Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

Ebikaguzo Kuruga Omu Basomi Baitu

Ebikaguzo Kuruga Omu Basomi Baitu

Omukwenda Paulo akahandika n’agamba ngu Yahwe ‘talibaleka okwohebwa okukira ekimusobora.’ (1 Abakolinso 10:13) Kinu nikimanyisa ngu Yahwe arora kara eki tusobora kugumira nukwo atukomeremu ekyohyo ekiratuhikaho?

Banza oyekaguze, kakuba ganu gaali mananu, obwomeezi bwaitu bwakukwasirweho buta? Ow’oruganda omu akasaasa muno omutabani obu yayeyisire. Akekaguza Yahwe obwaraaba yarozere ebirabaho omu maiso kandi yarora ngu uwe na mukazi we bakaba nibasobora kugumira obujune ekizibu kinu kikaba nikigenda kuleeta. Omu busumi bunu, itwena tukimanyire ngu nitwija kugwerwa ebizibu. Hati, tusemeriire kuba n’entekereza erukugamba ngu Yahwe nuwe atutegekera buli kintu kyona ekiratuhikaho omu bwomeezi?

Obu turaaba nitubazaaho 1 Abakolinso 10:13, nitwija kurora ngu Baibuli tesagika entekereza erukugamba ngu Yahwe aikara amanyire ebintu ebi tusobora kugumisiriza nukwo atucweramu ebizibu bya mulingo ki ebi turatunga. Habwaki nitugamba tuti? Leka tubazeeho ensonga ina.

Ey’okubanza, Yahwe akaha abantu obugabe bw’okwecweramu. N’agonza twekorre encwamu ezaitu habwaitu. (Ekyebiragiro 30:19, 20; Yosuha 24:15) Obu tukora encwamu ezirukusemeza Yahwe, nitusobora kumwesiga okutwebembera. (Enfumo 16:9) Baitu kakuba tukora encwamu embi, tumanye ngu ebibi ebirarugamu nibiija kukwataho obwomeezi bwaitu. (Abagaratiya 6:7) Hati kakuba Yahwe atukomeramu ebizibu ebiratuhikaho, eki kiraaba nikyoleka ngu atusigiire obugabe bwaitu obw’okwecweramu?

Eyakabiri, Yahwe tatutangira ebigwererezi kutuhikaho. (Omugambizi 9:11) Omuntu n’asobora kugwerwa ekigwererezi habwokuba asangirwe omu kiikaro nambere abaire atasemeriire kuba na ha bwire obutasemeriire. Yesu akabazaaho obutandwa nambere abantu 18 bagweriirwe enju bafa. Akakyoleka kurungi ngu Ruhanga tali nuwe yabaletiire kufa. (Luka 13:1-5) Tikiri ky’amagezi kutekereza ngu obutandwa butakabaireho, Yahwe aba acwiremu ira ow’arakira rundi arafa.

Eyakasatu, buli omu asemeriire kulinda obwesigwa bwe habwe. Setani akagamba ngu abahereza ba Yahwe bamuhereza habw’ebintu ebyabaha. Setani akongera yagamba ngu, titusobora kulinda obwesigwa bwaitu hali Yahwe kakuba tulengesebwa. (Yobu 1:9-11; 2:4; Okusuku’rwa 12:10) Kakuba Yahwe atangira ebizibu okutuhikaho, eki kyakwolekere ngu Setani akabaza amananu.

Eyakana, ebintu ebimu Yahwe acwamu habwe okutabimanya kuhikya obu bibaho. Amananu gali, Yahwe n’asobora kumanya ebirabaho omu maiso kakuba akigonza. (Isaya 46:10) Baitu Baibuli n’eyoleka ngu ebintu ebimu acwamu okutabimanya bitakabaireho. (Okubanza 18:20, 21; 22:12) Yahwe w’okugonza kandi ahikiriire. Nahabweki tatahirra obugabe bwaitu obw’okwekorra encwamu.Ekyebiragiro 32:4; 2 Abakolinso 3:17.

Hati Paulo akaba n’amanyisa ki obu yagambire ngu ‘talibaleka okwohebwa okukira ekimusobora’? Paulo akaba n’abazaaho eki Yahwe akora habwire bwonyini obutuba twine ebizibu hatali ebizibu bitakabaireho. * (Rora obugambo obuli hansi.) Obuturayesiga Yahwe, n’aija kutukonyera omu bizibu byaitu byona. (Zabuli 55:22) Hati nitugenda kubazaaho ensonga ibiri habwaki Paulo yabalize ebigambo binu.

Ensonga y’okubanza eri, ebirengeso ebi tutunga ‘abantu boona babitunga.’ Obuturaaba tukyali omu businge bunu obwa Setani, nitwija kwikara nitutunga ebizibu hamu n’ebigwererezi. Baitu kakuba twesiga Yahwe, nitusobora kugumira ebizibu kandi tukalinda obwesigwa bwaitu. (1 Petero 5:8, 9) Paulo obwakaba atakabalize ebigambo eby’omu rukarra runu, akabanza kubazaaho ebimu ha birengeso Abaisareri batungire obu bakaba bali omu irungu. (1 Abakolinso 10:6-11) Boona abayesigire Yahwe bakasobora kusingura ebirengeso binu. Baitu abamu bakamujemera habwokuba batamwesige.

Ensonga yakabiri eri, “Ruhanga mwesigwa.” Kinu nikimanyisa ki? Kakuba turora omulingo Yahwe aikaire narolerra abantu be kuruga obusumi bwa ira, nitwija kurora ngu Yahwe aikara n’akonyera abo “abarukumugonza nibakwata ebiragirobye.” (Ekyebiragiro 7:9) Nitwija kurora ngu Yahwe ahikiriza buli kimu eky’araganiza. (Yosuha 23:14) Nahabweki tusemeriire kugumya ngu (1) Yahwe tarukwija kutuleka tukarwanisa itwenka ekirengeso ekigumire kugumisiriza, kandi (2) n’aija kututeraho “hokuirukira.”

Yahwe ‘atuhumuza omu mihito yaitu yona’

Yahwe ateraho ata abahereza be abamwesiga ‘ah’okwirukira’? Tukimanyire ngu n’asobora kwihaho ekirengeso omuntu eky’arukurabamu. Baitu twijuke, Paulo akagamba ngu Yahwe “alitaho hokuirukira nukwo musobole kuguma.” Nahabweki, Yahwe obwatuha amaani g’okulinda obwesigwa, aba atuteriireho ah’okwirukira. Leka tubazeeho emu ha miringo kinu akikoramu.

  • Yahwe ‘atuhumuza omu mihito yaitu yoona.’ (2 Abakolinso 1:3, 4) Yahwe akozesa Baibuli, omwoyo ogurukwera, hamu n’omwiru omwesigwa okutuhuumuza omu bitekerezo, omu mutima, hamu n’omu nyehurra yaitu.Matayo 24:45; Yohana 14:16, Abarumi 15:4.

  • Yahwe n’asobora kukozesa omwoyo gwe ogurukwera okutwebembera. (Yohana 14:26) Omwoyo ogurukwera nigusobora kutwijukya Ebyahandiikirwe n’emisingi ey’omu Baibuli erukusobora kutukonyera kukora encwamu ehikire.

  • Yahwe n’asobora kukozesa abamaraika be okutukonyera.Abaheburaniya 1:14.

  • Yahwe n’asobora kukozesa ab’oruganda n’abanyaanya itwe okutukonyera. Basobora kutugarramu amaani kuraba omu bigambo n’ebikorwa byabo.Abakolosai 4:11.

Hati, ebigambo bya Paulo ebirukusangwa omu 1 Abakolinso 10:13 bitwegeseze ki? Yahwe tali nuwe atukomeramu ebirengeso ebiratuhikaho. Tukigumye ngu kakuba tumwesiga, nitwija kugumisiriza ekirengeso kyona. Tukimanyire ngu Yahwe n’aija kwikara natuteraho ah’okwirukira nukwo tusobole kwikara tuli besigwa haluwe.

^ kac. 7 Ekigambo “ekyohyo” ekirukuhindurwa kuruga omu Ruyonaani, nikimanyisa “kulengesebwa.”