Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

Omuntu ow’eby’Omwoyo Aba Muntu wa Mulingo Ki?

Omuntu ow’eby’Omwoyo Aba Muntu wa Mulingo Ki?

“Inywe muikale nokutekereza kunu okukaba kuli nomu Kristo Yesu.”—ABAFIRIPI 2:5.

EBIZINA: 17, 13

1, 2. (a) Ab’oruganda n’abanyaanya itwe bagasiirwe bata habw’okuba bantu ab’eby’omwoyo? (b) Nitwija kugarukamu bikaguzo ki omu kicweka kinu?

MUNYAANYA itwe kuruga omu ihanga lya Canada nagamba ngu kuba muntu ow’eby’omwoyo kimukonyire kutunga okusemererwa kandi kimukonyire omu bwire obw’ebizibu. Ow’oruganda kuruga omu ihanga lya Brazil anyakumazire emyaka 23 omu buswere nagamba ngu kuba muntu ow’eby’omwoyo kimukonyire uwe na mukazi we kuba n’obuswere oburumu okusemererwa. Ow’oruganda kuruga omu ihanga lya Philippines nagamba ngu kuba muntu ow’eby’omwoyo kimuletiire kuba n’obusinge omu bitekerezo kandi kimukonyire kukoragana kurungi n’ab’oruganda n’abanyaanya itwe kuruga omu buhangwa oburukwahukana.

2 Kinu nikyoleka ngu kuba muntu ow’eby’omwoyo kitugasira omu miringo nyingi. Nitusobora kukora ki kusobora kuba bantu ab’eby’omwoyo nukwo naitwe tutunge emigisa nk’egi? Eky’okubanza, tusemeriire kwetegereza omulingo Baibuli ebazaho abantu abebemberwa omwoyo gwa Ruhanga, kandi abaine entekereza nk’eya Yahwe. Nitwija kugarukamu ebikaguzo bisatu omu kicweka kinu. (1) Omuntu ow’eby’omwoyo asisana ata? (2) Byokurorraho ki ebiratukonyera kukura omu by’omwoyo? (3) Kwekamba kuba n’entekereza nk’eya Kristo kiratukonyera kita kuba bantu ab’eby’omwoyo?

KUBA MUNTU OW’EBY’OMWOYO KITWARRAMU KI?

3. Kusigikirra ha Baibuli, omuntu ow’eby’omwoyo nayahukanaho ata n’omuntu ow’eby’omubiri?

3 Ebigambo by’omukwenda Paulo nibitukonyera kwetegereza enyahukana eri hagati y’omuntu ‘ow’eby’omwoyo’ n’omuntu ‘ow’okuzarwa kwonka’ rundi ow’omubiri. (Soma 1 Abakolinso 2:14-16.) Omuntu ow’omubiri “taikiriza ebyomwoyo ogwa Ruhanga: baitu biba byobutami haluwe: kandi tasobora kubimanya.” Baitu, omuntu ow’ebyomwoyo “ayetegereza byona” kandi aba aine “amagezi ga Kristo,” ekirukumanyisa ngu alengaho muno kutekereza nka Kristo. Paulo natutererra kuba bantu b’eby’omwoyo. Bintu ki ebindi ebirukwoleka ngu omuntu ow’eby’omwoyo nayahukanaho n’omuntu ow’omubiri?

4, 5. Omuntu anyakwine entekereza ey’eby’omubiri nitusobora kumumanyira hali ki?

4 Omuntu ow’eby’omubiri aba n’entekereza ya mulingo ki? Ahondera entekereza z’ensi hamu nokwegomba kwe okw’omubiri. Paulo aketa entekereza ya mulingo gunu “omwoyo ogukoza hati bunu omu bana abatarukuhu’ra.” (Abefeso 2:2) Entekereza enu eretera abantu abarukukira obwingi kwetwaza nk’oku abantu ababetoroire betwaza. Bagumya gakora ekibaba nibatekereza ngu kihikire batarukufayo kumanya endengo za Yahwe. Omuntu ow’eby’omubiri aikara natekereza ha bintu eby’omubiri kandi atwara ebitinisa bye, sente, rundi obugabe bwe kuba bikuru kukira ekintu kindi kyona.

5 Omuntu ow’eby’omubiri aikara nakora eki Baibuli eyeta “engeso ezomubiri.” (Abagaratiya 5:19-21) Paulo obwakaba nahandikira Abakristaayo ab’omu Kolinso ebbaruha ye ey’okubanza, haroho ebintu bindi ebiyabalizeho ebikorwa omuntu ow’eby’omubiri. Bagwera orubaju obu habaho obutetegerezangana, balengaho kwahukaniza abantu, baletera abantu kujeema, batwarangana omu mbuga z’ebiragiro, tibatamu ekitiinisa entekaniza y’obwebembezi, kandi, okulya n’okunywa nibyo batwara kuba bikuru muno omu bwomeezi bwabo. Omuntu ow’eby’omubiri obwayohebwa kukora ekibi, takirwanisa. (Enfumo 7:21, 22) Yuda akagamba ngu abantu abejumbira muno omu bintu eby’omubiri nibasobora kwihibwaho omwoyo gwa Yahwe.—Yuda 18, 19.

6. Omuntu ow’eby’omwoyo nosobora kumumanyira hali ki?

6 Okwahukanaho n’omuntu ow’eby’omubiri, omuntu ow’eby’omwoyo afaaho muno enkoragana ye na Ruhanga. Ahondera oburagirizi bw’omwoyo gwa Ruhanga ogurukwera kandi alengaho kwegera hali Yahwe. (Abefeso 5:1) Atamu amaani kumanya entekereza ya Yahwe n’okurora ebintu nk’oku Yahwe abirora. Arorra kimu ngu Ruhanga aroho. Kandi omuntu ow’eby’omwoyo atamu ekitiinisa entekaniza za Yahwe zoona omu bwomeezi bwe bwona. (Zabuli 119:33; 143:10) Tahondera “engeso ezomubiri” baitu akurakuraniza emiringo ey’eretwa omwoyo ogurukwera. (Abagaratiya 5:22, 23) Kweyongera kwetegereza amakuru g’okuba muntu ow’eby’omwoyo, katukirengesanize tuti: Omuntu ow’ayemarra muno omu by’obusubuzi aikara n’atekerezaho eby’obusubuzi buli kaire, baitu omuntu agonza muno Yahwe aikara natekerezaho ebintu eby’omwoyo.

7. Baibuli ebazaho eta abantu ab’eby’omwoyo?

7 Yesu akagamba ngu abantu abarukufayo ha bintu eby’omwoyo baba n’okusemererwa. Akagamba: “Baine okusemererwa abamanyire obwetago bwabo obw’eby’omwoyo, habwokuba Obukama obw’omu iguru bwabu.” (Matayo 5:3, NW) Abarumi 8:6 nirusoborra ngu obwomeezi bwaitu nibusigikirra ha kutekereza nk’oku Yahwe atekereza: “Okutekereza okwomubiri nukwo kufa; baitu okutekereza okwomoyo nubwo bwomezi nobusinge.” Nahabweki obu turaaba tuli bantu ab’eby’omwoyo, omu kasumi kanu nitwija kutunga obusinge bwa Ruhanga, tube n’obusinge omu bitekerezo byaitu, kandi nitwija kuba n’okunihira kw’okutunga obwomeezi.

8. Habwaki kitanguhire kufooka n’okusigara oli muntu w’eby’omwoyo?

8 Ensi ei turumu ijwire akabi kaingi. Kandi habwokuba twetoroirwe abantu abatatekereza nka Ruhanga, nikyetagisa kutamu amaani kurora twalinda ebitekerezo byaitu hali entekereza embi. Kakuba obwongo bwaitu tutabwijuzamu ebitekerezo bya Ruhanga, ensi niija kubwijuzamu entekereza ey’eby’omubiri. Nitusobora kukora ki kwetantara ekintu kya mulingo gunu? Nitusobora kukurakurana tuta omu by’omwoyo?

YEGERA HA BYOKURORRAHO EBIRUNGI

9. (a) Kiki ekisobora kutwegesa kuba bantu ab’eby’omwoyo? (b) Byokurorraho ki ebirungi ebi turukugenda kubazaho?

9 Nk’oku omwana kimwetagisa kwegera hali abazaire be n’okuhondera ekyokurorraho kyabo, naitwe tusemeriire kwegera hali abo abaine enkoragana enungi na Yahwe kandi tuhondere ekyokurorraho kyabo. Kinu nikiija kutukonyera kurora omulingo tusobora kufooka bantu abarukwebemberwa omwoyo gwa Ruhanga. Kandi ha rubaju orundi, obuturora ebirukuhika ha bantu abatekerereza omu by’omubiri, kitwegesa okutabikora. (1 Abakolinso 3:1-4) Baibuli erumu ebyokurorraho ebirungi n’ebibi. Leka tubazeho ebyokurorraho ebirungi eby’abantu banu: Yakobo, Malyamu, hamu na Yesu.

Ekyokurorraho kya Yakobo nikitwegesa ki? (Rora obucweka 10)

10. Yakobo akoleka ata ngu akaba ali muntu ow’eby’omwoyo?

10 Abarukukira obwingi nitusobora kuba tuli nka Yakobo habwokuba nauwe obwomeezi butamwanguhire. Mugenzi we wonyini arukwetwa Esau akaba nagonza kumwita. Isezaara akalengaho muno kumunyaga. Baitu Yakobo ataleke kwikiririza omu murago ogu Yahwe yahaire Iburahimu. Yakobo akamanya ngu eka ye ekaba negenda kukozesebwa omu kuhikiriza emirago emirungi, nahabweki akagirolerra kurungi. (Okubanza 28:10-15) Yakobo ataikirize entereza z’abantu abayaikaraga nabo kumuletera kwebwa emirago ya Yahwe. Ekyokurorraho, Yakobo akesengereza Yahwe amujune obu yatekeriize ngu mugenzi we akaba naija kumukora kubi. Akagamba ati: “Naiwe okagamba oti mananukwo ndikukora kurungi, kandi ndaforaga abaijukuru bawe nkomusenyi ogwomu nyanja.” (Okubanza 32:6-12) Yakobo akaba n’okwiriza kw’amaani omu mirago ya Yahwe kandi kinu akakyoleka omu byona ebi yakoraga.

Ekyokurorraho kya Malyamu nikitwegesa ki? (Rora obucweka 11)

11. Kiki ekirukwoleka ngu Malyamu akaba mukazi arukufaho ebintu eby’omwoyo?

11 Tekerezaaho Malyamu. Yahwe akamukomamu kuba nyina Yesu habwokuba akaba ali mukazi arukufaaho muno ebintu eby’omwoyo. Soma ebigambo Malyamu yagambire obu yabungiire abanyabuzaale be Zakaliya na Erisabesi. (Soma Luka 1:46-55.) Ebigambo bye nibyoleka ngu Malyamu akaba mukazi ayagonzaga muno Ekigambo kya Ruhanga kandi akaba namanya kurungi Ebyahandikirwe eby’Oruheburaniya. (Okubanza 30:13; 1 Samuiri 2:1-10; Maraki 3:12) Kandi na hanyuma ya Malyamu na Yusufu kutaaha obuswere, bakabanza balindaho kuterana kuhikya Yesu obu yazairwe. Omulimo ogubatungire kuruga hali Ruhanga bakagutwara kuba mukuru muno kukira ebyetaago byabo. (Matayo 1:25) N’ekintu ekindi, Malyamu aketegereza buli kimu n’obwegendereza obu Yesu yali nakura kandi akahuliiriza byona Yesu yayegeseze. Akakwata “ebigambo ebi byona omu mutimagwe.” (Luka 2:51) Nikyeyoleka kurungi ngu Malyamu akaba nafayo ha murago gwa Ruhanga ogurukukwata hali Masiya. Turayegera hali Malyamu tukaikara nitukora Yahwe eby’arukugonza tukole?

12. (a) Yesu akoleka ata ngu akaba nahondera ekyokurorraho kya Ise? (b) Nitusobora tuta kwegera ha kyokurorraho kya Yesu? (Rora ekisisani ekiri ha rupapura 16.)

12 Omu bantu bona abarabaireho omu nsi, Yesu nuwe kyokurorraho ekirukukirayo eky’okuba muntu ow’eby’omwoyo. Omu bwomeezi bwe n’obuheereza bwe obw’omu nsi, akakyoleka ngu akaba nagonza kwegera hali Ise. Entekereza ya Yesu, enyehurra ye, hamu n’ebikorwa bye byona bikaba nk’ebya Yahwe. Akakora Yahwe eby’agonza kandi akagendera ha ndengo ze zoona. (Yohana 8:29; 14:9; 15:10) Ekyokurorraho, lengesaniza omulingo Isaya yabalizeho embabazi za Yahwe n’omulingo Marako yabalizeeho enyehurra ya Yesu. (Soma Isaya 63:9; Marako 6:34.) Naitwe tugirra embabazi abantu abali omu bwetago nk’oku Yesu yakozere? Naitwe tufaayo kutebeza n’okwegesa amakuru amarungi nka Yesu? (Luka 4:43) Abantu ab’eby’omwoyo bakwatirwa abandi embabazi kandi balengaho kubakonyera.

13, 14. (a) Kiki ekitusobora kwegera ha bantu ab’eby’omwoyo omu kasumi kanu? (b) Ha ekyokurorraho.

13 Omu kasumi kanu, haroho ab’oruganda n’abanyaanya itwe baingi abarukuhondera ekyokurorraho kya Kristo. Nibekamba omu buheereza, bakunira abagenyi, kandi bagirra abandi embabazi. N’obu baraaba batahikiriire, balengaho kukurakuraniza emiringo enungi kandi bakora ebi Yahwe arukugonza bakole. Munyaanya itwe arukwetwa Rachel, kuruga omu ihanga lya Brazil, nagamba ngu: “Nagonzaga muno enjwara y’ensi. Ekyarugiremu, nkatandika kujwara kubi. Baitu obu nayegere amananu, gakandetera kulengaho kuba muntu w’eby’omwoyo. Kitanyanguhire kukora empindukahinduka, baitu nkatunga okusemererwa n’ekigendererwa omu bwomeezi.”

14 Munyaanya itwe arukwetwa Reylene, kuruga omu ihanga lya Philippines, akaba aine ekizibu eky’embaganiza. N’obwaraba yali omu mananu, omutima gwe akaguta ha kugenda omu matendekero ag’amaani n’okutunga omulimo ogurukusasura sente nyingi. Hanyuma y’obwire, ebigendererwa bye eby’omwoyo bikaba bitakyaine omugaso gw’amaani. Nagamba ngu, “Nkatandika kwehurra nyine ekirukumburaho omu bwomeezi, ekintu ekirukukira omulimo gwange.” Reylene akahinduramu entekereza ye kandi yatandika kutwara obuheereza bwe hali Yahwe kuba kintu ekikuru. Hati nayesigira kimu omurago gwa Yahwe oguli omu Matayo 6:33, 34 kandi nagamba ngu, “Nkimanyiire kimu ngu Yahwe naija kundolerra.” Nosobora kuba oine ab’oruganda n’abanyaanya itwe ab’omanyire omu kitebe kyanyu abanyakwine entekereza ya mulingo gunu. Obu turora omulingo bahondera ekyokurorraho kya Kristo, naitwe tugonza tukole ekintu nikyo kimu.—1 Abakolinso 11:1; 2 Abasesalonika 3:7.

BA N’ENTEKEREZA NK’EYA KRISTO

15, 16. (a) Kiki ekitusemeriire kukora kuba n’entekereza nk’eya Kristo? (b) Nitusobora kutunga tuta “amagezi ga Kristo”?

15 Nitusobora tuta kwegera ha kyokurorraho kya Kristo? 1 Abakolinso 2:16 rutugambira ngu tusemeriire kugira “amagezi ga Kristo.” Abafiripi 2:5 rutwijukya ngu tusemeriire kuba “nokutekereza . . . okukaba kuli nomu Kristo Yesu.” Kwegera ha kyokurorraho kya Kristo, twine kubanza kumanya omulingo yatekerezaga, yayehurraga, n’omulingo yakoramuga ebintu. Yesu yafayoga muno ha nkoragana ye na Ruhanga kukira ekintu kindi kyona. Nababweki kuba nka Kristo kituletera kuba nka Yahwe. Egi niyo ensonga habwaki tusemeriire kuba n’entekereza nk’eya Kristo.

16 Nitusobora tuta kuba n’entekereza nk’eya Yesu? Abegeswa be bakamurora nakora eby’amahano, bakahuliiriza nayegesa ebitebe by’abantu, bakarora omulingo yatwazamuga abantu aba buli mulingo, kandi baketegereza omulingo yayebemberwaga entekereza ya Yahwe. Bakagamba: “Tuli bakaiso abebigambo byona ebiyakozire.” (Engeso Ezabakwenda 10:39) Omu kasumi kanu titurukusobora kurora Yesu. Baitu twine Ebyahandikirwe ebirukwetwa Enjiri, ebirukutukonyera kumumanya kurungi. Obu tusoma kandi tukecumitirizaho ebiri omu kitabu kya Matayo, Marako, Luka, na Yohana, tweyongera kumanya entekereza ya Yesu. Kinu kitukonyera ‘kukuratira omu ebigere bye’ nukwo tugire ‘entekereza nkeya Kristo.’—1 Petero 2:21; 4:1.

17. Kuba n’entekereza nk’eya Kristo kiratukonyera kita?

17 Turagasirwa tuta obu turaba n’entekereza nk’eya Kristo? Nk’oku eby’okulya ebirimu ekirisa bitufora b’amaani omu mubiri, n’okuba n’entekereza nk’eya Kristo nikiija kutufoora b’amaani omu by’omwoyo. Mporampora tutandika kumanya eki Yesu yakukozere omu nyikara ezitali zimu. Eki kitusobozesa kukora encwamu ezirukusemeza Yahwe kandi eziratuletera kuba n’omuntu ow’omunda omurungi. Torukutekereza ngu ezo nsonga nungi ezisemeriire kutuletera ‘kujwara Mukama waitu Yesu Kristo’?—Abarumi 13:14.

18. Kiki ekyoyegere ekirukukwata ha kuba muntu w’eby’omwoyo?

18 Ekicweka kinu kitukonyiire kwetegereza amakuru g’okuba bantu b’eby’omwoyo. Turozere ebyokurorraho by’abantu abayebembiirwe omwoyo ogurukwera. Kandi turozere ngu kuba ‘n’entekereza ek’eya Kristo’ kitukonyera kutekereza nka Yahwe n’okuba n’enkoragana enungi nauwe. Baitu nitusobora kwega ebintu ebirukukiraho. Ekyokurorraho, nitusobora tuta kumanya obu turaba tuli bantu b’eby’omwoyo? Nitusobora kukora ki kuba b’amaani omu by’omwoyo? Kandi kuba bantu b’eby’omwoyo kikwataho kita obwomeezi bwaitu? Binu nibyo turabazaaho omu kicweka ekirukwongeraho.