Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

ESUURA YA IKUMI NA INA

Eka Yanyu n’Esobora Kubamu Okusemererwa

Eka Yanyu n’Esobora Kubamu Okusemererwa

1, 2. Yahwe n’agondeza ki amaka?

YAHWE RUHANGA nuwe yateranize omusaija n’omukazi ab’okubanza. Baibuli egamba ngu akahanga omukazi ayabandize “yamuleta hali [omusaija].” Adamu akasemererwa muno yagamba: “Onu niryo igufa erirugire omu magufa gange, kandi niyo nyama erugire omu nyama yange.” (Okubanza 2:22, 23) Kinu nikitwoleka ngu Yahwe n’agonza abantu abaswerangaine kuba n’okusemererwa.

2 Eky’enaku muno, abantu tibaine okusemererwa omu maka gaabo. Baitu Baibuli erumu emisingi nyingi erukusobora kukonyera boona ab’omu maka kuba n’enkoragana enungi hamu n’okwikara omu kusemererwa.—Luka 11:28.

RUHANGA EKY’ARUKUGONZA ABANYINEKA BAKOLE

3, 4. (a) Nyineeka asemeriire kutwara ata mukazi we? (b) Habwaki kiri kikuru nyineeka na nyinabwenge kuganyirangana?

3 Baibuli egamba ngu nyineka omurungi asemeriire kugonza mukazi we n’okumuteekamu ekitiinisa. (Soma Abefeso 5:25-29.) Omusaija asemeriire kutwaza omukazi we kurungi omu mulingo ogwengonzi. Asemeriire kumulinda atahikwaho akabi, kumurolerra, kandi tasemeriire kumukora kubi.

4 Nyineeka asemeriire kukora ki kakuba mukazi we akora ensobi? Abanyineka nibaragirwa: ‘Mugonzege bakazi banyu, mutababihi’rwa.’ (Abakolosai 3:19) Abanyineeka, mwijuke ngu nainywe mukora ensobi. Kandi obumuraaba nimugonza Ruhanga abaganyirege, nainywe musemeriire kuganyiraga abakazi banyu. (Matayo 6:12, 14, 15) Nyineeka na nyinabwenge obu baganyirangana, kikonyera obuswezi bwabu kubamu okusemererwa.

5. Habwaki nyineeka asemeriire kuteekamu mukazi we ekitiinisa?

5 Yahwe nayetaaga nyineeka ateekemu mukazi we ekitiinisa. Nyineeka asemeriire kufaayo muno ha byetaago bya mukazi we. Eki kintu kikuru muno. Kakuba nyineeka atwaza kubi mukazi we, Yahwe n’asobora kwanga kuhuliriza esaara ze. (1 Petero 3:7) Omuntu weena arukukora Ruhanga eby’agonza nuwe aba w’omuheendo omu maiso ge. Ruhanga tatwara abasaija kuba b’omugaso kukira abakazi.

6. Kimanyisa ki omusaija n’omukazi kuba “omubiri gumu”?

6 Yesu akasoborra ngu omusaija n’omukazi abaswerangaine baba batakyali ‘babiri, baitu omubiri gumu.’ (Matayo 19:6) Buli omu aine kuba mwesigwa hali mugenzi we. (Enfumo 5:15-21; Abaheburaniya 13:4) Abaswerangaine tibasemeriire kwimangana. (1 Abakolinso 7:3-5) Banyineeka basemeriire kwijuka ngu ‘busaho omuntu aranobere omubirigwe wenka, baitu agulisa nagulinda.’ Nahabwekyo omusaija asemeriire kugonza n’okulinda mukazi we. Ekintu eky’omukazi akirrayo kimu kugonza kuruga hali musaija we nikyo kumugonza n’okumwoleka embabazi.—Abefeso 5:29.

RUHANGA EKY’ARUKUGONZA ABAKAZI BAKOLE

7. Habwaki eka esemeriire kuba na nyineeka?

7 Buli eka yoona n’eyetaagisa nyineeka, omuntu arayebembera boona nukwo bakorre hamu. Omu 1 Abakolinso 11:3, Baibuli egamba ngu: “Kristo nuwe mutwe gwomusaija wena, baitu omutwe ogwomukazi musaija, kandi omutwe gwa Kristo Ruhanga.”

8. Omukazi n’asobora ata kuteekamu musaija we ekitiinisa?

8 Buli nyineeka weena akora ensobi. Baitu kakuba omukazi asagika encwamu z’omusaija we kandi akakoragana nauwe n’omutima gwe gwona, eka yoona egasirwa omu ncwamu enu. (1 Petero 3:1-6) Baibuli egamba: “Nomukazi atinege iba.” (Abefeso 5:33) Kakuba nyineeka aba atali w’enyikiriza emu n’ey’omukazi we, omukazi nabwo asemeriire kumworobera? Ego. Asemeriire kumuteekamu ekitiinisa. Baibuli egamba: ‘Nukwo inywe abakazi mworoberege baiba inywe inywenka nukwo rundi obuhalibaho abamu abatarukuhu’ra ekigambo, batungwe ahatali ekigambo obwengeso zabakazi babu nibarora engesa zanyu ezisemiire ahamu nokutina.’ (1 Petero 3:1, 2) Kakuba omukazi aba aine engeso enungi, iba n’asobora kumuteekamu ekitiinisa n’okuteekamu enyikiriza ye ekitiinisa.

9. (a) Omukazi asemeriire kukora ki kakuba aba atarukwikirraniza n’oky’omusaija we acwiremu? (b) Ekyahandiikirwe ekiri omu Tito 2:4, 5 nikiha abakazi buhabuzi ki?

9 Omukazi asemeriire kukora ki kakuba aba atarukwikirraniza n’eky’omusaija we acwiremu? Asemeriire kugambira omusaija enteekereza ye baitu n’akikora omu mulingo ogw’ekitiinisa. Ekyokurorraho, Sara akagambira Iburahimu ekintu ekitaramusemiize, baitu Yahwe y’agambira Iburahimu ati: “Ohu’re irakalye.” (Okubanza 21:9-12) Omukazi asemeriire kusagika musaija we habwokuba tikikira kubaho kurora ngu nyineka Omukristaayo akozere encwamu erukucwa emisingi ya Baibuli. (Engeso Ezabakwenda 5:29; Abefeso 5:24) Nyinabwenge omurungi arolerra eka ye. (Soma Tito 2:4, 5.) Nyineeka n’abaana obu barora omulingo omukazi arukwekamba kukorra eka ye, beyongera kumugonza n’okumuteekamu ekitiinisa.—Enfumo 31:10, 28.

Sara akateeraho abanyinabwenge kyokurorraho ki ekirungi?

10. Baibuli ebaza ki hali okwahukana n’okugaiturura?

10 Haroho abaswerangaine obu banguhiriza okwahukana rundi kugaitururwa. Baitu Baibuli egamba “omukazi atayahukana [naiba]” kandi ngu “omusaija atalireka mukaziwe.” (1 Abakolinso 7:10, 11) Nihasobora kubaho ekintu ky’amaani ekirukwetaagisa abaswerangaine okwahukana, baitu obu baraaba nibakora encwamu enu, basemeriire kwegendereza muno. Kandi okugaitururwa? Baibuli eyoleka ngu ekintu ekirukusobora kuleetereza abasweraingaine kugaitururwa nukwo kiba omu hali bo kusihana.—Matayo 19:9.

RUHANGA EKY’ARUKUGONZA ABAZAIRE BAKOLE

Yesu ali kyokurorraho ekirungi hali buli muntu omu ka

11. Kiki abaana ekibarukukira kwetaaga kuruga hali abazaire baabo?

11 Abazaire, mukole kyona ekirukusoboka kumara obwire bwingi n’abaana banyu. Abaana baanyu nibabetaaga, kandi kukira byona, nibetaaga mubeegese ebirukukwata hali Yahwe.—Ekyebiragiro 6:4-9.

12. Abazaire basemeriire kukora ki kusobora kulinda abaana baabo?

12 Ensi enu eya Setani n’eyeyongera kufooka mbi, kandi harumu abantu abarukugonza kukora kubi abaana baawe n’okuterana nabo omu bikorwa eby’ensoni. Abazaire abamu baswara kusoborra abaana baabo ebirukukwata ha kuterana. Baitu abazaire nibeetagisa kuhabura abaana baabo n’okubegesa omulingo gw’okwerinda abantu abaine ebigendererwa nka binu. Abazaire, musemeriire kulinda abaana banyu batahikwaho akabi. *1 Petero 5:8.

13. Abazaire basemeriire kwegesa abaana baabo omu mulingo ki?

13 Abazaire baine obujunanizibwa obw’okwegesa abaana baabo omulingo gw’okwetwaramu. N’osobora ota kwegesa abaana baawe? Abaana baawe nibeetagisa obuhabuzi, baitu t’osemeriire kubahabura n’ekiniga. (Yeremiya 30:11) Oyeriinde kufubira abaana baawe obw’oraaba okwasirwe ekiniga. Tokugondeze ebigambo byawe bihutaaze abaana bawe “nkokutema okwa busitama.” (Enfumo 12:18) Soborra abaana baawe habwaki n’ogonza babe bahulizi.—Abefeso 6:4; Abaheburaniya 12:9-11; rora Ebyongiirweho, akacweka 30.

RUHANGA EKY’ARUKUGONZA ABAANA BAKOLE

14, 15. Habwaki abaana basemeriire kworobera abazaire baabo?

14 Yesu yahulirizaaga Ise obwire bwona n’obukiraaba ngu obwire bumu tikyayanguhaga. (Luka 22:42; Yohana 8:28, 29) Yahwe n’agonza abaana nabo borobere abazaire baabo.—Abefeso 6:1-3.

15 Abaana, n’obu murasanga ngu tikibanguhira kworobera abazaire banyu, mwijuke ngu obu muborobera, kisemeza Yahwe kandi n’abazaire banyu batunga okusemererwa. *Enfumo 1:8; 6:20; 23:22-25.

Kiki ekirakonyera ensingaanto okulinda obwesige bwabu obu baraaba bohiibwe?

16. (a) Setani akozesa ki kwohya ensingaanto? (b) Habwaki kiri kikuru kuba n’abanywani abarukuramya Yahwe?

16 Setani n’asobora kukozesa abanywani baawe n’abato bagenzi baawe okukwohya kukora ekibi. Akimanyire ngu tikyanguhire kwangirra banywani baawe. Ekyokurorraho, muhara wa Yakobo ayayetwaga Dina akaba aine abanywani abakaba batali baheereza ba Yahwe. Ekintu kinu kikamurugirramu uwe n’ab’obuzale be ebizibu by’amaani. (Okubanza 34:1, 2) Abanywani baawe obu baraaba batali baheereza ba Yahwe, nibasobora kukwohya kucwa ebiragiro bya Yahwe ekirukusobora kukurugirramu obusaasi kandi kikaletera Yahwe n’ab’obuzale baawe okusaalirwa. (Enfumo 17:21, 25) Enu niyo ensonga habwaki kiri kikuru okunywana abantu abarukuheereza Yahwe.—1 Abakolinso 15:33.

EKA YANYU N’ESOBORA KUBAMU OKUSEMERERWA

17. Buli muntu omu ka aine bujunanizibwa ki?

17 Buli muntu omu maka obwahondera oburagirizi bwa Ruhanga, eka tetunga ebizibu bingi. Nahabwekyo obworaaba oli nyineeka, gonza mukazi waawe kandi omutwaze omulingo ogurukwoleka ngu n’omugonza. Obworaaba oli nyinabwenge, ba muhulizi, teekamu baro ekitiinisa, kandi ohondere ekyokurorraho eky’omukazi arukubazibwaho omu Enfumo 31:10-31. Obworaaba oli muzaire, yegesa abaana baawe kugonza Ruhanga. (Enfumo 22:6) Obworaaba oli taata, ba nyineka “alema kurungi enjuye.” (1 Timoseo 3:4, 5; 5:8) Kandi abaana, mworobere abazaire banyu. (Abakolosai 3:20) Ijuka ngu buli muntu omuka n’asobora kukora ensobi, n’ahabwekyo, obw’orasobya, ba muculeezi kandi osabe ekiganyiro. Baibuli mali erumu obuhabuzi oburukusobora kukonyera buli muntu omu eka.

^ kac. 12 N’osobora kutunga ebirukukiraho ebirukukwata ha mulingo gw’okulindamu abaana baawe omu kitabu Learn From the Great Teacher, esuura 32, ekyatiirwe Abakaiso ba Yahwe.

^ kac. 15 Kakuba abazaire baba nibagonza omwana acwe ekiragiro kya Yahwe, omwana tasemeriire kuborobera.—Engeso Ezabakwenda 5:29.