butekerezebwa okugenda mukubonesebwa omu murro ogutarara. Abantu abamu binu babijwanganiza hamu n’enyikiriza ey’obuzaliranwa. Nk’ekyokurorraho, empapura eziranga emikoro y’ediini y’okuzika abafu obundi zigamba ngu omuntu onu ow’afiire aba ‘ayambukire orutindo’ aba ahikire buseri ‘agenzire kwikara n’abaisenkuru be abafiire.’ Enyikiriza zinu zona nizoleka ngu abantu baine ekitekerezo ngu obwomezi rundi omwoyo tigufa. Baitu, Baibuli n’ekigambaho eta?

Omwoyo Nikyo Kiki

5. Okusigikirra ha Baibuli, omwoyo nikyo kiki?

5 Okuruga mukusoma kurungi okwa Baibuli nikizorwa ngu ebigambo ebyaira eby’Oruheburaniya hamu n’Oruyonani ebikira kuhindurwa “omwoyo” byali biina amakuru agatali gamu. Byoona biina amakuru agarukumanyisa ekintu ekitarukurorwa n’omuntu kandi nikigumizibwa nka amaani agarukukora. Ebigambo binu nibikozesebwa kumanyisa nkaha (1) omuyaga; (2) amaani g’obwomezi agarukukora mu muntu rundi omubisoro; (3) amaani agarukuruga omu mutima ogw’akarorraho agarukuleetera omuntu kukora rundi kubaza omumulingo gwe; (4) ebihangirwe eby’omwoyo; na (5) amaani ga Ruhanga agatarukurorwa, rundi omwoyo ogurukwera. Ganu nigo gamu ha makuru g’ekigambo “omwoyo” nkoku kisangwa omu Baibuli.

6. Omwoyo mu bantu kiba kiki?

6 Baibuli obwegamba ha mwoyo omu Bantu, kikira kumanyisa amaani ag’obwomezi agatarukurorwa agarukusobozesa abantu kukora ebintu ebyabuli kiro mu bwomezi. Omwoyo nigusisanizibwa nk’amasanyarazi. Amasanyarazi nigasobora kuleetera radio rundi ekyoma ekireta embeho erukufuka kukora, baitu amasanyarazi goonka habwago tigasobora kuleeta mbeho rundi kugambira ha mizindaro. Mumulingo nugwo gumu, omwoyo gwaitu nigutusobozesa kurora, kuhurra n’okutekereza. Baitu omwoyo gwonka habwago tigusobora kukora ebintu binu byoona obu haba hataroho maiso, matu rundi obwongo.

7. Kiki ekibaho obu omwoyo gulekeraho kukora omu mubiri?

7 Buli muntu aine amaani g’obwomezi rundi omwoyo ogurukumusobozesa okuba mwomezi. Ganu amaani ag’obwomezi nigasagikwa n’okwikya, baitu kinu nikikirra hara hakikorwa ky’okwikya bwikya. Kanu niko akanyunyuzi ak’obwomezi akali mu buli kacweka koona ak’omubiri. Amaani ag’obwomezi obu galekeraho kukora omu mubiri, aho omubiri gufa. Enu niyo nsonga habwaki Baibuli egamba ngu: “Baitu nk’omubiri hataloho mwoyo okuguba gufire.”​—Yakobo 2:26.

8. Kiki ekibaho ha bitekerezo by’omuntu obu amaani ag’obwomezi galekeraho kukora omu mubiri?

8 Baibuli eyeyongera kusoborra ngu omuntu obu afa, tiguli mubiri gwonka ogufa. Omu Zabuli 146:4 (NW) nambere tusoma ha “omwoyo gurugamu” ekirukumanyisa ngu gulekeraho kukora “agaruka hali itaka lye”​—ekirikumanyisa ngu omubiri gugaruka omu itaka. Kandi oyetegereze ekyahandikirwe kyeyongera okugamba: “Omu kiro ekyo ebitekerezo bye nubwo bihwaho.”

9. Omwoyo tigusobora kukora ki?

9 Okusigikirra ha Baibuli, omwoyo rundi amani ag’obwomezi tigaruga omu mubiri hanyuma y’okufa kw’omuntu okugya kwomera omu kikaro ky’eby’omwoyo. Nahabwekyo, tigusobora kukora ekintu kyoona hanyuma y’omuntu okufa. Tigusobora kutuha omugisa rundi okututinisa rundi kutukora akabi koona.

Omulingo Abafu ogu Balimu

10. Baibuli n’egamba ki hali omulingo abafu ogu balimu?

10 Hati kandi abafiire bali mu mulingo ki? Yahwe obwaraba nuwe yahangire abantu, namanya kurungi kiki ekitubaho obu tufa. Ekigambo kye kyegesa ngu abafu tibaine bwomezi, tibasobora kuhurra, kurora, kubaza n’okutekereza ekintu kyona. Baibuli egamba eti:

  • “Abafiire tibamanyire kigambo nekimu.”​—Omugambizi 9:⁠5.

  • “Okugonza kwabu, nokunoba kwabu, nihali ryabu byona bihoireho.”​—Omugambizi 9:⁠6.

  • “Tiharoho mulimo nobukwakuba okuhanura, nobukwakuba okumanya nobugakuba amagezi, okuzimu nambere orukugenda.”​—Omugambizi 9:​10.

11. Kiki Yahwe ekiyagambire Adamu hanyuma y’okusisa?

11 Cumitiriza, hali ekyo Baibuli ekyegamba hali isenkuru itwe ow’okubanza, Adamu. Yahwe akamuhanga ‘kuruga omu cucu ey’itaka.’ (Okubanza 2:⁠7) Kakuba Adamu yahulirize ebiragiro bya Yahwe, yakwomire mukusemererwa ebiro byona omu nsi. Baitu Adamu akacwa ekiragiro kya Yahwe, ekifubiro kyali kyokufa. Adamu akagya nkaha obu yafire? Ruhanga akamugamba ngu: “Oligaruka omu itaka; baitu omu numwo waihirwe: baitu oli cucu kandi omu cucu numwo oligaruka.”​—Okubanza 3:​19.

12. Kiki ekyahikire hali Adamu obu yafiire?

12 Adamu akaba ali nkaha obu Ruhanga akaba atakamuhangire kuruga omu itaka? Akaba ataroho. Akaba atali mwomezi. Yahwe obu yagambire Adamu ngu ‘yakugarukire omu itaka,’ akamanyisa ngu Adamu yakufokeere nka itaka, ataine bwomezi. Adamu ateyongere kuba mwomezi munsi y’eby’omwoyo. Atambuke kugya munsi y’ebyomwoyo. Atagende mwiguru rundi mumurro ogutarara. Akagaruka mukikaro ky’obutabaho; butaba n’obwomezi.

13. Kiki ekibaho hali abantu n’ebisoro ha kufa?

13 Kinu nikyo kibaho hali abantu bona? Ego nikyo kibaho, Baibuli esoborra ngu: “[Abantu n’ebisoro] byona bihika omu kiikaro kimu. Byona biruga omu cucu, kandi byona bigaruka kufoka ecucu.”​—Omugambizi 3:​19, 20.

14. Kunihira ki hali abo abafiire?

14 Baibuli n’enihiza ngu Ruhanga naija kusisimura abafiire babe bomezi omurugonjo omu nsi. (Yohana 5:​28, 29; Engeso 24:15) Baitu kinu kikyali mu biro by’omumaiso. Baitu hati bunu, bagwijagire omu bafu. (Yohana 11:​11-​14) Titwine kubatiina rundi kubaramya, habwokuba tibasobora kutuyamba rundi kuturumya.

15, 16. Setani alengaho ata kubihabiha abantu ngu omuntu obwafa aba ataferire kimu?

15 Ekitekerezo ngu titufera kimu kiba kisuba ekikuraranganizibwa Setani Omuhangirizi. Setani n’amasetani ge bagonza kuhwitura abantu ngu oburwaire n’emihito yona biretwa emyoyo y’abafu. Mananu haroho emitalibano egimu egirukuletwa amasetani ganu. Kandi kyamananu nti emihito endi tekuletwa amani agatakurorwa. Baitu mumazima abafiire tibasobora kuturumya.

16 Haroho omulingo ogundi ogu amasetani garukusikirizamu abantu baikirize ngu Baibuli ebi egamba hali abafu biba bigwire. Gabihabiha abantu ngu baboine rundi babalize n’omufu. Amasetani gakora kinu nigakozesa okubonekerwa, kuroota, oburaguzi rundi omulingo ogundi. Tibali bafu ou bagamba ngu babalize nawe. Baba babalize na masetani agefora ogu eyafiire. Egyo niyo songa, Yahwe ajumirra muno abaraguzi naabo abakaguza abafu.​—Ekyebiragiro 18:​10-​12; Zekaliya 10:⁠2.