Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

EBYAFAAYO

Nkaleka Ebintu eby’Enyuma Nukwo Mpondere Mukama

Nkaleka Ebintu eby’Enyuma Nukwo Mpondere Mukama

Obu nahikize emyaka 16, ise nyowe akagamba: “obw’oragenda kutebeza, otagaruka. Obw’oragaruka, ninyija kukuhenda amaguru.” Nahabweki nkacwamu kuruga omu ka. Gunu gukaba murundi gwange ogw’okubanza kuleka ebintu enyuma nukwo nsobole kuhondera Mukama waitu, Yesu.

HABWAKI ise nyowe yabihirwe muno? Leka nsoborre ebyampikireho. Nkazarwa omu Julaayi 29, 1929, nkakurra omukyaro ekiri omu Bulacan omu ihanga lya Philippines. Tukaba tutaine ensente nyingi, kandi obwomeezi bwaitu bukaba bwanguhire. Obu nkaba nkyali muto, ihe lya Japan likatahirra Philippines kandi obulemu bwatandika. Baitu ekyaro kyaitu kikaba kiri hara, nahabweki obulemu butatutalibanize muno. Tukaba tutaine radio, TV, rundi empapura za makuru, nahabweki ebirukukwata ha bulemu twabihuraga kuruga omu abantu abandi.

Nkaba nyine bagenzi bange musanju, kandi obunkaba nyine emyaka munaana, isenkuru nyowe na nyinenkuru nyowe bakantwara kwikara nabo. Nobukiraba ngu tukaba tuli Bakatuliki, isenkuru nyowe yaikirizaaga kubazaaho eby’ediini kandi akaikiriza ebitabu ebya munywani we yamuhaire. Ninyijuka akanyoleka Baibuli hamu n’akatabu akakaba niketwa Protection, Safety, and Uncovered akakaba kali omu rulimi orukwetwa Tagalog, * (Rora obugambo obuli hansi). Nagonzaga kusoma Baibuli kukira muno ebitabu bbina eby’enjiri. Eki kikandetere kugonza kuhondera ekyokurorraho kya Yesu.​—Yohana 10:27.

NKEEGA KUHONDERA MUKAMA WANGE

Omu mwaka gwa 1945, ihe lya Japan likaruga omu ihanga lya Philippines. Omu kasumi ako, abazaire bange bakangambira ngaruke omu ka. Isenkuru nyowe nauwe akanyekambisa kugenda nahabweki nkagenda nagaruka hali abazaire bange.

Omu Desemba 1945, Abakaiso ba Yahwe kuruga omu rubuga rwa Angat bakaija kutebeza omu kyaro ky’owaitu. Omu ha Bakaiso ba Yahwe akaija omu ka yaitu kandi yatusobororra eki Baibuli erukwegesa ha “biro bya hanyuma.” (2 Timoseo 3:1-5) Akandaliza kubaho ha kwega Baibuli okukaba kuli omu kyaro ekituli haihi. Nyowe nkagenda n’obu abazaire bange baraba bataragenzere. Abantu nka 20 bakabaho kandi abamu bakakaguza ebikaguzo ebirukukwata ha Baibuli.

Amananu gali ngu nkaba ntarukwetegereza ebi bakaba nibagamba, nahabweki nkacwamu kutaaha. Baitu ntakagenzere bakatandika kuzina ekizina ky’Obukama. Nkagonza ekizina eki, nahabweki kulindaho. Hanyuma y’ekizina hamu n’okusaba, itwena abakaba baloho tukaralizibwa kwija omu ruso’rokano orukaba nirugenda kuba omu Angat ha sande erukwongeraho.

Oruso’rokano oru rukaba omu ka ya Cruz, kandi itwe abandi tukagenda orugendo rwa mairo itaano kuhikayo. Abantu nka 50 bakabaho, kandi nkahunirra kurora abaana bato nibagarukamu ebikaguzo bya Baibuli ebigumire. Obu nayeyongiire kwija omu nso’rokano, Damian Santos ow’oruganda anyakukuzire omu myaka ayaheerezaga nka Payoniya, kandi ayakozereho nka meya, akanyeta kuraara omu ka ye. Tukamara obwire bwingi nitubazaaho Baibuli omu bwire bwekiro.

Omu busumi obu, abantu babatizibwaga hanyuma y’okwegaho enyegesa za Baibuli ez’okubanza. Hanyuma y’okugenda omu nso’rokano ntaito, ab’oruganda bakakaguza nyowe hamu n’abandi, “Nimugonza kubatizibwa?” Nkagarukamu, “ego.” Nkaba ninkimanya ngu ninyenda kuba mwiru wa “mukama waitu Kristo.” (Abakolosai 3:24) tukagenda ha kisaru ekikaba kituli haihi, kandi Febwali 15, 1946, babiri hali itwe tukabatizibwa

Nk’etegereza ngu Abakristaayo ababatizibwe basemeriire kutebeza buli kasumi nk’oku Yesu yakoraga. Ise nyowe akatekereza ngu nkaba nkyali muto kutandika kutebeza kandi ngu okubatizibwa tikirukunfoora mutebezi. Nkamusobororra ngu Ruhanga nagonza tutebeze amakuru amarungi ag’Obukama bwa Ruhanga. (Matayo 24:14) Nkongera namugambira ngu nkaba nsemeriire kuhikiriza okweraga kwange hali Ruhanga. Obu nubwo isenyowe yatandikire kuntinisiriza nk’oku mbaire ngambire ha kutandika. Akaba amaliriire kuntanga kutebeza. Ogu gukaba muruundi gwange ogw’okubanza kuleka ebintu enyuma, rundi kwefereza nukwo mpereze Yahwe.

Ab’eka ya Cruz bakanyeta kwikara nabo omu Angat. Bakekambisa nyowe na muhara wabo omuto arukweta Nora, kutandika kuhereza nka Payoniya. Itwena tukatandika kuheereza nka bapayoniya Novemba 1, 1947. Nora akagenda kutebeza omu rubuga rundi baitu nyowe nkaikara Angat.

OMUGISA OGUNDI OGW’OKULEKA EBINTU ENYUMA

Hanyuma y’okumara emyaka ebiri nimpereza nka payoniya, ow’oruganda Earl Stewart kuruga ha Beseeri, akaha abantu abarukuhingura 500 omu Angat orubazo. Akabaza omu rulimi Orungereza, kandi hanyuma nagarukamu orubazo rwe omu bugufu omu rulimi orwaitu orukwetwa Tagalog. Oru ruli rumu ha mbazo ezi nabandize kuhindura. Baitu nkasobora nta? N’obu ndaba nagenzere kusoma kumara emyaka musanju yonka, abegesa bange bakiraga kukozesa Orungereza. Kandi n’ekindi, nkaba ninsoma ebitabu byaitu omu Rungereza habw’okuba hakaba hataroho ebitabu bingi eby’orulimi Tagalog. Binu byona bikankonyera kwetegereza Orungereza kurora nahindura embazo.

Ow’oruganda Stewart akagambira ekitebe ngu abaminsani bakaba nibagenda kuba omu ruso’rokano orukwetwa Theocracy’s Increase Assembly omu New York, U.S.A. orwabaireho omu mwaka 1950. Nahabweki ofiisi y’itagi ekaba n’egonza payoniya omu rundi babiri kukonyera ha Beseeri. Nkaba omu ha b’oruganda abayeserwe. Omurundi ogundi, nkaleka enyma ebintu ebi nkaba manyiriire, nagenda kuheereza ha Beseeri.

Nkahika ha Beseeri June 19, 1950. Beseeri ekaba eri omu kyombeko kikooto ekinyakwetoroirwe hiika emu ey’emiti. Ab’oruganda baingi abatali omu buswere bakoraga oku. Buli nyenkyakara, nakonyeraga omu kicumbiro. Hanyuma kuruga saaha nka isatu, nakonyeraga kugorra engoye. Nakoraga omulimo nugwo gumu omu bwire bwa nyamusana. Abaminsani obu bagarukire kuruga omu ruso’rokano orw’ensi yoona, nkaikara ha Beseeri. Nakoraga buli kimu kyona eki ab’oruganda bangambiraga kukora. Nasibaga magazini ez’okusindikwa, nkakora omu sente, kandi nkaheereza nka arukutangirra.

KULEKA PHILIPPINES KUGENDA OMU ISOMERO LYA GIREADI

Omu 1952, ab’oruganda mukaaga kuruga Philippines hamu nanyowe tukaralizibwa kuba omu Isomero lya Gireadi erya 20. Kikansemeza! Obu tukaba tuli omu United States, tukarora kandi twahikwaho ebintu bingi ebikaba biri bihyaka hali itwe. Obwomeezi bukaba nibwahukanaho n’obu nali manyiriire omu kyaro eki nkaba nindugamu.

Tuli hamu n’abagenzi bange omu isomero lya Gireadi

Ekyokurorraho, tukaba tusemeriire kwega kukozesa ebyoma ebi tukaba tutakarorahoga. N’enyikara y’obwire ekaba neyahukanaho! Nyenkyakara emu nkaimuka nasanga buli kimu aheeru kiri murangi erukwera. Ogu gukaba murundi gwange ogw’okubanza kurora ebirika. Aheeru hakaba nihazooka kurungi baitu nk’etegereza ngu hakaba nihafuka muno.

Nkagonza muno okutendekebwa oku nkaba nintunga kandi empinduka ezo zitankwateho. Abatendeki bakaba barungi muno kandi bakatwoleka omulingo tusemeriire kwesomesa n’okuseruliza. Okutendekwa oku natungire obu nkaba ndi omu Isomero lya Gireadi kukankonyera kugumya enkoragana yange na Yahwe.

Isomero obu lyahoire, nkasindikwa kuheereza nka Payoniya ow’embaganiza omu kicweka ekirukwetwa Bronx ekiri omu rubuga rwa New York. Nahabweki omu Julaayi 1953, nkasobora kuba ha ruso’rokano orukwetwa New World Society Assembly, orwabaire omu Bronx. Hanyuma y’oruso’rokano bakansindika kugaruka Philippines.

KULEKA EBIRUNGI BY’OMU RUBUGA

Ab’oruganda ha Beseeri bakansindika kugenda kukora omulimo ogw’okubungira ebitebe. Kinu kikampa omugisa gw’okwegera hali Yesu. (1 Petero 2:21) Ebitebe ebi nabungiraga bikaba byetoroire ekicweka kikooto ekya Luzon, ekizinga ekirukukirayo obukooto omu Philippines. Kikaba nikitwarramu ebicweka bya Bulacan, Nueva Ecija, Tarlac, hamu na Zambales. Kurora nabungira ebibuga ebimu nkaba nyine kucwanganiza ensozi za Sierra Madre ezinyakurumu amabaale. Hakaba hataroho basi rundi egaali z’omwika ezagendaga omu bicweka ebi, nahabweki nkaba nyine kusaba abarukuvuga ebirole kunyikiriza kwikarra haiguru y’emigugu. Obwire oburukukira banyikirizaaga baitu endubata enu ekaba etali nungi.

Ebitebe ebirukukira obwingi bikaba bitaito kandi bihyaka. Ab’oruganda basiimaga muno obu nabakonyeraga kuboleka omulingo gw’okutekanizamu kurungi enso’rokano hamu n’omulimo gw’okutebeza.

Hanyuma, bakansindika kubungira ebitebe kwetorora ekicweka kya Bicol. Omu kiikaro eki, hakaba haroho gurupu eziri hara nambere ba payoniya ab’embaganiza bakaba nibatebeza omu bicweka ebitakatebezebwamuga. Omu ka emu, ekyoloni kikaba kiri kiina kwonka kiroho emiti ebiri ey’okwemerraho. Obu nayemeriire ha miti, ekagwayo kandi nagwa mukyoloni. Nkamara obwire bwingi nindengaho kwesimuura nukwo ngende kulya ekyanyenkya.

Obu nali nimpereza omu kicweka eki, nkatandika kutekerezaaho Nora, ou twatandikire kuheereza hamu nka ba payoniya. Omu kasumi ako akaba naheereza nka payoniya ow’embaganiza omu rubuga rwa Dumaguete, kandi nkagenda namubungira. Hanyuma tukaikara nituhandikarangana ebbaruha kumara obwire, kandi omu 1956, tukaswerangana. Wiiki yaitu ey’okubanza hanyuma y’okugaitwa tukagimara nitubungira ekitebe ekiri ha kizinga kya Rapu Rapu. Oku tukaba twine kutemba ensozi n’okurubata engendo ezi raihire, baitu tukasemererwa kuba hamu n’okukonyera ab’oruganda omu bicweka ebi ebyahara.

NKARALIZIBWA KUGARUKA KUHEEREZA HA BESEERI

Hanyuma y’okumara emyaka ena nitubungira ebitebe, ab’oruganda bakatweta kugenda kuheereza ha ofisi y’itaagi. Tukatandika obuheereza Janwali 1960. Emyaka nyingi eyitumazire ha Beseeri, nyegere bingi kuruga omu kukora n’ab’oruganda abaine obujunanizibwa bwingi omu Kitebe kya Yahwe. Kandi Nora nauwe atungire okusemererwa kuruga omu kukora emirimo ey’embaganiza ha Beseeri.

Nimpa orubazo ha ruso’rokano orw’ebiro bisatu ndi n’omuhinduzi arukuhindura orulimi orukwetwa Cebuano

Gubaire mugisa gw’amaani kurora abantu abarukuramya Yahwe nibeyongera nomu ihanga lya Philippines. Obu naizire ha Beseeri nkyali muto kandi ntakaswire, omu ihanga lyona hakaba harumu abatebezi 10,000. Hati omu Philippines haliyo abatebezi abarukuhingura 200,000, kandi enkumi n’enkumi z’aboruganda na banyaanya itwe nibaheereza ha Beseeri kusagika omulimo gw’okutebeza.

Hanyuma y’obwire, tuketaga ekiikaro ekigalihire kukora emirimo ha Beseeri. Akatebe Akalemi kakatusaba kuserra itaka nambere tusobora kwombeka ofisi y’itaagi enyakugalihire. Nyowe hamu n’omurolerezi ow’ebyokuteera ebitabu tukagenda nju ha nju nitukaguza abataahi obu baraba nibasobora kutuguza itaka lyabo. Boona bakanga. Kandi omusaija akatugambira ngu: “Abacaina tibatunda. Ubo bagurabugura.”

Ndiyo nimpindura orubazo rwʼoworuganda Albert Schroeder

Baitu, kiro kimu ekintu eki tukaba tutarukunihira kikatandika kubaho. Omu ha bataahi akaba nagenda kufurukira omu United States, nahabw’eki akatukaguza obu turaaba nitwenda kugura ekiikaro kye. Hanyuma omu habataahi nauwe akacwamu kutuguza itaka lye, kandi yayekambisa n’abandi kukora nikyo kimu. Tukasobora n’okugura itaka ly’omusaija ayagambire ngu “Abacaina tibatunda.” Omu bwire butaito, itaka lya ofiisi y’itaagi likagaliha emirundi esatu. Ninkigumya ngu Yahwe nuwe yagondeze eki kubaho.

Omu 1950, nkaba ninyowe arukukirayo obuto ha Beseeri. Hati nyowe na mukazi wange nitwe abarukukirayo obukuru omu myaka. Tindukweyijukya n’akake kuhondera Yesu hona nambere yantwaraga. Abazaire bange n’obu baraba bambingire, Yahwe ampaire eka enkooto enyakurumu abantu abarukungonza. Mali ninyikiriza ngu Yahwe natuha byona ebiturukwetaaga omu mulimo gwona ogu atuhaire. Nyowe na Nora nitusiima Yahwe habw’okuturolerra, kandi nitwekambisa abandi kulengasa Yahwe.​—Maraki 3:10.

Kiro kimu Yesu akaraliza omuhooza arukwetwa Matayo Levi kumuhondera. Matayo akakora ki? ‘Akasiga byona, yaimuka yamukuratira.’ (Luka 5:27, 28) Nanyowe nkaba n’omugisa ogw’okuleka ebintu enyuma nukwo mpondere Yesu, kandi ninyekambisa n’abandi kukora nikyo kimu nukwo batunge emigisa nyingi.

Nsemeriirwe kwikara nimpereza omu ihanga lya Philippines

^ kac. 6 Kakaterwa Abakaiso ba Yahwe baitu hati tikakyaterwa.