Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

Konyera “Abanyaihanga” Kukorra Mukama n’Okusemererwa

Konyera “Abanyaihanga” Kukorra Mukama n’Okusemererwa

“Mukama alinda abanyaihanga.”ZABULI 146:9.

EKIZINA: 17, 109

1, 2. (a) Abagenzi baitu abamu batangatangana bulemeezi ki? (b) Kinu nikutuletera kwekaguza ki?

OW’ORUGANDA arukwetwa Lije n’agamba ngu, “tukaba tuli omu ruso’rokano orukooto obulemu obu bwatandikire omu Burundi. Twaroraga abantu nibairuka, kandi n’amasasi nigatera. Abazaire bange hamu n’abagenzi bange 10 abandi tukairuka n’engoye ezi tukaba tujwaire zonka. Abamu bakasobora kuhika omu Malawi omu nkambi y’abasuhuuki hanyuma y’okurubata mairo ezirukuhigura omu 1,000. Abandi tukararanga omu biikaro ebirukwahukana.”

2 Omu nsi yoona, harumu abantu abasuhuuki abarukuhingura omu bukaikuru 65 abairukire kuruga omu maka gabo habw’obulemu rundi habw’okuhiganizibwa. Omuhendo gw’abasuhuuki gweyongiire kukira na kara. * (Rora obugambo obuli hansi.) Omu basuhuki banu, harumu enkumi n’enkumi z’Abakaiso ba Yahwe. Abaingi baferiirwe abagonzebwa babo hamu n’ebintu byabo. Bizibu ki bindi ebi batungire? Nitusobora kukonyera tuta abagenzi baitu kuheereza Yahwe n’okwikara basemeriirwe n’obu baraaba nibatangatangaana ebizibu binu? (Zabuli 100:2) Kandi biki ebi tusemeriire kwijuka obu turaaba nitutebeza abasuhuki abatakamanyire Yahwe?

OBWOMEEZI BW’OMUSUHUUKI

3. Kiki ekyaletiire Yesu n’abegeswa be kufooka basuhuuki?

3 Yesu n’abazaire be bakafooka basuhuuki omu Misiri habwokuba Omukama Herode akaba n’agonza kwita Yesu. Bakagumayo kuhikya Herodi obu yafiire. (Matayo 2:13, 14, 19-21) Hanyuma y’emyaka, abegeswa ba Yesu bakairuka bararangira omu Buyudaaya na Samaliya habw’okuhinganizibwa. (Engeso Ezabakwenda 8:1) Yesu akaba akimanyire ngu abaheereza be baingi bakaba nibagenda kwiruka kuruga omu maka gabo. Akagamba: “Obubalibahiiga omu rubuga rumu, muirukire [omu] orundi.” (Matayo 10:23) Tiharoho omuntu ayakugondeze kwiruka omu ka ye akatandika kwikara handi.

4, 5. Abasuhuuki batangaana bizibu ki obu (a) baba nibairuka? (b) baba bali omu nkambi?

4 Abasuhuuki obu baba nibairuka kuruga omu maka gabo, rundi obu baba bali omu nkambi, haroho ebizibu bingi ebi batangatangaana. Gad mugenzi wa Lije n’agamba ngu: “Tukamara sabiiti nyingi niturubata, kandi tukasanga emitumbi nyingi ey’abantu. Nkaba nyine emyaka 12. Habw’amaguru gange kuzimba muno, nkagambira abandi bandeke bagende. Ise nyowe akacwamu kumpimba habwokuba akaba atasobora kundeka abayekera bakansanga. Twaroraga ekiro nikihwa tukyali bomeezi, twasabaga Yahwe kandi nitumwesiga, obwire obumu nitusibira rundi nituralira emiyembe ei twahanuraga ha miti enyakumezere ha muhanda.”Abafiripi 4:12, 13.

5 Abanyabuzaale ba Lije abarukukira obwingi bakamara emyaka nyingi bali omu nkambi z’abasuhuuki. Enkambi zinu nazo zikabamu ebizibu bingi. Lije ow’arukukora nk’omuroleerezi w’ebitebe n’agamba ngu: “Abantu abarukukira obwingi bakaba bataine mirimo. Baikaraga omu rugambo, batamiiraga, nibateera jaara, nibaiba, kandi bali basihani.” Kusobora kwerinda ebintu binu, Abakaiso ba Yahwe bakejumbira muno omu mirimo y’ekitebe. (Abaheburaniya 6:11, 12; 10:24, 25) Bakakozesa kurungi obwire bwabo nukwo bagume omu mananu, kandi baingi bakatandika kukora nk’abapayoniya. Bakaba baine okunihira ngu akaire nikaija kuhika baruge omu busuhuuki nk’oku obwire bwahikire Abaisareri nabo baruga omu irungu. Kinu kikabakonyera kwikara n’entekereza enungi.2 Abakolinso 4:18.

BOLEKE NGU N’OBAGONZA

6, 7. (a) “Kugonza kwa Ruhanga kutwekambisa kutwaza tuta Abakristaayo bagenzi baitu? (b) Ha ekyokurorraho.

6 “Okugonza kwa Ruhanga” kutwekambisa kugonza abaheereza bagenzi baitu kukira muno obu barukuba baine obulemeezi. (Soma 1 Yohana 3:17, 18.) Ekyokurorraho, Abakristaayo omu Buyudaaya obu babuzirwe eby’okulya habwokuba enjara ekaba egwire, ekitebe kikakora entekaniza y’okubakonyera. (Engeso Ezabakwenda 11:28, 29) Kandi Paulo na Petero bakatererra Abakristaayo kwoleka amakune. (Abarumi 12:13; 1 Petero 4:9) Abakristaayo obu turaaba nituterererwa kugirra embabazi ab’oruganda ababungire kuruga omu biikaro ebindi, kinu tikirukwoleka ngu tusemeriire kuzigirra abagenzi baitu abali omu buzibu, rundi abarukuhiganizibwa habw’okwikiriza kwabo! * (Rora obugambo obuli hansi.)Soma Enfumo 3:27.

7 Ebiro eby’enyuma, enkumi n’enkumi z’Abakaiso ba Yahwe omu ihanga lya Ukraine bakairuka baruga omu maka gabo habw’obulemu n’okuhiganizibwa. Eky’enaku, abamu hali bo bakabaita. Baitu ab’oruganda n’abanyaanya itwe omu bicweka bindi ebya Ukraine na Russia bakakinguraho enyingi zabo baraliza abasuhuuki banu. Omu mahanga ganu goona, ab’oruganda bakanga kwetahya omu by’obulemi, bayanga kuba ab’ensi, kandi bagenda omu maiso “nibatebeza ekigambo.”Yohana 15:19; Engeso Ezabakwenda 8:4.

BAKONYERE BEYONGERE KUGUMA OMU KWIKIRIZA

8, 9. (a) Abasuhuuki nibasobora kutunga bulemeezi ki obu barukuba bali omu ihanga erihyaka? (b) Habwaki tusemeriire kugumisiriza obu turukuba nitubakonyera?

8 Abasuhuuki abamu bairuka kuruga omu maka gabo nibagenda kwikara omu bicweka bindi eby’ihanga eri ry’onyini. Baitu kandi abandi bairuka nibagenda omu mahanga gandi agabatamanyiriire. Nobukiraaba ngu obwire obumu gavumenti n’esobora kubaha eby’okulya, eby’okujwara, hamu n’ah’okuraara, eki tikirukumanyisa ngu obwomeezi bubanguhira. Ekyokurorraho, nibasobora kubaha eby’okulya ebi batamanyiriire. Nibasobora kuba barugire omu ihanga erirukwokya batamanyire ebijwaro ebisemeriire omu ihanga erirukufuka. Abandi nibasobora kuba batakakozesahoga ebyoma ebimu ebyakalimagezi.

9 Gavumenti ezimu ziba n’entekaniza y’okukonyera abasuhuuki kumanyira enyikara ey’ihanga eri. Baitu hanyuma y’ameezi babaleka kwerolerra. Kanu kaba kasumi akagumire! Teramu akasisani orole omulingo kisobora kubagumira kwega ebintu bingi ha murundi gumu: orulimi oruhyaka, emigenzo endi, hamu n’ebiragiro ebi basemeriire kuhondera obu barukuba nibasasura ebisale, emisoro, bali omu masomero, n’omulingo basemeriire kukuza abaana! Abagenzi baitu obu baraaba baine ebizibu bya mulingo gunu, lengaho kubakonyera n’obugumisiriza kandi omu mulingo ogw’ekitiinisa.Abafiripi 2:3, 4.

10. Nitusobora kukora ki kwombeka okwikiriza kw’abasuhuuki obu barukuba bahikire? (Rora ekisisani ekiri ha kutandika kw’isomo linu.)

10 Obwire obumu ab’obusobozi bagumya muno ebintu ekiretera ab’oruganda abasuhuki kulemwa okuhikirra ekitebe. Ebitongole bimu ebya gavumenti bitinisiriza ab’oruganda ngu nibigenda kuleka kubaha obukonyezi. Nibasobora kubagambira ngu tibarukwija kubaikiriza kwikara omu ihanga obu baraaba bangire emirimo habwokuba ngu n’ebalemesa kugenda omu nso’rokano. Abamu bamaliriire baikiriize emirimo ya mulingo gunu habw’okutiina rundi habw’okuburwa obukonyezi. Nahabweki, kakuba tuhurra ngu abasuhuuki baizire, kirungi aho n’aho tugende tubakonyere. Basemeriire kurora ngu nitubafaho. Okubafaho tuti n’okubaha obukonyezi nikisobora kugumya okwikiriza kwabo.Enfumo 12:25; 17:17.

BAKONYERE OMU EBYETAAGO BYABO

11. (a) Bukonyezi ki obu tusemeriire kubanza kuha abasuhuuki? (b) Abasuhuuki nibasobora kwoleka bata ngu nibasiima?

11 Kubanza, nitusobora kubaha eby’okulya, eby’okujwara, rundi ebyetago ebikuru eby’omu bwomeezi. * (Rora obugambo obuli hansi.) Kubaha obuntu obutaito nk’okuha ow’oruganda taai nikisobora kumusemeza muno. Kandi abasuhuuki basemeriire kwoleka ngu nibasiima ebibahairwe batarukunihira ngu ab’oruganda barabaha buli kimu. Kinu nikiija kuletera ab’oruganda ababagabiire kutunga okusemererwa. Baitu hanyuma y’akaire, kirungi abasuhuuki balengeho kwehikyaho ebyetaago byabo. Kinu nikiija kukonyera abandi kwikara nibabatamu ekitiinisa n’okwikazaaho enkoragana enungi n’ab’oruganda. (2 Abasesalonika 3:7-10) Baitu nabwo, abasuhuuki nibetaaga obukonyezi bwaitu.

Nitusobora kukonyera tuta ab’oruganda n’abanyaanya itwe abasuhuuki? (Rora akacweka 11-13)

12, 13. (a) Nitusobora kukonyera tuta abasuhuuki omu byetago byabo? (b) Ha ekyokurorraho.

12 Tikirukwetagisa kuba na sente nyingi kusobora kukonyera abasuhuuki. Ekibarukukira kugonza nubwo obwire bwaitu n’okugonza kwaitu. Ekyokurorraho, n’osobora kubakonyera kumanya omulingo basobora kukozesa eby’endubata rundi kugura eby’okulya ebirungi kandi ebi batarukuseera. N’osobora n’okuboleka omulingo basobora kutunga ebintu nk’ekyalaani rundi akooma k’okutema ebinyansi nukwo batunge akasente kataito ak’okubakonyera. Ekirukukira obukuru, bakonyere kumanyiira ekitebe eki beteranizeho. Obu kiraaba kisobokere, bakonyere omu by’endubata obu baraaba nibaija omu nso’rokano. Kandi basoborre omulingo basobora kutebeza kurungi abantu ab’omu kiikaro eki, kandi n’osobora kukora nabo omu buheereza.

13 Abaana bbana abasuhuuki obu bahikire omu kitebe kimu, abagurusi bakabakonyera omu byetago byabo. Bakabegesa omulingo gw’okuvuga motoka, kuhandiika ebbaruha nibakozesa ebyoma, n’omulingo basobora kusaba emirimo. Bakaboleka omulingo basobora kukozesa kurungi obwire bwabo nukwo basobole kwebembeza Yahwe. (Abagaratiya 6:10) Obwire bukahika, abaana bona bbana bakafoka bapayoniya. Habw’obukonyezi bw’abagurusi banu, kandi n’ahabw’amaani gabo kweteraho ebigendererwa omu kuheereza Yahwe, bakakurakurana omu by’omwoyo kandi bayetantara kufooka ab’ensi.

14. (a) Abasuhuuki basemeriire kwikara nibarwanisa ekyohyo kya mulingo ki? (b) Ha ekyokurorraho.

14 Nk’Abakristaayo abandi, abasuhuki nabo basemeriire kurwanisa ebyohyo n’okusindikirizibwa okw’okwebembeza itungo omu kiikaro kya Yahwe. * (Rora obugambo obuli hansi.) Lije ou tubalizehoga hamu n’abagenzi be nibaijuka ngu obu bakaba bakyali bato nibairuka kuruga ow’abo, ise bo akabegesa omulingo basobora kugumya kwikiriza kwabo. Nibagamba: “Akaija hali buli muntu, yatwihaho ebintu ebikaba bitali by’omugaso gw’amaani, yabinaga. Hanyuma, akaimukya haiguru ensaho ekaba etarumu ekintu kyona, yagamba ati: ‘Nimurora? Kinu nikyo ekintu kimu kyonka ekimurukwetagisa!’”Soma 1 Timoseo 6:8.

BAFEHO OMU BYETAGO BYABO EBIRUKUKIRA OBUKURU

15, 16. (a) Nitusobora kukonyera tuta abagenzi baitu kugumya okwikiriza kwabo? (b) Nitusobora kubakonyera tuta omu nyehurra yabo?

15 Abasuhuuki tibega eby’okulya n’eby’okujwara byonka baitu betaga n’okuhumuzibwa okuli omu Baibuli. (Matayo 4:4) Abagurusi nibasobora kubatungira ebitabu omu rulimi rwabo n’okubakonyera kuhikirra ab’oruganda abarukubaza orulimi rwabo. Kinu kikuru habwokuba abaingi baba bairukire basigire enyuma byona ebi bakaba bamanyiriire. Nk’ekyokurorraho, abanyabuzale babo, abanywani, hamu n’ekitebe. Nibagonza kurora okugonza n’embabazi za Yahwe nibyeyolekera omu baheereza bagenzi babo. Kakuba batabitunga kuruga omu baheereza bagenzi babo, nibasobora kubiserra kuruga omu bantu bandi ab’ihanga lyabo abatarukuheereza Yahwe. (1 Abakolinso 15:33) Obu tubairiza haihi n’ekitebe, tuba nitukora na Yahwe omu ‘kulinda abanyaihanga.’Zabuli 146:9.

16 Yesu n’abazaire be bakaba batarukusobora kugaruka omu nsi yabo kuhika abanyanzigwa babo bafiire. Nikyo kimu n’abasuhuuki omu kasumi kanu. Abamu nibasobora kuba batarukugonza kugaruka omu mahanga gabo rundi abandi nibatinayo. Lije n’agamba ngu abazaire baingi abarozere ab’enganda zabo nibahambwa rundi nibaitwa, tibarukugonza kugarrayo abaana babo. Kusobora kukonyera abahereza bagenzi baitu, tusemeriire kuba bantu “abarukugonzangana, . . . abembabazi [kandi] abaculezi.” (1 Petero 3:8) Okuhiganizibwa kuletiire abasuhuuki abamu kwetantara kukoragana n’abandi, kandi obumu nibasobora kuswara kubaza ha kubonabona kwabo, kukira muno abaana babo obu barukuba bali haihi. Banza oyekaguze, ‘kakuba aba ali nyowe anyakuhikirweho ebintu binu, nakugondeze bantwaze bata?’Matayo 7:12.

OBU TURUKUBA NITUTEBEZA ABASUHUUKI ABATALI BAKAISO BA YAHWE

17. Omulimo gwaitu ogw’okutebeza guhumuza guta abasuhuuki?

17 Abasuhuuki abarukukira obwingi baruga omu mahanga nambere omulimo gwaitu gutangirwe. Nitusiima muno Abakaiso ba Yahwe abekambire muno habwokuba abasuhuuki baingi bahuliire ‘ekigambo ky’Obukama’ omurundi gwabo gw’okubanza. (Matayo 13:19, 23) Baingi “abalemeriirwe” bahumuziibwe habw’enso’rokano zaitu kandi bamaliriire nibagamba: “Mazimakwo Ruhanga ali omulinywe.”Matayo 11:28-30; 1 Abakolinso 14:25.

18, 19. Nitusobora kwoleka tuta amagezi obu turukuba nitutebeza abasuhuuki?

18 Tusemeriire kukozesa ‘amagezi’ obu turukuba nitubeza abasuhuuki. (Matayo 10:16; Enfumo 22:3) Gumisiriza abasuhuuki obu baraaba nibakusoborra, baitu otabazaaho eby’obulemi. Tusemeriire kuhondera oburagirizi obutuhebwa itaagi ly’ihanga hamu n’ab’obusobozi nukwo tutenaga rundi tutanaga abantu abandi omu kabi. Kusigikirra nk’oku abasuhuuki baba nibaruga omu madiini n’omu migenzo erukwahukana ey’ensi, tusemeriire kumanya enyehurra n’entekereza yabo nukwo tubatemu ekitiinisa. Ekyokurorraho, abantu ab’amahanga agamu, nibasobora kutabaijuka muno habw’omulingo omukazi ajwaire. Nahabweki obu turaaba nitubatebeza, twerinde kubatabaijura.

19 Nitugonza kukonyera abantu abarukubonabona otwaliremu n’abo abatarukuheereza Yahwe. Obu turakora eki, nitwija kuba nituhondera ekyokurorraho ekirungi eky’Omusamaliya ou Yesu yabalizeho omu ruganikyo rwe. (Luka 10:33-37) Omulingo ogurukukirayo oburungi muno ogu tusobora kukonyeramu abantu nukwo kubegesa amananu. Omugurusi omu ow’ekitebe anyakukonyire abasuhuuki bangi akagamba ngu kikuru kubagambira ngu tuli Bakaiso ba Yahwe omurundi gw’okubanza. Tusemeriire kuboleka ngu ekintu ekikuru ekitutwaire nukwo kuboleka okunihira Baibuli erukutuha hatali kubaha obukonyezi omu bya sente.

EBIRUNGI EBIRUGAMU

20, 21. (a) Birungi ki ebiruga omu kwoleka abasuhuuki okugonza kwonyini? (b) Kiki ekiturukwija kwegaho omu kicweka ekirukuhonderaho?

20 Obu twoleka okugonza kwonyini hali “abanyaihanga,” harugamu ebirungi. Munyaanya itwe arukwetwa Alganesh obuyaferiirwe iba, uwe n’abaana be mukaaga bakairuka okuhiganizibwa okukaba kuli omu ihanga lya Eritrea. Bakahika omu ihanga lya Sudani hanyuma y’okumara ebiro munaana nibarubata, nibaraba omu irungu. Hanyuma y’orugendo runu bakahika omu Sudan. Munyaanya itwe nagamba ngu: “Ab’oruganda omu ihanga linu bakatutwara nk’abanyabuzaale babo, batuha eby’okulya, eby’okujwara, ah’okuraara, hamu n’ebyendubata. Muntu ki ondi asobora kuraliza omu ka ye abantu abatamanyire n’asigikirra ha nsonga ey’okuba nibaramya Ruhanga omu? Tiharoho abantu bandi boona oihireho Abakaiso ba Yahwe bonka nubo barukusobora!”Soma Yohana 13:35.

21 Kandi abaana abaija n’abazaire babo? Ekicweka ekirukuhonderaho nikiija kutukonyera kumanya omulingo itwena tusobora kukonyera eka zinu kuramya Yahwe basemeriirwe.

^ kac. 2 Nitwija kukozesa ekigambo “abasuhuuki” omu kicweka kinu kubazaaho abo abairukire kuruga omu maka gabo habw’obulemu, okuhiganizibwa, rundi habw’ebigwererezi. Nibasobora kuba bairukiire omu ihanga erindi, rundi omu kicweka kindi eky’ihanga lyabo. Ekitongole ky’Amahanga Agateraine Ekirukujunanizibwa n’Abasuhuki (UNHCR) nikigamba ngu, omuntu 1 hali 113 omu nsi yoona airuka omu ka ye.

^ kac. 6 Rora Watchtower eya Okitobba 2016, rupapura 8-12 hansi y’omutwe “Mutebwa Kukunira Abagenyi.”

^ kac. 11 Omusuhuki obwarukuba nakyahika, abagurusi basemeriire kuhondera oburagirizi obuli omu katabu Organized to Do Jehovah’s Will, suura 8, akacweka 30. Obu baraaba nibagonza kuhikirra ekitebe nambere arugire, nibasobora kukozesa jw.org kuhandiikira itaagi lyabo hatali ery’omusuhuuki. Kandi nibasobora n’okukozesa omugisa gunu kumukaguza ha kitebe kye n’obuheereza bwe nukwo bamanye nk’oku ayemeriire omu by’omwoyo.

^ kac. 14 Rora Watchtower ya Apuli 15, 2014, rupapura 17-26 orole nambere emitwe enu eri: “Busaho Omuntu Asobora Okuko’ra Bakama Babiri” hamu na “Mube Abamanzi—Yahwe Nuwe Omukonyezi Wanyu.