Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

Omulingo Abazaire Abafuruki Basobora Kukonyera Abaana Babo

Omulingo Abazaire Abafuruki Basobora Kukonyera Abaana Babo

“Tinyina okusemererwa kwingi okukira kunu, okuhu’ra ebyabana bange ngu nibagendera omu mazima.”3 YOHANA 4.

EKIZINA: 134, 133

1, 2. (a) Abaana baingi abafuruki batunga bulemezi ki? (b) Ekicweka kinu nikigenda kugarukamu bikaguzo ki?

OMUSIGAZI arukwetwa Joshua n’agamba ngu: “Obu nkaba ndi muto, nakozesaga orulimi rw’abazaire bange omu ka n’omu kitebe. “Baitu obu natandikire kusoma, nkatandika kugonza orulimi rw’omu kiikaro eki tukaba turumu kukira orwange. Emyaka nke obu yarabireho, nkahindukira kimu. Enso’rokano ez’omu rulimi rw’abazaire bange nkaba ntakyasobora kuzetegereza, kandi nkaba nindora ninyahukanaho muno n’obuhangwa bw’abazaire bange.” Ekyahikire hali Joshua kihikaho abantu baingi.

2 Haroho abantu abarukuhingura omu 240,000,000 abatarukwikara nambere bazaliirwe. Obworaaba oli muzaire omufuruki, kiki eky’osobora kukora kukonyera abaana baawe kugonza Yahwe ‘n’okugendera omu mazima’? (3 Yohana 4) Kandi abandi nibasobora kukonyera omu mulingo ki?

ABAZAIRE, MUBE KYOKURORRAHO EKIRUNGI

3, 4. (a) Abazaire nibasobora kuteraho abaana babo kyokurorraho ki ekirungi? (b) Kiki abazaire batasemeriire kunihirra omu baana babo?

3 Abazaire, muteho ekyokurorraho ekirungi obu muraaba nimugonza abaana banyu kuba n’enkoragana enungi na Yahwe n’okutunga obwomeezi obutahwaho. Abaana banyu obu barora ‘nimubanza kuserra Obukama,’ nabo batandika kwesiga Yahwe omu byetaago byabo ebya buli kiro. (Matayo 6:33, 34) Kuheereza Yahwe nikyo oyebembeze hatali kwikara noserra kukanyisa itungo. Obwomeezi bwawe otabujarabya kandi oyetantale kugwa omu mabanja. Serra “itungo omu iguru,” oku nukwo kusimibwa Yahwe omu kiikaro ky’okuserra sente rundi “ekitinisa ekyabantu.”Soma Marako 10:21, 22; Yohana 12:43.

4 Oyegendereze ebintu ebisobora kukulemesa kutungira abaana baawe obwire. Leka barole ngu n’obesimisa habwokuba nibebembeza Yahwe hatali kweserurra itungo rundi kuriserurra abazaire. Wetantale entekereza erukugamba ngu abaana nubo basemeriire kurolerra abazaire babo. Mwijuke ngu, “tikihikire abana okwahurra abazaire, baitu abazaire okwahurra abana.”2 Abakolinso 12:14.

ABAZAIRE MULENGEHO KWEGA ENDIMI EZINDI

5. Habwaki abazaire basemeriire kwikara nibagambira abaana babo hali Yahwe obwire oburukukira obwingi?

5 Nk’oku obunabbi bwayolekere, abantu kuruga omu “ndimi zona ezamahanga” nibaija omu kitebe kya Yahwe. (Zekaliya 8:23) Baitu abaana baawe obu baraaba batarukwetegereza kurungi orulimi rwawe, nikisobora kukugumira kubegesa amananu. Nubo beegi abarukukirayo obukuru omu beegi baawe bona, kandi “kumanya” Yahwe nikiija kubaletera obwomeezi obutahwaho. (Yohana 17:3) Obworaaba nogonza omwana waawe kumanya emisingi ya Yahwe, osemeriire kwikara nogibazaaho obwire oburukukira obwingi.Soma Ekyebiragiro 6:6, 7.

Abaana banyu nubo beegi abarukukirayo obukuru omu beegi baawe boona

6. Abaana baawe nibasobora kugasirwa bata kakuba bega kubaza orulimi rundi? (Rora ekisisani ekiri ha kutandika kw’isomo linu.)

6 Abaana baawe nibasobora kwega endimi empyaka kuruga ha isomero n’omu bantu abandi. Baitu nibaija kwega orulimi rwawe obworaikara nobaza nabo buli kiro. Abaana baawe obu baraaba nibabaza orulimi rwawe, nikiija kubanguhira kubaza naiwe n’okukugambira omulingo barukwehurra. Baitu haroho emigaso endi. Abaana baawe obu baba nibabaza endimi nyingi, kitekera obwongo bwabo, kandi kibakonyera kwetegereza entekereza y’abantu abandi. Kandi nikisobora n’okubakonyera omu buheereza bwabo obu barukuba nibatebeza. Carolina ayafurukire n’abazaire be n’agamba ngu: “Kuheereza omu kitebe ekirukubaza orulimi rundi kindetiire kutunga okusemererwa kwingi, kirungi kuheereza nambere hali obwetago bw’amaani.”

7. Kiki eky’osobora kukora kakuba oba n’ekizibu ky’orulimi omu ka yaawe?

7 Baitu, abaana bamu abafuruki obu bega orulimi n’obuhangwa bw’ekiikaro ekihyaka nambere bafurukiire, haroho obwire obu buhika nibahurra batakyagonza orulimi orw’owabo rundi obwire buhika nibarwebwa. Abazaire, obu muraaba nimurora abaana banyu nabo nibetwaza bati, kirungi hakire mulengeho kwega orulilmi oruhyaka. Nikiija kubanguhira kukuza abaana banyu bali Bakristaayo obu muraaba nimwetegereza ebi barukubaza, ebi barukwesemeza nabyo, hamu n’ebi barukukora ha isomero, kandi obu muraaba nimwanguhirwa kubaza n’abegesa babo. Mananu ngu nikyetagisa obwire, kutamu amaani, hamu n’obuculezi kwega orulimi orundi. Baitu tikuli kusiisa obwire. Ekyokurorraho, kakuba omwana waawe afa amatu, nosobora kugamba ngu noija kuba n’osiisa obwire kwega orulimi rw’abafu b’amatu? Omwana arukwanguhirwa orulimi orundi nauwe twine kumufaho nk’oku tusobora kufaaho omwana anyakufiire amatu. *—Rora obugambo obuli hansi.

8. Nosobora kukonyera ota abaana bawe n’obworaaba otamanyire kurungi orulimi rwawe?

8 Abazaire abafurukiire omu kicweka ekihyaka nibasobora kutunga obulemeezi omu kwega kurungi orulimi oruhyaka oru abaana babo begere. Abazaire nka banu nikisobora kubagumira kukonyera abaana babo kwetegereza “ebyahandikirwe ebirukwera.” (2 Timoseo 3:15) Naiwe obworaaba n’otunga obulemeezi bwa mulingo gunu, eki tikirumanyisa ngu tosobora kukonyera abaana bawe kumanya n’okugonza Yahwe. Omugurusi omu arukwetwa Shan nagamba: “Tukakuzibwa nyina itwe wenka kandi akaba atarukwetegereza kurungi orulimi oru tukaba twegere. Nyowe n’abanyaanya nyowe tukaba tutamanyire kurungi orulimi rwe. Baitu obu twaroraga n’ayesomesa, n’asaba, kandi n’akora kyona ekirukusoboka kwebembera okuramya kw’eka, tukarora ngu mali kweyongera kumanya Yahwe kikuru muno.”

9. Abazaire nibasobora kukonyera bata abaana abarukugonza kwega Baibuli omu ndimi ibiri?

9 Abaana abamu nikisobora kubagasira kakuba bega hali Yahwe omu ndimi ibiri, orubarukukozesa ha isomero hamu n’oru barukukozesa omu ka. Nahabweki, abazaire abamu bacwiremu kukozesa ebitabu, amaraka aga ha rutambi, hamu na vidiyo omu ndimi ibiri. Kinu nikyoleka ngu abazaire abafuruki basemeriire kutamu amaani kukonyera abaana babo kwirra haihi na Yahwe.

OSEMERIIRE KUBA OMU KITEBE EKIRUKUKOZESA RULIMI KI?

10. (a) Noha asemeriire kucwamu ekitebe ky’okubamu? (b) Abanyineka basemeriire kukora ki batakacwiremu?

10 “Abanyaihanga” abali hara muno n’Abakaiso ba Yahwe abarukubaza orulimi rwabo, besanga baine kuba omu kitebe eky’orulimi orundi. (Zabuli 146:9) Baitu obu haraaba haroho ekitebe ekirukukozesa orulimi rwabo, nyineka nuwe aine kucwamu ekitebe eki baragendamu. Baitu atakakozere encwamu ha nsonga enu, asemeriire kubanza kwecumitiriza n’okusaba. Kandi aine kwehanuzaaho na mukazi we hamu n’abaana. (1 Abakolinso 11:3) Biki eby’asemeriire kwecumitirizaho? Asemeriire kusigikirra ha misingi ki eya Baibuli obwarukuba n’acwamu?

Nyineka nuwe aine kucwamu ekitebe ab’omu ka ye basemeriire kugendamu

11, 12. (a) Orulimi rwine kakwate ki n’ebintu omwana ayega omu nso’rokano? (b) Habwaki abaana abamu batagonza kwega orulimi rw’abazaire babo?

11 Abazaire baine kutekereza ha byetago by’abaana babo. Baitu obwire obw’omwana amara ali omu nso’rokano buli wiiki tiburukumara kurora yayetegereza kurungi Baibuli eky’eyegesa. Baitu tekereza hali kinu: Kakuba abaana bagenda omu nso’rokano ezi barukwetegereza kurungi, nibasobora kugasirwa n’omu mulingo abazaire babaire batarukunihira. Baitu kakuba bagenda omu bitebe ebirukukozesa orulimi oru batarukwetegereza kurungi, nibasobora kutetegereza ebirukwegesebwa omu nso’rokano. (Soma 1 Abakolinso 14:9, 11.) Kandi, tikirukumanyisa ngu orulimi rw’abazaire nurwo omwana araikaraga n’atekererezaamuga. Kandi obumu obu baba nibagarukamu, nibaha embazo, hamu n’ebyokurorraho omu nso’rokano nibakozesa orulimi rw’abazaire babo haroho obu balemwa kwihayo enyehurra yabo rundi kusoborra omulingo barukubyetegerezamu.

12 Kandi, orulimi tikiri nikyo kyonka ekikwataho omutima gw’omwana. Eki nikyo ekyahikire hali Joshua ou tusangirwe tubalizeho. Munyaanya arukwetwa Esther n’agamba: “Hali abaana abato, orulimi, obuhangwa, hamu n’ediini eby’abazaire babo byona babyegera hamu.” Kakuba barora batarukwegondeza omu buhangwa bw’abazaire babo, nikisobora kubagumira kwega orulimi n’ediini ey’abazaire. Kakuba kibaho, abazaire abafuruki nibasobora kukora ki?

13, 14. (a) Habwaki eka emu ey’abafuruki yacwiremu kugaruka omu kitebe ekirukukozesa orulimi rw’omu kiikaro eki? (b) Abazaire bakakora ki kurora enkoragana yabo na Yahwe yaikara egumire?

13 Abazaire Abakristaayo basemeriire kwebembeza ebyetago by’abaana babo hatali ebyabo habwabo. (1 Abakolinso 10:24) Samuel anyakuli taata wa Joshua na Esther n’agamba: “Nyowe na mukazi wange tukalengaho kwetegereza abaana baitu nukwo turole amananu bakaba nibagetegereza omu rulimi ki, kandi tukasaba Yahwe ha nsonga enu. Eky’okugarukamu Yahwe yatuhaire kikaba kitanguhire kuta omu nkora. Baitu obu twarozere ngu bakaba batarukugasirwa muno omu nso’rokano z’orulimi rwaitu, tukacwamu kugaruka omu kitebe ekikaba nikikozesa orulimi rw’omu kicweka eki. Twagendaga hamu omu nso’rokano n’omu buheereza. Kandi twaralizaga abanywani kuruga omu kiikaro eki kwija tulye nabo n’okurubatarubatamu n’abo. Ebintu binu byona bikakonyera abaana baitu kumanya ab’oruganda n’okweyongera kumanya Yahwe, hatali nka Ruhanga wabo kwonka, baitu nka Ise bo kandi Omunywani wabo. Tukarora kinu kiri kikuru n’okukira okwega orulimi rwaitu.”

14 Samuel n’ayongera kugamba ngu: “Kurora naitwe twaikara tugumire omu by’omwoyo, tukacwamu n’okugendaga omu nso’rokano ez’orulimi rwaitu. Kinu kikatuletera kuba n’obwire buke hamu n’okujwaha muno. Baitu nitusiima Yahwe habw’okutuha emigisa habw’amaani agatwatairemu n’ebitwayeferiize. Abaana baitu basatu boona nibaheereza Yahwe omu buheereza obw’akasumi koona.”

ABATO NIBASOBORA KUKORA KINTU KI?

15. Kiki ekyaletiire Kristina kurora ngu akaba n’asobora kukurakuranira omu kitebe ekikaba nikikozesa orulimi orw’isomero lye?

15 Abaana obu bakura, nibasobora kurora ngu nikiija kubanguhira kuheereza Yahwe bali omu kitebe ekirukukozesa orulimi oru barukwetegereza kurungi. Kakuba kibaho, abazaire batatekereza ngu abaana babo nibabanga. Omwisiki omu arukwetwa Kristina n’agamba: “Omu rulimi rw’abazaire bange, nkaba manyiremu ebintu bike ebikuru. Baitu orulimi orwakozesebwaga omu nso’rokano nkaba ndumanyiire kimu. Obu nkaba nyine emyaka 12, nkagenda omu ruso’rokano orukooto nambere bakaba nibakozesa orulimi orutwakozesaga ha isomero. Ogu nugwo gwali murundi gw’okubanza kumanya ngu ebi nkaba nimpurra gakaba mananu! Haroho ekintu kindi ekikuru ekyabaireho. Obu nasabaga, n’akozesaga orulimi orwa ha isomero. Kyanyanguhiraga kusoborra Yahwe kuruga ha mutima gwange!” (Engeso Ezabakwenda 2:11, 41) Kristina obu yahikize emyaka 18, ensonga enu akagibazaaho n’abazaire be kandi yacwamu kugenda omu kitebe ekikaba nikikozesa orulimi orw’akaba n’ayetegereza. N’agamba ati: “Kwega hali Yahwe omu rulimi orwa ha isomero kikankonyera kuta omu nkora ebi nkaba ninyega.” Obwire bukahika Kristina yafooka payoniya ow’akasumi koona kandi asemeriirwe omu buheereza bwe.

16. Habwaki Nadia n’arora ngu kikaba kirungi kusigara omu kitebe ky’orulimi rwe?

16 Abato, muhurra nimugonza kuba omu kitebe ekirukukozesa orulimi orundi? Obu kiraaba nukwo kiri, mumanye ensonga habwaki. Kugenda omu kitebe eki kirabakonyera kwirra haihi na Yahwe? (Yakobo 4:8) Rundi nogonza kuhindura ekitebe habwokuba torukugonza abazaire baawe kurora buli kimu eky’orukukora rundi habwokuba torukugonza kutamu amaani? Nadia ow’arukukora ha Beseri n’agamba ngu: “Nyowe n’abagenzi bange obu twahikire omu myaka ey’ensinganto, tukaijwamu ekitekerezo ky’okugenda omu kitebe ekirukukozesa orulimi orundi.” Baitu abazaire be bakaba bakimanyire ngu okuhindura ekitebe kikaba kitarukugenda kukonyera abaana babo omu nkoragana yabo na Yahwe. “Hati nitusiima abazaire baitu habw’amaani agabatairemu kutwegesa orulimi rwabo kandi batwikaza omu kitebe ekirukubaza orulimi rwaitu. Kitukonyiire omu bwomeezi kandi tusoboire n’okukonyera abandi kumanya Yahwe.”

OMULINGO ABANDI BASOBORA KUKONYERA

17. (a) Noha ou Yahwe yahaire obujunanizibwa bw’okukuza abaana? (b) Abazire nibasobora kukora ki kusobora kwegesa abaana babo amananu?

17 Yahwe ahaire abazaire obujunanizibwa obw’okwegesa abaana babo amananu. Obujunanizibwa obu atabuhe omuntu ondi weena n’obu bakuba abanyinenkuru rundi abaisenkuru b’abaana. (Soma Enfumo 1:8; 31:10, 27, 28.) Baitu nabwo, abazaire abatamanyire orulimi rw’omu kicweka nibasobora kwetaaga kukonyerwa omu kwegesa abaana babo nukwo betegereze. Abazaire obu basaba obukonyezi, eki kiba kitarukumanyisa ngu nibejura obujunanizibwa bwabo obw’okukuza abaana. Baitu nikisobora kuba nikyoleka ngu nibagonza kukuza abaana babo “omu kuhanwa nomu kugambirirwa kwa Mukama waitu.” (Abefeso 6:4) Ekyokurorraho, abazaire nibasobora kusaba abagurusi babahe amagezi omulingo basobora kwebembera okuramya kw’eka n’omulingo basobora kutungira abaana babo abanywani abarungi.

Abaana n’abazaire bagasirwa habw’okukoragana n’abandi ab’omu kitebe (Rora akacweka 18, 19)

18, 19. (a) Abakristaayo abandi nibasobora kukonyera bata abato? (b) Abazaire tibasemeriire kunagiriza ki?

18 Kusobora kukonyera abaana babo, abazaire nibasobora kuraaliza eka ezindi kwija kubaho omu kuramya okw’eka. Ekintu ekindi, abato baingi begera hali Abakristaayo bandi obu bagenda hamu omu buheereza n’obu bakora hamu ebintu bingi. (Enfumo 27:17) Shan ou tubalizehoga kara n’agamba: “Ninyijuka kurungi ab’oruganda abanyiriize haihi nabo. Nayegaga ebintu bihyaka buli murundi bankonyeraga omu kutekaniza embazo z’omu nso’rokano. Kandi kyansemezaga obu twagendaga n’abo okwesemeza.”

19 Baitu omuntu anyakuhairwe obujunanizibwa bunu asemeriire kukonyera abaana kutamu abazaire babo ekitiinisa. Ekintu kinu n’osobora kukikora kakuba obazaaho kurungi abazaire kandi otarukulengaho kutwara obujunanizibwa bw’abazaire obw’okukuza abaana babo. Kandi obw’orukuba nokonyera, werinde engeso ezirukusobora kuletera abantu omu kitebe rundi aheru kutekereza ngu oine ebigendererwa ebitahikire. (1 Petero 2:12) N’obukiraaba ngu abazaire nibasobora kusaba obukonyezi, basemeriire kwijuka ngu nubo baine obujunanizibwa bw’okwegesa abaana babo amananu. Basemeriire kukeberaga obukonyezi oburukuheebwa Abakristaayo abandi.

20. Abazaire nibasobora kukonyera bata abaana babo kufooka baheereza ba Yahwe abesigwa?

20 Abazaire, musabe Yahwe kubakonyera, kandi mutemu amaani ganyu goona. (Soma 2 Ekyebyomubusinge 15:7.) Omwana wanyu kuba n’enkoragana enungi na Yahwe nikyo musemeriire kwebembeza hatali ebi murukwegondeza. Mukole kyona ekirukusoboka kurora ngu Ekigambo kya Ruhanga kyahika ha mutima gw’omwana wanyu. Mutagurukyagurukya ngu omwana wanyu tasobora kuheereza Yahwe. Abaana banyu obu barahondera Ekigambo kya Ruhanga kandi bakahondera ekyokurorraho kyanyu, nimwija kwehurra nk’oku omukwenda Yohana yayehuliire habw’abaana be omu mwoyo. Akagamba: “Tinyina okusemererwa kwingi okukira kunu, okuhu’ra ebyabana bange ngu nibagendera omu mazima.”3 Yohana 4.

^ kac. 7 Rora ekicweka ekiine omutwe “N’osobora Kwega Orulimi Rundi!” ekirukusangwa omu Awake! eya Maaci 2007, rupapura 10-12.