Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

Habwaki Tusemeriire Kugabira Anyakwine Byona?

Habwaki Tusemeriire Kugabira Anyakwine Byona?

“Nukwo, Ai Ruhanga waitu ntukusima, ntukugiza ibara lyawe eryekitinisa.”​—1 EKYEBYOMUBUSINGE 29:13.

EBIZINA: 80, 50

1, 2. Yahwe atugabiire omu miringo ki?

YAHWE ali Ruhanga omugabi. Buli kimu eki twine kiruga haluwe. Nuwe Mukama w’ebintu byona eby’omuhendo ebinyakuli omu nsi, kandi abikozesa kusobozesa obwomeezi kubaho. (Zabuli 104:13-15; Hagai 2:8) Baibuli n’eyoleka ngu obwire obumu Yahwe yakoraga eby’amahano nakozesa ebintu binu kusobora kuhikiriza ebyetago by’abantu be.

2 Ekyokurorraho, Yahwe akaha ihanga lya Isareri amaizi n’eby’okulya ebirukwetwa emanu obu bakaba bali omu irungu nambere bamazire emyaka 40. (Okuruga 16:35) Nahabweki bakaba baine ebyetaago byabo byona. (Nehemiya 9:20, 21) Haroho akasumi Yahwe obu yahaire nabbi Erisa obusobozi bw’okukanyisa amagita ag’omukazi omufakati. Ekintu kinu kikakonyera omufakati onu kusasura amabanja ge goona n’okusigara aine sente ezirukumara ez’okwerolerra n’ez’okurolerra abatabani. (2 Ekyabakama 4:1-7) Habw’obukonyezi bwa Yahwe, Yesu akasobora kukora eby’amahano eby’okukora eby’okulya, n’eky’amahano ekya sente.​—Matayo 15:35-38; 17:27.

3. Kiki ekiturukugenda kubazaho omu kicweka kinu?

3 Yahwe n’asobora kukozesa ekintu kyona eky’agondeze kusobora kusagika ebihangwa bye. Baitu n’obu kiraaba kiri kiti, Yahwe nagonza abaheereza be kuhayo ekibarukusobora kusobora kusagika omulimo gw’ekitebe kye. (Okuruga 36:3-7; soma Enfumo 3:9.) Habwaki Yahwe nagonza tukozese ebintu byaitu kumugabira? Abaheereza ba Yahwe omu busumi bwa kara bakasagika bata omulimo gwe? Ekitebe kya Yahwe kikozesa kita sente eziba zihairweyo? Ekicweka kinu nikigenda kugarukamu ebikaguzo binu.

HABWAKI TUGABIRA YAHWE?

4. Obu tusagika omulimo gwa Yahwe kiba nikyoleka ki?

Tugabira Yahwe habwokuba nitumugonza

4 Tugabira Yahwe habwokuba nitumugonza kandi tuba nitwoleka ngu nitumusiima. Tukwatwaho muno obu tutekereza ha bintu byona Yahwe atukoliire. Omukama Daudi obwakaba nasoborra omulingo gw’okwombeka yekaro, nauwe akoleka ngu nukwo yayehuliire. Daudi akagamba ngu buli kimu kyona eki tutunga, kiruga hali Yahwe, kandi ngu na buli kimu eki tumugabira tuba tukihire hali ebi ebyatuhaire.​—Soma 1 Ekyebyomubusinge 29:11-14.

5. Baibuli neyoleka eta ngu okuhayo n’omutima gumu guli mulingo gw’okuramya?

5 Ensonga endi eri ngu tuhayo hali Yahwe habwokuba okuhayo guli mulingo gw’okumuramya. Omukwenda Yohana akatunga okwolekwa nambere yahuliire abaheereza ba Yahwe ab’omu iguru nibagamba: “Osemeriire, Ai [Yahwe] Ruhanga waitu, okuhabwa ekitinisa, nokutinwa, nobusobozi: baitu niwe wahangire byona, kandi nkoku wagondeze bikabaho, kandi bikahangwa.” (Okusuku’rwa 4:11) Mali niturora ngu Yahwe asemeriire kuhabwa ekitiinisa, nahabweki nitugonza kumuha ekirukukirayo oburungi. Yahwe akaragira Musa kugambira Abaisareri kuba n’emikoro esatu buli mwaka. Kimu ha bintu bakoraga omu mikoro enu ey’okuramya kikaba kuhayo hali Yahwe. Abantu bakaragirwa ngu “batalizoka omu maiso ga [Yahwe] batalesere kantu.” (Ekyebiragiro 16:16) N’omu kasumi kanu, okuramya Yahwe nikutwarramu kuhayo n’omutima gumu. Kinu nikiija kwoleka ngu nitutwara omulimo gwa Yahwe kuba mukuru kandi ngu nitugonza kusagika ekitebe kye.

6. Habwaki kugaba kiri kirungi? (Rora ekisisani ekiri ha rupapura 15.)

6 Kintu kirungi kuba bantu abarukugaba hatali abarukwikara nibanihira kuheebwa. Baibuli negamba ngu “Kakuba omwiru aningwa kuruga omu buto bwe, obwire buhika nafooka ntasiima.” (Enfumo 29:21NW) Teramu akasisani abazaire bahaire omwana wabo sente, baitu omwana ogu yakozesa ezimu ha sente ezi bamuhaire kugurraho abazaire be ekisembo. Abazaire nibaija kwehurra bata habw’ekisembo kinu? Rundi tekerezaho omusigazi arukukora nka payoniya arukwikara n’abazaire be, baitu abahayo sente nke kubakonyera kusasurra enju rundi kugurra eka eby’okulya. Abazaire nibaija kwikiriza ekisembo kye n’obu baraaba babaire batarukukinihira. Habwaki? Habwokuba ekikorwa kye nibakirora nk’omulingo gwe ogw’okwoleka ngu nasiima habw’ebibarukumukorra. Omu mulingo nugwo gumu, Yahwe amanyire ngu naitwe kitugasira obu tumugabira ebimu ha bintu ebi twine.

OMULINGO ABAHEEREZA BA YAHWE ABA KARA BAYOLEKERE NGU BAGABI

7, 8. Abaheereza ba Yahwe aba kara bakoleka bantu ngu bagabi (a) obu habaga haroho ekirukugenda kukorwa? (b) obu bahaireyo hali omulimo gwe?

7 Baibuli neyoleka ngu abaheereza ba Yahwe bakahayo kusobora kusagika omulimo gwe. Haroho obu bahayoga kukira muno obu habaga haroho ekirukugenda kukorwa. Nk’ekyokurorraho, Musa akatererra Abaisareri kuhayo kusagika omulimo gw’okwombeka ehema. Hanyuma y’akasumi, Omukama Daudi nauwe akakora entekaniza nizo zimu z’okwombeka yekaru. (Okuruga 35:5; 1 Ekyebyomubusinge 29:5-9) Omu bulemi bw’Omukama Yehoasi, abantu bakahayo sente nukwo abanyakatagara bazikozesa kusemeza yekaro. (2 Ekyabakama 12:4, 5) Omu kyasa eky’okubanza, Abakristaayo bakahurra ngu enjara ekaba egwire omu Buyudaya kandi ngu ab’oruganda bakaba nibetaaga obukonyezi. Buli Mukristaayo akacwamu kutwekera ab’oruganda omu Buyudaya kyona eky’akaba nasobora.​—Engeso Ezabakwenda 11:27-30.

8 Abantu ba Yahwe bakahayo sente zabu kusagika abo abayebembiire omu kukora omulimo gwa Ruhanga. Ekyokurorraho, kusigikirra ha Kiragiro kya Musa, Abalevi bakaba batali nk’enganda ezindi habwokuba ubo bakaba batasemeriire kutunga obugwetwa. Nahabweki buli Mwisareri akaba asemeriire kwiha ha bintu bye, kimu kya ikumi akihe Abalevi. Ekintu kinu kikakonyera Abalevi kuta omutima gwabo hali omulimo gw’ehema. (Okubara 18:21) Omu mulingo nugwo gumu, haroho abakazi abakozeseze ebintu byabo kusagika Yesu n’abakwenda be.​—Luka 8:1-3.

Abanaku n’abaguda, boona hamu bakasagika omulimo gwa Yahwe

9. Ebyahebwayoga omu busumi bwa kara byarugaga nkaha?

9 Nitumanya ngu ebi bahayoga byarugaga omu biikaro ebirukwahukana. Abaisareri abahaireyo kusagika omulimo gw’okwombeka ehema nibasobora kuba bahaireyo ebimu ha bintu ebi baihire omu ihanga lya Misiri. (Okuruga 3:21, 22; 35:22-24) Omu kyasa ky’okubanza, Abakristaayo abamu bakatunda ebintu ebi bakaba baine, nk’ekyokurorraho ebibanja n’amaju, kandi sente ezarugiremu bakaziretera abakwenda. Abakwenda bakakozesa sente zinu kukonyera ab’oruganda n’abanyaanya itwe abakaba bali omu bwetago. (Engeso Ezabakwenda 4:34, 35) Abakristaayo abandi bayahuraga sente nukwo obwire buhike baziheyo kusagika omulimo gwa Yahwe. (1 Abakolinso 16:2) Nahabweki abanaku n’abaguda, boona hamu bahayoga kusagika.​—Luka 21:1-4.

OMULINGO TUHAYO OMU KASUMI KANU

10, 11. (a) Ekyokurorraho eky’Abakristaayo aba kara nikitwegesa ki? (b) Noyehurra ota ha ntekaniza y’okuhayo kusagika omulimo gw’Obukama?

10 Naitwe nitusobora kusabwa kuhayo obu harukuba haroho ekintu ekirukwetagisa kukorwaho. Ekitebe kyanyu nikisobora kuba nikyetaaga kwombeka rundi kudabiriza Ekyombeko ky’Obukama. Rundi ofiisi yanyu ey’itaagi n’esobora kuba neyetaga kudabirizibwa. Kandi nitusobora kuhayo kusagika oruso’rokano orukooto. Rundi nihasobora kuba haroho ab’oruganda abahikirweho ebigwererezi nibetagisa obukonyezi. Sente ezituhayo zikonyera abamisaani, abapayoniya ab’embaganiza, abaroleerezi b’ebicweka, hamu n’abo abakora ha ofiisi enkuru ey’ensi yoona n’abarukukora ha matagi omu mahanga agarukwahukana. Ekitebe kyanyu nikisobora kuba nikihayo sente kusagika omulimo gw’okwombeka Ebyombeko by’Ensorrokano Enkooto n’Ebyombeko by’Ensorrokano z’Ebitebe kukonyera ab’oruganda bandi abatabiine.

11 Itwena nitusobora kuhayo kusagika omulimo ogurukukorwa ekitebe kya Yahwe omu biro binu ebya ha mpero. Emirundi erukukira obwingi, abantu abahayo titubamanya. Obu tuta sente omu kasanduuko ha Kyombeko ky’Obukama, rundi obu tukozesa omukura gwaitu ogwa jw.org kuhayo, titugambira abandi obwingi bwa sente ezi tuhaireyo. Baitu nitusobora kutekereza ngu obu tuhayo sente ntaito, tiziine ky’amaani eki zikora. Amananu gali ngu, okuhayo okurukukira obwingi okuhebwayo hali ekitebe kuruga omu bintu ebitaitotaito oihireho ebike ebiba by’amaani. Bagenzi baitu baingi abanyakwine sente nke muno bahondera ekyokurorraho ky’Abakristaayo ba Makedoni aba kara. Baibuli n’egamba ngu “namasege gabu amaingi” batatiine, baitu bakasaba kugira ekibahayo, kandi bakagaba muno.​—2 Abakolinso 8:1-4.

12. Sente obu zihebwayo, ekitebe kikora ki?

12 Ab’oruganda ha Katebe Akalemi boleka obwesigwa n’amagezi omu mulingo bakozesa ebintu ebiba bihairweyo. (Matayo 24:45) Ab’oruganda banu basaba Yahwe abakonyere kukora encwamu enungi, kandi bakora kyona ekirukusoboka kurora sente zakozesebwa kurungi. (Luka 14:28) Omu busumi bwa kara, abasaija abajunanizibwaga na sente ezihairweyo balengahoga muno kurora ngu sente zinu zikozesiibwe omu kuramya Yahwe honka. Ekyokurorraho, Ezera akagaruka Yerusalemu aine ebisembo eby’omuhendo ebyamuhairwe omukama wa Buperusi kandi bikaba nibitwarramu efeeza, zaabu hamu n’ebintu bingi eby’omuhendo ebirukuhingura omu obukaikuru 100  obwa doola za Amerika ez’akasumi kanu (omu sente za Uganda nizo nk’obuhumbe 360). Ezera akatwara ebisembo binu kuba nk’ebisembo ebihairweyo hali Yahwe. Nahabweki akakora entekaniza kurora ngu byalindwa kurungi obu bakaba nibabitwara kuraba omu biikaro ebirumu abasuma. (Ezera 8:24-34) Hanyuma y’emyaka nyingi, omukwenda Paulo akasorooza sente z’okukonyera ab’oruganda b’omu Buyudaya abakaba bali omu bwetago. Akakora entekaniza kurora ngu abatwaireyo sente bakakora “buli kimu kyona omu bwesigwa, hatali omu maiso ga Yahwe honka baitu n’omu maiso g’abantu.” (2 Abakolinso 8:18-21NW) Omu kasumi kanu, ekitebe kyaitu kihondera ekyokurorraho kya Ezera na Paulo kandi bakozesa ebihairweyo n’obwegendereza.

13. Habwaki ekitebe kikozere empindahinduka ebiro ebyenyuma?

13 Eka n’esobora kukora empindukahinduka kurora tibaturukya sente kukira ezi batahya. Rundi nibasobora kurora nambere basobora kworobyamu obwomeezi bwabo nukwo bongeremu amaani omu kuheereza Yahwe. Ekitebe kya Yahwe nakyo kikozere ekintu nikyo kimu. Ebiro ebyenyuma, habaireho ebintu ebirukusemeza ebikozerwe, kandi sente eziturukiibwe zibaire nyingi kukira ezitwatungire. Nahabweki ekitebe kikozere nk’eka kyalengaho kukehya ha nturukya kandi kyayorobyamu emirimo nukwo kikozese kurungi byona ebiba bihairweyo kuhikiriza ebintu bingi.

EBIRUNGI EBIRUGA OMU KUHAYO KWAWE

Okuhayo kwawe kusagika omulimo gwaitu ogw’okutebeza omu nsi yoona (Rora akacweka 14-16)

14-16. (a) Ebyohayo bikozesebwa bita? (b) Ebikozerwe bikukonyire bita iwe nk’omuntu?

14 Ab’oruganda n’abanyaanya itwe abamazire emyaka nyingi omu kitebe nibagamba ngu, ebisembo ebi barukutunga kuruga omu kitebe kya Yahwe byeyongiire kukira na kara. Hati twine jw.org hamu na tivi ya JW Broadcasting. Twine Baibuli ya New World Translation of the Holy Scriptures omu ndimi nyingi. Omu mwaka 2014/2015, hakabaho oruso’rokano orukooto orukaba rwine omutwe “Mubanze Kuserra Obukama Bwe!” orwabaireho omu mbuga 14 enkooto muno omu nsi yoona. Buli muntu ayabaire ha ruso’rokano runu akasemererwa muno!

15 Abantu baingi bolekere okusiima kwabo habw’ebisembo ekitebe kya Yahwe kirukutuha. Ekyokurorraho, omusaija na mukazi we abarukuheereza omu Asia bakagamba: “Tukasindikwa kuheereza omu rubuga orutaito. Obumu, ekintu kinu kituletera kwehurra nk’abasoroirweho hali abandi, kandi obumu tikyanguha kurora omulingo omulimo gwa Yahwe gurukweyongera. Baitu obu turora puroguramu ya tivi ya JW Broadcasting eya buli kwezi, kitukonyera kwijuka ngu tuli omu ruganda orw’ensi yoona. Puroguramu zinu eza JW Broadcasting zisemeza muno ab’oruganda n’abanyaanya itwe nambere turukuheereza. Tukira kubahurra nibagamba ngu hanyuma y’okurora puroguramu eya buli kwezi, behurra bali haihi n’Akatebe Akalemi. Hati nibesimisa ekitebe kya Yahwe n’okukira kara.”

16 Omu nsi yoona, Ebyombeko by’Obukama ebirukuhika nk’omu 2,500 nibyombekwa rundi nibidabirizibwa. Omu kimu ha bitebe by’omu ihanga lya Honduras, ab’oruganda bakagamba ngu kutunga Ekyombeko ky’Obukama kikaba kiroto buroto halubo, baitu hati ekirooto eki kikahikirra. Bakahandiika bati: “Mali nituhurra tusemeriirwe habwokuba tuli omu ka ya Yahwe ey’ensi yoona kandi nitwegondeza omu ruganda orw’ensi yoona orurungi muno.” N’abandi baingi nukwo behurra obu batunga Baibuli n’ebitabu ebiri omu rulimi rwabo, ab’oruganda n’abanyaanya itwe obu babakonyera hanyuma y’okugwibwaho ekigwererezi, rundi obu barora ebirungi ebirukuruga omu kutebeza okw’omu rwijwire okw’omu bibuga ebikooto muno.

17. Kiki ekirukwoleka ngu Yahwe nasagika omulimo gwe?

17 Baingi abatali Bakaiso ba Yahwe tibasobora kwetegereza omulingo tusobora kukora ebintu binu byona nitukozesa ebintu ebihairweyo kwonka. Haroho omukuru w’ekitongole ky’amaani ayarambwireho ekiikaro kyaitu nambere tuterra ebitabu. Kikamuhuniriiza kumanya ngu boona abakaba nibakorayo bakaba behaireyo kukorra busa, kandi ngu titubanza kusorooza abantu kusobora kubasoroozamu sente. Akagamba ngu ekiturukukora kikaba kitanguhire kwikiriza. Naitwe nitwikirraniza nauwe! Naitwe nitumanya ngu kuba atabaire Yahwe nuwe arukusagika omulimo gwe, ekintu kinu tikyakusobokere.​—Yobu 42:2.

EMIGISA EI TUTUNGA OBU TUGARURRA YAHWE

18. (a) Tutunga migisa ki obu tusagika omulimo gw’Obukama? (b) Nitusobora kwegesa tuta abaana baitu n’abantu abahyaka okuhayo?

18 Yahwe atuha ekitiinisa obwatwikiriza kusagika omulimo gwe ogw’Obukama. Natunihiza ngu obu turakora omulimo gwe, naija kutuha emigisa. (Maraki 3:10) Yahwe naturaganiza ngu obu turahayo n’omutima gwaitu gwona, ebintu nibiija kuterekerra. (Soma Enfumo 11:24, 25.) Kandi natugambira ngu nitwija kuba n’okusemererwa obu turagaba, habwokuba “okugaba kwomugisa okukira okuhebwa.” (Engeso Ezabakwenda 20:35) Ebigambo byaitu n’ebikorwa byaitu nibisobora kwegesa abaana baitu hamu n’abantu abahyaka kurora ngu nabo nibasobora kuhayo kusagika omulimo gwa Yahwe nukwo batunge emigisa nyingi.

19. Ekicweka kinu kikwekambisize kita?

19 Buli kintu kyona eki twine, kiruga hali Yahwe. Obu tumugarurra, twoleka ngu nitumugonza kandi nitusiima byona eby’atukoliire. (1 Ekyebyomubusinge 29:17) Abaisareri obu bahaireyo kusagika omulimo gw’okwombeka yekaru, “bakasemererwa, baitu bakahayo nokugonza, [kandi] bakahayo hali [Yahwe] nomutima oguhikiriire.” (1 Ekyebyomubusinge 29:9) Naitwe leka tweyongere kutunga okusemererwa n’okumarwa habw’okugabira Yahwe nitwiha hali ebi asangirwe atuhaire.