Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

Nikisoboka Kuba n’Okusemererwa Hati

Nikisoboka Kuba n’Okusemererwa Hati

NAIWE nosobora kutunga obwomeezi oburungi obutarumu kurwara, kukaikura, rundi okufa​—omu busumi obw’omu maiso. N’obukiraaba nukwo kiri, kasumi kanu twine ebizibu biingi muno. Haroho ekintu kyona ekisobora kukukonyera omu bizibu ebiroho kasumi kanu? Baibuli n’esobora kukukonyera kuba n’obwomeezi oburumu kusemererwa n’okumarwa omu kasumi kanu. Tekerezaaho ebizibu binu ebirukugumanganiza obwomeezi kandi n’omulingo Baibuli esobora kukukonyera.

KUTUNGA OKUMARWA

Baibuli n’ehabura eti: “Omu kutekereza kwanyu muleke okwegomba erupiya, ebimunyinabyo nibyo bibamale.”​Abaheburaniya 13:5.

Abantu kasumi kanu bagamba ngu omuntu asemeriire kuba n’ebintu bingi muno. Baitu Baibuli n’egamba ngu ‘ebitunyinabyo nibyo bitumale.’ Eki nikisoboka kita?

Weriinde “okwegomba [sente].” Abantu bakora kyona ekirukusoboka, n’obukirukuba nikimanyisa kufeerwa obwomeezi bwabo, amaka gaabo, abanywani, hamu n’ebitinisa byabo​—habw’okugonza muno sente. (1 Timoseo 6:10) Egi nsobi y’amaani muno! Habwokuba, ogu anyakugonza muno obuguuda “taliniha” rundi talimarwa.​—Omugambizi 5:10.

Twara abantu kuba ab’omuhendo muno kukira ebintu. Ebintu biine omugaso baitu tibisobora kutugonza rundi kutusiima. Abantu bonka nubo basobora kutugonza kandi bakatusiima. Kuba ‘n’enganjani’ enungi kituletera okumarwa omu bwomeezi.​—Enfumo 17:17.

NITUSOBORA KUTUNGA OKUSEMERERWA N’OKUMARWA KAKUBA TUHONDERA OBUHABUZI BWA BAIBULI

KUGUMIISIRIZA OBWORUKUBA ORWAIRE

Baibuli n’ehabura eti: “Omutima ogwokusemererwa mubazi murungi.”​Enfumo 17:22.

Okusemererwa nikusobora kukora ‘nk’omubazi omurungi’ obuturukuba nitugumiisiriza oburwaire. Baitu nitusobora kusemererwa tuta obuturukuba turwaire?

Ba muntu arukusiima. Kakuba twikara nitutekerezaaho ebizibu byaitu, “ebiro byona” nibiija kutubeera bibi. (Enfumo 15:15) Baitu Baibuli n’egamba eti, “musimege.” (Abakolosai 3:15) Yoleka okusiima n’obuntu oburukuzooka kuba butaito omu bwomeezi. Ensonooki, amabeho amarungi, hamu n’akaseko kuruga ha muntu ondi​—nibisobora kutuletera kuba n’obwomeezi oburungi.

Korra abandi ebirungi. N’obukiraaba ngu orwaire, “okugaba kwomugisa okukira okuhebwa.” (Engeso Ezabakwenda 20:35) Abantu abandi obu batusiima habw’ebintu ebirungi ebitukozere, kituletera kusemererwa n’okutateeka omutima ha bizibu byaitu ebitwine. Obuturakonyera abantu abandi kuba n’obwomeezi oburungi, naitwe obwomeezi bwaitu nibwija kweyongera kusemera.

KUGUMYA OBUSWERE

Baibuli n’ehabura eti: “Mumanye ebintu ebirukukira obukuru.”​Abafiripi 1:10, NW.

Abaswerangaine abataikara hamu obwire bwona nibasobora kusiisa obuswere bwabo. Nahabweki, ky’amagezi abaswerangaine kwebembeza obuswere bwabo​—nka kimu ha bintu ebikuru muno omu bwomeezi bwabo.

Mukole hamu ebintu. Mukole entekaniza ez’okukora hamu ebintu inywena babiri. Baibuli n’egamba ngu: “Babiri nibakira omu.” (Omugambizi 4:9) Nimusobora kucumba hamu, kukora hamu ebisasaizi, kwogya hamu, n’okuzaana hamu emizaano.

Yoleka ngu nogonza ogu ow’oli nauwe omu buswere. Baibuli n’etererra omusaija n’omukazi abaswerangaine kugonzangana n’okutamungana ekitinisa. (Abefeso 5:28, 33) Ebintu nk’okumwegerrangana, kugwangana omu kifuba, kugurrangana ebisembo, nibisobora kubakonyera kugumya obuswere bwanyu. Ekintu ekindi, abaswerangaine basemeriire kuterana hamu bonka.​—Abaheburaniya 13:4.